1 / 30

POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU. 1.Odnosi u Crnoj Gori u XVIII vijeku .

Download Presentation

POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  2. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 1.Odnosi u CrnojGori u XVIII vijeku. -Posijepada pod osmanskuvlast 1499. Crna Gora je predstavljala "administrativnu oblast" u okviruosmanskeimperije. -Spoljnipodsticajizatokoslobodilačkihprocesabilisuratovidrugihzemalja, najprijeMletačkeRepublikeKandijski rat1645-1669. kao i kasnije vođeni Morejski rat (1684-1699) a onda rat RusijeiAustrije, protivOsmanskogCarstva. - Iakonijesubilipraćeniizgradnjomdržavnihorgana, procesikojisutadaotvoreniuvelisuCrnuGoru u političkiživotBalkanaiEvrope, pretvarajući je u posebanpolitičkisubjekt. GrbdinastijePetrovića

  3. 2. SpoljnolitičkapozicijaCrne Gore u XVIII vijeku. -Dajućisvojdoprinostimborbama, većnapočetku XVIII vijekaCrna Gora je stekla "međunarodnuprepoznatljivost", prijesvegazbogsvoggeopolitičkogivojnogznačaja.Ipak, tajprocesnije bio praćenizgradnjomdržavnihorgana. -Nijebiloorganizovanevlasti, “policijenikakvihzakona”.Upogleducrkvenogustrojstvo, premaizvještajuaustrijskogpukovnikacrkvenompoglavaruvladicisu “potčinjenisvipravoslavnisvešteniciodPeći do Krojei do Dalmacije”. -Turcisui pored svenjenenepristupačnosti, uspijevalidadođu u CrnuGoru, dadopruipoharajuCetinje 1692., 1714. i 1785. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  4. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 3. Uspostavljanje političkih veza s Rusijom -Za početak borbe za izvlačenje Crne Gore ispod turske vlasti bile su važne i spoljne okolnosti. - Napredak upravcu veza sa Rusijom biće ostvaren početkom XVIII vijeka, kada su se oslobodilački napori Crnogoraca poklopili s državnim jačanjem i spoljnopolitičkim snaženjem Rusije Petra Velikog. -InteresRusijedapodstaknebalkanskehrišćanenaustanak, kaopomoćnusnagunakonnjenogulaskauratprotivTurskeujesen 1711.dovešedouspostavljanjapolitičkihodnosasRusijom.

  5. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Grb iz vremena vladike Save Grb iz vremena vladike Danila i Vasilija

  6. 4. Prvicrnogorskiizaslanicinaruskomdvoru -U prvojmisijuizCrne Gore u Rusijuizaslanik je bio brat pukovnikaMihailaMiloradovića - GavriloMiloradović. On je posjetioRusiju u oktobru 1711. raditražnjamaterijalnepomoćizaotvaranješiregfrontanaBalkanu -U drugumisijuotišao jeMihailoMiloradovićdaposlijeCarevogLaza 1712. izmoliRusiju"da ne ostavljaCrnuGorusamu. -Vladika Danilo u treće izaslanstvo šalje vojvodu Slavuja Đakovića i Ivana Albaneza radi hitne pomoći. -Učetvrtumisijuruskomcaruposlao je brataDamjanaŠćepčevaPetrovićaiarhiđakonaMaksima. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  7. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Mihail Miloradovic

  8. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 5.Misija vladikeDanila u Rusiji - Misija je iznuđenaĆuprilićevimnapadomnaCrnuGoru 1714. - U ruskuprijestonicuvladikaDanilo je doputovao u aprilu 1715. Primljenodvisokihpolitičkihličnosti, uključujućiicara - imperatora Petra I Aleksejeviča. -Danilonije bio zadovoljanrezultatimaobavljenihrazgovorazbogsaznanje o promijenjenompravcuruskespoljnepolitike. CrnojGori je dodijeljeno 10.000 rubalja, 5.000 rubaljazapomoćpostradalomnarodu, a 5.000 vladicizatroškoveučinjene u ratu 1711-1714. Cetinjskommanastiru je dodijeljenastalnasubvencijaod 500 rubalja, koja se imalaisplaćivatidvogodišnje. U CrnuGoru je poslato 160 zlatnihmedalja, iputnitroškoviVladici. Vladika Danilo

