1 / 43

Povijest pomorstva 2 sata predavanja tjedno (ukupno 30 sati predavanja u semestru)

Povijest pomorstva 2 sata predavanja tjedno (ukupno 30 sati predavanja u semestru). Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić. VAŽNO!!! Uvjeti za dobivanje potpisa - prisustvovanje na minimum: 12 predavanja za redovite studente; 50% predavanja za izvanredne studente. Upute za polaganje ispita:

Download Presentation

Povijest pomorstva 2 sata predavanja tjedno (ukupno 30 sati predavanja u semestru)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Povijest pomorstva2 sata predavanja tjedno (ukupno 30 sati predavanja u semestru) Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić

  2. VAŽNO!!! Uvjeti za dobivanje potpisa - prisustvovanje na minimum: • 12 predavanja za redovite studente; • 50% predavanja za izvanredne studente.

  3. Upute za polaganje ispita: završni pismeni ispit na kraju semestra (20 pitanja) • za prolaz je potrebno riješiti minimalno 50% ispita, • ocjene testa su relativne (usporedbom testova svih studenata koji su pristupili ispitu na osnovu Pravilnika o studijima i sustavu studiranja na Sveučilištu u Splitu). VAŽNO!!! Studenti se završnog ispita mogu osloboditi ako: • polože 12 mini pismena kolokvija (po 3 pitanja) za dovoljan, • odnosno dva pismena kolokvija (po 10 pitanja 7 i 14 tjedan nastave - 50% riješeno za dovoljan)

  4. Obavezna literatura: • Jelić Mrčelić, G., 2013/14: Povijest pomorstva, elektronski udžbenik, PFST, Split Dopunska literatura: • Kozličić, M., 1993: Hrvatsko brodovlje, Književni krug AGM, Zagreb Debenham, F., 2005: Otkrića i istraživanja, Marjan tisak d.o.o., Split • Hekman, I., 1995: Povijest pomorske navigacije I i II, Tankerska plovidba Zadar i PF Rijeka • Franušić, B., 1994: Povijest navigacije u Hrvata, Pomorski fakultet Dubrovnik • Isaić, V., 2001: Pomorski običaji i tradicije, Adamić, Rijeka • Pomorska enciklopedija – Pomorski ratovi, HGZ, Zagreb

  5. Povijest pomorstva od prvih civilizacija do antičke Grčke Predavanje 1

  6. Razdoblja u povijesti: • Prapovijest (vrijeme do pojave pisma) 1.1. Kameno doba (upotreba kamenog oruđa i oružja): • Paleolit • Mezolit • Neolit 1.2. Bakreno doba 1.3. Brončano doba 1.4. Željezno doba 2. Povijesno doba (postojanje pisanih zapisa) Od 1800ih počinje (nakon industrijske revolucije) moderno (industrijsko) doba

  7. Zašto su ljudi upoznavali more? U početku su ljudi iz straha i/ili znatiželje htjeli upoznati more. Tako su prvi ljudi ustvari bili i prvi pomorci. Razvoj društva (seobe, pojava ribolova, trgovine i sl.) zahtijevalo je od ljudi bolje poznavanje mora.

  8. Daljnjim razvojem društva (širenje religije, ratovanje, trgovina, kolonizacija, istraživanja ...) putovanja morima postaju sve dalja što je zahtijevalo bolje poznavanje mora zbog sigurnosti plovidbe u teškim uvjetima. Stoga su mnogi moreplovci, neposredno ili posredno, pridonijeli razvoju oceanografije. Na osnovi podataka o morskim strujama, valovima, morskim mijenama i drugim oceanografskim elementima, pomorci su odabirali sigurniju plovidbenu rutu. Gustoća (slanost) morske vode važan je faktor pri krcanju tereta u brod zbog određivanja brodskog gaza.

  9. Povijest pomorstva od kamenog doba do antičke Grčke Poglavlje 1

  10. Kameno doba Kameno doba naziva se period u ljudskoj prapovijesti kada se kao alat upotrebljavao kamen zajedno s drvom, kostima, školjkama, rogovima i sl. Trajalo je na nekim mjestima gotovo stotinu tisuća godina. Danas antropolozi smatraju da naziv kameno doba treba izbjegavati jer ono sugerira jedino na materijal koji se koristio za izradu alata, a ignorira razvoj društvenog organiziranja, prehranu i prilagodbu na klimatske uvjete.

