FOND ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

2. FOND ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM Čapljina, 28. – 29. studeni 2013. Jasenka Sučec, rukovoditeljica službe pripreme i razvoja Telefon: 01/6040-495; jsucec@fond.hr Zagreb, Hebrangova 4

3. “PROFESIONALNA REHABILITACIJA KAO METODA INTEGRACIJE OSOBA S INVALIDITETOM NA HRVATSKOM TRŽIŠTU RADA” - REZULTATI PROJEKTA -

4. RAZLOZI POKRETANJA PROJEKTA • ZPRZOSI- najvažnija aktivnost Fonda provođenje politike razvitka i unaprjeđivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom • Od 1990. god. zbog čitavog niza okolnosti profesionalna rehabilitacija zanemarena, udaljava se od suvremenih postignuća i procesa razvoja • U isto vrijeme europske države usvajaju načela jednakih mogućnosti za OSI i daju prednost svim oblicima profesionalne rehabilitacije ispred umirovljenja ili socijalnih davanja • Utvrđen niz nedostataka u zakonskoj regulativi, te se profesionalna rehabilitacija u RH provodi djelomično ili se ne provodi

5. SURADNJA FONDA I ORGANIZACIJE BBRZ IZ LINZA • Doprinos donošenju nove zakonske regulative • Cilj: osmišljavanje jedinstvenog modela profesionalne rehabilitacije za cijelu Republiku Hrvatsku • Ideja vodilja je bila u projektu osmisliti sustavan, jedinstven model profesionalne rehabilitacije za sve kategorije osoba s invaliditetom, te usvojiti kriterije, standardizirati postupke, alate i načine za što ujednačenije i kvalitetnije provođenje procesa profesionalne rehabilitacije • U projektu naglašen praktičan pristup (kroz radionice trening stručnjaka) • Tijekom projekta su usvojeni svi obrasci, te potrebna dokumentacija, koju će koristiti stručnjaci u procesu profesionalne rehabilitacije. • Do sada je provedeno devet faza navedenoga projekta.

6. Dijagnostički tjedan • Izrada perspektiva • Reha tehnologija • Case managment • Upravljanje odnosima s poslodavcima • Financiranje centara za profesionalnu rehabilitaciju • Elementi ugovora o uslugama profesionalne rehabilitacije • Dijagnostički tjedan za osobe sa senzornim oštećenjima • Razvoj kurikuluma

7. Predloženi model profesionalne rehabilitacije je uvažavao sve preporuke Vijeća Europe (Preporuka br.R (92) Vijeća ministara) Jedinstvene politike rehabilitacije osoba s invaliditetom, • Ugrađena Europska načela izvrsnosti u rehabilitaciji sukladno preporukama Europske platforme za rehabilitaciju (The European Platform for Rehabilitation – EPR), • Predloženi dokument je u skladu sa UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, te tako i sa Nacionalnom strategijom za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, koja se temelji na Konvenciji.

8. Model je prikladan za primjenu za sve skupine osoba s invaliditetom, kao i za druge skupine u nepovoljnom položaju. Primjenom modela i na druge skupine u nepovoljnom položaju, uvažili bi načelo ekonomičnosti, jer bi na taj način stručni timovi i prostori u kojima bi se izvodila profesionalna rehabilitacija bili u potpunosti iskorišteni. • Model bi trebao biti jedinstven za cijelo područje Republike Hrvatske, jer se primjenjuju isti standardi. Međutim, iako su usluge nadregionalno standardizirane, iste u velikoj mjeri odražavaju regionalne prilike na tržištu rada i specifične zahtjeve pojedinih regija.