  9. 6. Političke veze sa Venecijom u XVIII vijeku -Veza s RusijomikontaktisaBečom (EvgenijemSavojskoim) ocjenjenisuštetnimzaintereseRepublike. Donijeta je odlikada se vladikaukloni. - Radnapridobijanjucrnogorskihibrdskihplemenarezultirao je odlaskomzaVenecijudelegacija tri crnogorskenahijeiKuča, kojesupredaleSenatusvojepredloge o odnosima s Republikom. - Senat je predlogeposebnorazmatraoisačinioposebandukal. Većinazahtjeva je prihvaćena: sudskaivjerskaautonomija, carinskeitrgovačkepovlasticeiizborjednogguvernadurakao “upravljačaCrnomGorom” i tri, odnosnokasnije pet serdara. -Dukalomiz 1717. Crna Gora je ulazila u interesnusferuVenecije.Tim je uspostavljenanekavrstapolitičkogprotektorata, iako je onazvaničnobila u sastavuturskedržave. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  10. 7. Misijavladike Save u Rusiji -PoslijepritiskaTurakaizauzimanjacrkava u okoliniPodgoriceiŽabljaka, međucrnogorskimglavarimaprevladalo je uvjerenje o potrebiponovnogobraćanjaRusiji. -Bezznanjamletačkihvlasti Sava Petrović je krenuo u Rusijioktobru 1742. PutujućiprekoKijevaiMoskve, u Petrograd je stigao 10. aprila 1743. -Realizujućisvrhusvogdolaska, vladika se posebnimpismomobratioKolegijiinostranihdjela, a posebnimmemorandumomcariciJelisavetiPetrovnoj. -ZaobnovucrkavaimanastiravladiciSaviodobrena je pomoćod 3.000 rubalja. Zatroškoveputa, 1.000 rubalja. OdobrenesuisubvencijeCetinjskommanastiruzaprotekle 23 godinetj. pomoćod 500 rubaljavezivanozasvakutrećugodinu,pa je po tom osnovuisplaćeno 3.500 rubalja. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  11. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Vladika Sava Jelisaveta Petrovna

  12. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU PolitičkikontaktiVasilijaPetrovićasavenecijanskimiruskimdvorom -ZbogupadaCrnogoracanamletačkuteritorijuSenat je u marta 1741. Crnogorcimazabranjenulaz u Kotornajprije pod oružjem, izuzevglavarima, a kasnijesvimaostalima. -TokomVladičinaposjetaVeneciji 3. maja 1744 . odSenata se tražilo “uklanjanjeBoliceiAlbricijasafunkcija u Kotoru”. -Senat je odlučio: “da se obećaCrnogorcimapremaprilikamaivremenu, nauobičajennačinulaz u grad”, ida se sadužnosti u Kotoruukloni Nikola Bolica. IakosurezultatiVasilijevemisije u Venecijibilipozitivni, Sava je nanjihoštroreagovao. Obraćajući se mletačkimvlastima u Kotoru, pa čakimletačkomduždu u Veneciji, nastojao je damoralnodiskreditujesvogkoadjutoraiponištirezultatenjegovemisije. Vladika Vasilije

  13. 9. PrvamisijavladikeVasilija u Rusiji u proljeće 1752. -Osimmaterijalnepomoći, zadatakVasilijevogputa bio je iobezbjeđenjepolitičkogpokroviteljstvaRusijenadCrnomGoromkoje je, postavljeno u pismuBestuževu-Rjuminuod 2. marta 1753. -U geografskomopisuCrne Gore provincijesuraspolagalesnagomod40.000 vojnika. Umjestočetirinahije, premaVasilijevomopisu, Crna Gora je predstavljenakao “principatstvo” koje je imalovlastnadogromnomteritorijomivelikimbrojemljudi. -Shodnogramati Petra Velikogiz 1715. zaCetinjskimanastir, od 1743. do januara 1753. ( po 500 rubaljanasvake tri godine) isplaćeno je 1.666rubalja. TroškoviputazavladikuVasilija. Nagradaod 2.000 rubalja. Kao znakposebnemilostiImperatoricedobio je još 1.000 rubaljaidragimkamenjemukrašenupanagiju. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  14. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Petar Veliki