  11. Kameno se doba dijeli na paleolitik, mezolitik i neolitik. Ta razdoblja nisu u svim dijelovima svijeta trajala jednako dugo niti su počinjala odnosno zavšavala istovremeno. Ljudi kamenog doba uglavnom su bili lovci i sakupljači hrane. Uglavnom su jeli divljač, lišće i korjenje. Ribolov datira iz paleolitika od prije 40000 godina.Analizom izotopa kosturačovjeka iz Tianyuan-a, pokazala je da je on redovito konzumirao slatkovodnu ribu.

  12. Ne znamo zašto su ljudi tog doba crtali npr. ribe na stijenama pećina: konstatacija da riba predstavlja dobar obrok, prizivanje dobrog ulova ili čak obožavanje ribe kao vjerskog simbola? Pastrva ugravirana u glinenom podu u pećini Niaux u južnoj Francuskoj prije 16 000 godina

  13. Moderna istraživanja pokazuju da su ljudi kamenog doba imali određene rituale i vjerovanja, te da njihove aktivnosti nisu bile samo osiguranje hrane, odjeće i skloništa. Također ne znamo što ih je tjeralo da se otisnu na plovidbu. U početku vjerovatno traženje hrane ili strah, a kasnije i seobe. Kako su izgledali prvi brodovi?

  14. Isprva su vjerojatno to bila obična debla stabala, na kojima je čovjek jašio i tjerao ih pokretima ruku i nogu ili pak puštao da ih se nosi niz vodu. U takvom bi se plovilu čovjek (i teret) brzo smočio i nije mogao dugo izdržati (gubitak tjelesne topline), pa ga zamjenjuje izdubljenim deblom. Ljudi iz paleolita znali su i da izdubljeno deblo pluta bolje od punog.

  15. Također počinje takva plovila tjerati ne samo pokretima svojih ruku nego i nekim zgodnijim sredstvom, motkom ili lopatom. Tako je naučio praviti i koristiti veslo. Za pretpostaviti je: kada je vjetar puhao, a na brodu su bila razapeta prokisla odijela, ona bi davala brodu dodatnu brzinu bez ljudskih napora. Tako su sami slučajevi mornarskog života doveli do otkrića jedra.

  16. Plovila iz jednog komada postala su preteška za izradu i manipuliranje, pa u neolitiku (kasno kameno doba) dolazi do pojave plovila izrađenih od više drvenih komada i brodova oblikovanih od šiblja presvučenih kožama. Neolit je na istočnom Sredozemlju trajao do oko 5 000 do 3 000 godine prije nove ere.

  17. Bakreno doba Prijelaz iz kameno doba u brončano doba bio je postupan i uključuje upotrebu zlata i bakra. Taj je prijelazni period poznat kao bakreno doba (halkolitik). To je vrlo kratko razdoblje i više je regionalnog karaktera jer je miješanje bakra s kositrom počelo vrlo brzo, osim u područjima koja su oskudijevala kositrom. Usprkos pojavi metala upotreba kamenog alata zadržala se još vrlo dugo (čak do ranog Srednjeg vijeka).

  18. Brončano doba Koji je jedan od preduvjeta napretka? Podjela rada - osim poljoprivrednika javljaju se i zanatlije, te ratnici i svećenici. Bronca (legura bakra i kositra ili nekih drugih metala) se za izradu alata počinje upotrebljavati između 6000 i 2500 godina prije Krista. Stanovnici Srednjeg Istoka doznali su oko 6000 prije naše ere za broncu,južne Europe doznali su oko 3000 godina prije naše ere za broncu, a sjeverne i zapadne tek tisuću godina poslije. Isto tako to razdoblje nije ni trajalo jednako dugo (na Bliskom Srednjem Istoku i južnoj Europi do 1200 godina prije Krista, a ostatku Europe do 600.

  19. Željezno doba Označava prapovijesno razdoblje kada se počelo upotrebljavati željezno oruđe i oružje. No korištenje novog materijala donijelo je i druge promjene u društvu uključujući napredak u ratarstvu, vjerovanjima i umjetnosti. Njegov početak, trajanje i kontekst varira ovisno o regiji (na Bliskom Srednjem Istoku i južnoj Europi počinje oko 1200 godina prije Krista, a ostatku Europe oko 600 godina prije Krista) Ono završava širokom upotrebom pisane riječi.

  20. Prvi moreplovci Prije oko 30 000 godina ljudske civilizacije (paleolit) duž zapadne obale Pacifika počele su migrirati preko velikih prostranstava Pacifika. Ne zna se točno što je potkanulo te seobe, moguće plemenski ratovi, epidemije bolesti, potraga za hranom ili prirodne nepogode. Seobe su trajale sve do prije 500 godina kada su Polinežani naselili Havaje. Njihove seobe označavaju početak prekooceanske plovidbe, te svjedoče o ljudima koji su živjeli u potpunom skladu s morem.