9. Model • Upravljanje • Financije • Kadrovska služba • IT • Upravljanje nekretninama • Kuhinja • Stambeni domovi • Upravljanje kvalitetom • Odnosi s javnošću • Stručne službe • Medicina • Psihologija • Socijalni rad • Rehabilitacijska tehnologija • Kontakti s poduzećima Kvalifikacija Izrada perspektiva Dijagnostički tjedan • Prijedlog modela za RH

10. DIJAGNOSTIČKI TJEDAN – REHABILITACIJSKA PROCJENA Usluga usmjerena na cjelovitu procjenu osobe s invaliditetom - utvrđivanje utjecaja invaliditeta (medicinski status), - utvrđivanje socijalne situacije/motivacije (socijalna anamneza), - utvrđivanje prijašnjeg radnog iskustva (profesionalna anamneza), - inicijalni pregled psihološkim testiranjem, - utvrđivanje kognitivnih sposobnosti Rezultat je utvrđivanje mogućnost da se osoba s invaliditetom uključi u zapošljavanje ili obrazovanje.

11. IZRADA PERSPEKTIVA Proces, koji se nadograđuje na rehabilitacijsku procjenu Cilj je osmisliti individualni strukovni plan obrazovanja i rehabilitacije koji je prilagođen osobnoj situaciji pojedinog sudionika (interesi, sposobnosti i sklonosti, zdravstvena ograničenja, osobni okvirni uvjeti...) i regionalnim prilikama (regionalno tržište rada) i koji uzima u obzir smjernice naručitelja, vezane za financiranje. Provediva poslovna perspektiva razrađuje se zajedno s polaznicima i na kraju moraju biti ponuđene barem dvije mogućnosti. Sadržaj: - opća profesionalna orijentacija - analiza zanimanja - rezultat profesionalne rehabilitacije = pronalaženje zanimanja

12. KVALIFIKACIJA • Idealno bi bilo da se i kvalifikacija može steći u centru za profesionalnu rehabilitaciju • Obaveza centra za profesionalnu rehabilitaciju da nadzire i pruža podršku kada se obrazovni program održavaju izvan Centra • Uloga voditelja slučaja (Case Managera)- upravljanje svim fazama tijekom procesa profesionalne rehabilitacije; pružanje najbolje moguće usluge skrojene isključivo prema individualnim potrebama klijenta

13. DODATNI SADRŽAJI: - Specijalistička dijagnostika, - Procjena osobnosti, - Rehabilitacijska tehnologija, - Obuka iz socijalnih vještina, - Savjetovanje oko osobnog stila • za svaku OSI invaliditet predstavlja proces, koji pored višeslojnih osobnih i emocionalnih problema obično biva praćen i sa osjećajem profesionalne besperspektivnosti, te isto zahtjeva ponudu dodatnih sadržaja, koji na prvi pogled, nisu u direktnoj vezi sa mogućnostima osposobljavanja ili obrazovanja, ali su obavezna podrška tome. • Takvi dodatni sadržaji su potrebni radi osiguranja provedive poslovne perspektive.

14. -individualna obrada nastavnih programa u svakom trenutku -cilj smanjenje školskih deficita -modularni sustav- u bilo kojem trenutku dodavanje modula znanja gdje je utvrđen školski deficit -dvojni sustav obrazovanja (teorija+praksa)- kvalitetno obrazovanje je jedan od glavnih putova prema tržištu rada -model predviđa tri vrste prakse: 1. organizira se odmah nakon što počne rehabilitacija – produženi proces profesionalne rehabilitacije, kako bi korisnik mogao vidjeti da li ga izabrano zanimanje zadovoljava (informativna praksa), 2. počinje kada je korisnik već u mogućnosti provoditi radne procese kako bi se provjerilo da li teoriju može provoditi u praksi, 3. praksa za koju se posreduje, ali ju nalazi korisnik i organizira se dva do tri mjeseca prije završetka obrazovnog programa.

15. MOGUĆI NARUČIOCI USLUGE • - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, • - Hrvatski zavod za zapošljavanje, • - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, • - Socijalna skrb, • - Osiguravajuće tvrtke, • - Poslodavci, • - Lokalna i regionalna samouprava, • - Privatni naručilac, • - Tijela vještačenja, koja utvrđuju prisutnost invaliditeta • Naručilac usluge u svakom trenutku može kontrolirati troškove usluga, te ima isključivo pravo odluke o daljnjim mjerama. - Svaki sustav bi trebao prepoznati dobit za sebe, ako sufinancira profesionalnu rehabilitaciju

16. Cijenu usluga profesionalne rehabilitacije za rehabilitanta može zajednički financirati više naručioca, koji sklapaju ugovor o sufinanciranju profesionalne rehabilitacije (npr. zajednički HZMO i HZZO u vrijeme kada je osoba još na bolovanju, a kada je procijenjeno da je kod osobe nastala invalidnost zbog koje više ista neće moći raditi na svom radnom mjestu).