  15. 10.O rezultatimamisijevladikeVasilijanapolitičkomplanu -UdaljavajućiodnoseCrne Gore iRusijeodpitanjamaterijalnepomoćiCetinjskojmitropolijiiusmjeravajućiih ka političkimpitanjimauspio je da se doneseodluka o prihvatanjumolbe o političkojzaštitiCrne Gore odturskog sultana. To je značilofaktičkitretiranjeCrne Gore kaoposebnogpolitičkogsubjekta. -Rusija je početkom 1756. prvi put u rusko-crnogorskimodnosima, posredstvomdiplomatskogpredstavnika u Carigradu, zvaničnointervenisalazaintereseCrne Gore. Ruskirezident u CarigraduzapitanjeCrne Gore se založionajprijekod Porte, a potom, prekosvogkolegediplomatskogpredstavnikaVenecije u Turskoj, ikodmletačkevlade. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  16. 11. DrugamisijavladikeVasilija u Rusiji -Tokom rata 1656. vladikaVasilije je napustioCrnuGoruikrišom, “daniko ne zna”, u noći 22. novembra 1756. u društvu s TeodosijemMrkojevićemotišao u Rusiju. -OdsustvoizCrne Gore objasnio je interesimacarskogveličanstva, odnosnonjegovogličnogangažovanjaradiodlaska 1.000 Crnogoracanavojnuslužbu u Rusiju. -Ruska vlada je zaistabilapreduzelaobimnepripremezaseobuCrnogoracairadi toga je Šarović s Pučkovomdošao u Trst. Zaprihvatpreseljenikanaturskojgranici u Sremu bio je određen Simeon Piščević. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  17. 12.Misija pukovnikaPučkova u CrnojGori -Data je pomoć “crnogorskomopščestvu” od15.000 rubaljaza1760. Novac je s “naročitomosobom” trebalodabudeposlat u CrnuGoru. Prethodno je biloodobreno - 3.000 rubaljanaimešestogodišnjepomoćiCetinjskommanastiru, 1.320 rubaljaodstraneSvetogsinoda, 1.000 cekinanarodui 1.000 rubaljaVasiliju lično. -MisijaStefanaJustinovičaimala je zadatkekojisubilisadržani u posebnomukazuod 15. marta 1759. Pučkov je trebalodajednogodišnjupomoćod 15.000 rubaljazajednosagramatomodnese u CrnuGoruiuruči je vladiciSavi i dapodnesedetaljanizvještaj o prilikama u CrnojGori. - MisijaPučkovainjegovdolazak u CrnuGorubilisunaizvjestannačinspasonosnizavladikuVasilijajer je mogaoda se nesmetanovrati u CrnuGoru. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  18. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 13. RezultatiPučkovljevemisije - RezultatiPučkovljevemisijeimalisulošeposljediceza poziciju vladike na ruskom dvoru. -NištaodpredlogaPučkova, koji je, u stvari, prenosiostavoveruskevlade, Crnogorcinijesuostvarili. Pokušajda se procesi u CrnojGoriusmjere ka ustanovljenjuprvihinstitucijajavnevlasti, odnosnopostavetemeljidržavnogorganizovanja, što se odobravanjemmaterijalnepomoćiiželjelopostići, očiglednonijenailazionapogodnotle. - Zato je u trećumisijuVasilijeotišaoposlijepromjenenaruskomdvoru, kojesu se desilesmrćuJelisavetePetrovne (u decembru1762).

  19. 14. TrećamisijavladikeVasilija u Rusiji - Petar III bila je nova ličnostRusije, kojojsumitropolitiVasilijei Sava uputilisvojezahtjeve. O njima je, ipak, odlučivalanjegovasupruga Katarina II (1762-1796). -Pod izgovoromvelikihnovčanihizdataka,prvobitno je odbijenVasilijevzahtjevzadolazakvladikeVasilija u Rusiju. -I u CrnojGorisuocjenjivalidavladikaVasilijenijenajpogodnija, ličnostzaodlazaknaruskidvor -VladikaVasilije je 5. juna 1756. krenuozaRusiju.U Petrograd je prispiokrajem 1765. Šestognovembra 1765.prisustvovaoje liturgiji u pridvornojcrkviu Petrogradu, nakojoj je bilai Katarina II.Kadasuzahtjevicrnogorskogmitropolitaušli u fazurješavanjamitropolitVasilije se neočekivanorazbolio, a potomubrzo, početkommarta 1766.iumro. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  20. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Petar III Katarina II

  21. 15. MisijaporučnikaTarasova u CrnojGori - Carici je preporučeno “da se dodijeliCetinjskommanastirutrogodišnjapomoćod 1.500 rubalja, a dacaricauputispecijalnugramatuCrnogorcima, kako je to zahtijevaoivladikaVasilije. -Što se tičecrnogorskogzahtjevadaRusijauzme u zaštituCrnuGoruodOtomanskeporte, Kolegija je predložilada se Crnogorcimapreporučidažive u miruisaglasnostisasvimsvojimsusjedima. -Kolegija je sugerisalacaricida se u CrnuGoruuputispecijalnikurirsazadatkomdaličnopredavladiciSaviicrnogorskomnaroduostavštinuvladikeVasilijaigramatuKatarine II. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  22. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 16. MeđunarodnaafirmacijaCrne Gore u dobaŠćepanaMalog -U godini u kojoj je umrovladikaVasilije u CrnojGori se pojavioneznanacŠćepan Mali. - Predstavljajući se zaubijenogruskogcara Petra III, zahvaljujućiučvršćenomautoritetuRusije “preuzeo je vlast”uCrnojGori. - Dolazak "ruskogcara" u CrnuGoruzvaničnoјеobjavljen, najprije "njegovimličnim" proglasom6. oktobra 1767.kojisupredkapijamaBudvepročitali Marko TanovićiTeodosijeMrkojević, a zatiminaskupuglavaraodržanom u Ćeklićima 11. oktobra 1767. Šćepan Mali

  23. 17.MisijeGeorgijaMerka -Ruskidvor je, zvaničnoporicaobilokakvuvezu s pojavomsamozvanogcara. Zbogkrize u kojususvevišezapadalinjeniodnosi s osmanskomdržavom, svakrivica se željelasvalitinaCrnuGoru. -Crnogorci susmatraninajodgovornijimzanastalusituacijuiodnjih je traženodariješe problem. To je bio zadatakMerkovemisije. Istizahtjev je, već 13. aprila 1768, prekoObreskovaupućenvladiciSavi. -Merk je trebalodapribaviiobavještenja o ŠćepanuMalom (ko je on, kakvo je njegovoporijeklo, titula, rang, odakle je došao u CrnuGoru, dali je sam, kako je odnarodaprimljeninakoji je načinmogaosakupitisvojudružinu). POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  24. 18.Misija knjazaDolgorukova KnezJurijVladimirovičDolgorukov, poznatiRus izvremenaKatarine II je, u pratnjinekolikonižihoficira, nacrnogorskoprimorjestigao 11. avgusta1769. -Dolgorukov je donio “stobarelaprahaistotovaraolova”. Trebalo je daruskiizaslanicipripremedolazakjošnekolikobrodova s ruskomvojskom - -Očekivanjada je Šćepan Mali u nekojposebnojtajanstvenojvezi s carskimdvoromsrušenasuizdavanjempismenepotvrdeodstraneDolgorukova “da je Šćepan Mali u Rusijinepoznatida je varalica. PriznavanjemŠćepanaMalogzaruskogoficirapopravljenesunjegovepolitičkepozicijepoljuljanenjegovimkukavičkimdržanjem u ratusaTurcima1768.Dolgorukov jepoodolasku ostavio Šćepana Malog daupravljaCrnomGorom i “naredio ” Crnogorcima “da mu se pokoravajukaosvomgospodaru. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

  25. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Uspostavljanjepolitičkihveza s Austrijom IzabravšizakoadjutorasvogsestrićaArsenijaPlamenca, slabljenjuuticajavladičanskestruje u Crnoj Gori doprinio je i samvladikaVasilije. Prekidanjenasljednosti u izboruvladikaizkućePetrovića, koje je time faktičkiostvareno, možda i ne bi imalotakodalekosežniznačaj da 1770, na zahtjevŠćepanaMalog, vladika Sava nijeizdao “potvrduguvernaduruJovanuRadonjićukojom se priznajenaslednostguvernadursketitule. PritiskaOsmanlija da ovladajuCrnomGorom, to je posebnodošlo do izražajanakonšto su upravunadskadarskompašalukompreuzeleBušatlije. PoharaKuča 1774.godine