17. MODEL PODRAZUMIJEVA: -individualni pristup, -partnerski odnos sa osobom s invaliditetom, -kompleksnost, cjelovit obuhvat osobe (multidisciplinaran pristup), -što raniji početak profesionalne rehabilitacije, -kontinuiranost svih faza profesionalne rehabilitacije bez zastoj -povezanost sa tržištem rada -odgovornost prema troškovima, ekonomičnost, rehabilitacija samo kada imamo veliku vjerojatnost za zapošljavanje -temelj za izradu kataloga usluga

18. mjere stabilizacije • trening i optimizacija osobnih potencijala Koristi se nakon dijagnostičkog tjedna ili izrade perspektiva u situaciji kada osoba nema osnovne preduvjete za uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije (soc. kompetencije, znanje i sl.) i zahtjeva intenzivniji tretman Ciljevi: -navikavanje na poslovne procese i radno vrijeme, -prilagodba na opterećenja i njihovo pozitivno prevladavanje, -podizanje samopercepcije i samoprocjene, -razvoj socijalnih vještina, -usvajanje mehanizama za rješavanje sukoba, -prevladavanje školskog deficita

19. mirovine i olakšice tek kada su se iscrpili svi oblici rehabilitacije • uvjet za ulaganje u mjere profesionalne rehabilitacije – završena osnovna rehabilitacija Zakon o mirovinskom osiguranju - nužne izmjene -poslodavac sam odlučuje da li ima radno mjesto za osobu s rješenjem o prof. mirovini ili o neposrednoj opasnosti od invalidnosti- potrebna podrška stručnih timova Centra -profesionalna rehabilitacija nije postavljena kao obaveza, već kao izbor -ozljeda na radu – poslodavac bi trebao sudjelovati u profesionalnoj rehabilitaciji Zakon o socijalnoj skrbi – nužne izmjene -razvoj strukturiranih i fleksibilnih programa socijalne uključenosti s ciljem cjelovite skrbi vezano za rad i zapošljavanje -osigurati neprestano praćenje OSI, kako bi u povoljnim okolnostima mogla prijeći iz sustava socijalne skrbi u sustav zapošljavanja • protočnost sustava u pripremi za zapošljavanja

20. STRUČNJACI KOJI ĆE RADITI U PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI -usluge profesionalne rehabilitacije su visoko specijalizirane usluge -kod svih postupaka pristup ne smije biti krut, tako da i manje sposobni dožive uspjeh (stručnjaci moraju biti maksimalno fleksibilni i koristiti individualni pristup) – postupak procjene ne smije dodatno osobu traumatizirati -potrebno je snažno povezivanje raznih institucija i korištenje svih postojećih resursa kako bi troškovi bili što manji -ovakav sveobuhvatni pristup je učinkovit, ali zahtjeva visoko educirane timove sa čitavim nizom dodatnih znanja (znanja o psihoterapiji, znanja o socioterapiji, komunikacijske vještine, retoričke vještine i dr.) -razvoj i podizanje kapaciteta stručnjaka, uvođenje novih alata tehnika – kontinuirana zadaća Fonda

21. Predstavljen model profesionalne rehabilitacije je u skladu sa suvremenim europskim procesima profesionalne rehabilitacije i uvažava zapadnoeuropske standarde o položaju osoba s invaliditetom. Gotovo sve države Europe su razvile mrežu centara za profesionalnu rehabilitaciju u kojima se provodi čitav niz različitih usluga Model je temelj na kojem će stručnjaci u tom području izraditi Katalog usluga

22. HVALA NA PAŽNJI !