  26. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Delegacijakoju je predvodio Petar Petrovićkrenula je izCrne Gore 24. jula, a u Bečje stigla 16. avgusta 1775. godine. Po dolasku u Bečarhimandrit je (15/26. avgusta) pisaovladiciSaviobavještavajućiga o teškoćamaputa, o tome da im . Svjesnineophodnosti da se u prvi plan staviinteresCrne Gore, i arhimandrit Petar i guvernadurRadonjićkrajem 1777. na put zaRusijukrenuli su guvernadur Jovan Radonjić, arhimandrit Petar Petrović i serdar Ivan Petrović. Po ocjeni kancelaraKaunica, iznijetom 8. decembra 1777. cariciMarijiTereziji i njenomsinuJosifu II, glavnirazloziinteresovanjazaCrnuGorubili su u tome što “austrijski dom višenegoikojadrugadinastija, može da izvučenajveću i najbogatijukoristodgraničara, Crnogoraca i drugihnarodakoji su podturskomvlašću;

  27. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Rad na preseljavanju Crnogoraca u Austriju U vrije prijedolaskacrnogorskedelegacije u Beču su se nalaziliBokelji, mletačkipodaniciBožoKamenarović i Nikola Debelja-Marković. Oni su radili na organizovanjuodlaska C rnogoraca u austrijskuvojnuslužbu. U Beču je crnogorskudelegacijuprimioaustrijskikancelarKaunic. IzaslaniciizCrne Gore austrijskojvladu surazlgesvogputa u Petrograd, političkineodmjerenopredstavilipotrebomraskidanjasvihveza s ruskimdvorom. Mlečani su namjeravali da angažujupomorskesnage da bi spriječiliemigracijuCrnogoraca, kad je početkomaprila 1779. u vodeBudve u bliziniŠkoljauplovilošestaustrijskihbrodova.

  28. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Neuspioboravakcrnogorskedelegacije u Rusiji (1778-9) uticaće na njenedaljekorakepremaaustrijskomdvoru po povratku u Beč. Suštinastavovaiznesenihtokomposjetedržavnojkancelariji u Bečuizražavala je nedvosmislenuriješenost da se raskinuodnosi s Petrogradom. U toku 1779. osim u predloženojkonvencijicrnogorskihdelegata: Radonjića, Petra Petrovića i Ivana Petrovića i u tri drugaposebnadokumenta, odkojih je jedandatiran 9/20. aprilom, crnogorskiglavari i mitropolitArsenijePlamenactražili su “da svanjihovabraćapostanucarevipodanici”, prikloneAustriji.

  29. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Krizu u zemljiprodubljena smrćuvladike Save Petrovića(7. marta 1781. godine) ipostavljanjepitanjanjegovognasljednika. Iako je u narodu, kaoPetrović, a osim toga mlađiisposobniji, višepristalicaimaoarhimandritPetar, zahvaljujući, prijesvega, koracimakoje je zaživotapreduzeovladika Sava, zanovogmitropolita je izabrannjegovsestrićArsenijePlamenac ZapočetuspoljnopolitičkuorijentacijupremaAustrijinapotpunijinačinpokušao je darealizuje Ivan Radonjić. Odlaskom u maja 1781.zaBeč.

  30. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Austrijskadelegacijapristigla je u CrnuGoru 28. decembra 1781. Shodnodogovoruiz Beča, Radonjić je i odMlečana i odCrnogoracakrio ne samonjenezadatkeveć i dentitetnjenihčlanova. OdlukomcaraJosifaod 16. oktobra 1781. zašefaovemisije u CrnojGoriodređenje pukovnikPaulić. ČlanovimisijebilisujoškapetanOrešković, potporučnikFilipVukasovićisveštenik Frančesko Dolči. Paulić o svojoj misiji u Crnoj Gori napisao tri opširna izvještaja koja je 10. aprila 1782. podnio caru. U njima su, osim detaljnog opisa stanja u Crnoj Gori, date i precizne procjene o njenim spoljnopolitičkim pozicijama

More Related