  21. Od 4000 godina p.n.e., a možda i ranije, do oko 2000 Polinežani su izrađivali složene brodove na kojima su mogli živjeti ljudi i životinje. Koristili su ih za transoceanska putovanja u kolonizaciji pacifičkih otoka. Za navigaciju su koristili zvijezde, plimu, valove i struje. Davno prije nego što je postojala ideja o kompasu, ljudi su po izlazu u zalazu Sunca znali za istok i zapad. Sjever su mogli odrediti po nekim zvijezdama koje kruže oko Sjevernog pola. Poznavanje astronomske navigacije moglo se steći samo pokušajima i pogreškama.

  22. Polinežani su izrađivali prve navigacijske ili oceanografske karte zvane karte od štapića. Polinežani su prenosili znanje o moru usmeno i predajom karata. Navigacijska karta stanovnika Marshallovih otoka izrađena od bambusa i školjaka (ili čvorova konopa). Školjke predstavljaju otoke, a bambusovi prutovi mrtvo more oceana i složene struje. Savinuti prutići - razbijanje oceanskih valova oko otoka.

  23. Oko 10 000 godina p.n.e. zapadna je Europa kolonizirana doseljenicima iz Afrike koji su morali prijeći Gibraltarski tjesnac (oko 10 km). Prvo zabilježeno putovanje morem datira iz 7250 godine p.n.e. Od tada datiraju nađeni dokazi o trgovini između grčkog kopna i egejskog otoka Melos.

  24. Mezopotamija Prije 5000 ili 6000 p.n.e. Sumerani su nastanili Babiloniju na jugu Mezopotamije. Poznavali su kotač (3500 p.n.e. imali kola s kotačima) i klinasto pismo. Pronađena je glinena pločica s ugraviranom kartom koja datira iz 2500 p.n.e. Slična se civilizacija razvila i u Kini, te u Egiptu. Sumerane su pokorili Semiti iz Akkada, koji su osnovali prvo Babilonsko Carstvo, koje je kasnije palo pred Asircima koji su vladali tisuću godina. Asirci nisu mnogo trgovali niti su napustili ratarstvo da bi postali zanatlije. Asirija je bila kopnena zemlja koja prevlast nije mogla ostvariti bez pristupa u Sredozemlje koje je tada držalo niz feničkih gradova, među njima Tir i Sidon. Za sve ovo vrijeme bjesnjeli su ratovi među narodima Mezopotamije i Nila.

  25. Oko 1700 godine p.n.e. nomadska plemena iz graničnog područja Mezopotamije (Skiti, Parti, Arijci...), došli su u Babiloniju, vjerojatno kao plaćenička vojska i donijeli sa sobom konja. Tisuću godina kasnije pod zajedničkim imenom Perzijanci pokorit će Asirce i uništiti glavni grad Ninivu. Oko 500 godine p.n.e. pod vodstvom Kira postali su najveće carstvo koje je svijet do tada vidio. Kir je pokorio narod Babilona, feničke i grčke gradove Male Azije. Odlučivši da od Perzije napravi veliku pomorsku silu, Kirov naslijednik Darije poslao je ekspediciju pod vodstvom Scylaxa da istraži Indijski ocean od Sueza do Inda.

  26. U starom Babilonu trajanje godine određivano je prema povratku Sunca istim zvijezdama. Oni su stvorili temelje astrologije koja se kao znanost razvila poslije. Najstariji opisi riba datiraju prije 4500 godina iz Mezopotamije. Mnoge su ribe i ribolovne tehnike urezane kao reljefi svjedočeći o njihovu značenju za rane civilizacije. Riba imala je snažan religiozni status, tako da su svećenici odijevali njenu kožu.

  27. Egipat Ljudi drevnog Egipta obrađivali su broncu, željezo, zlato i srebro, te putovali radi trgovine duž obale Nila sve do Sudana i Crvenog mora. Egipatske granice ovisile su o vojnim uspjesima Egipćana. Po egipatskim crtežima zna se da su 5000 godina p.n.e imali brodove s jarbolom i jedrom, visokog pramca i veslom za kormilarenje.

  28. Egipćani se nisu lako upuštali na otvoreno more, ali su njegovali plovidbu Nilom. Brodovi kraljice Hatšepsut oko 1500 godine p.n.e bili su napredniji tipovi brodova, dugi oko 18 metara, s velikim središnjim jedrom, križem deblenjakom za križno jedro i po 15 veslača na svakoj strani. Čvrsto uže pričvršćeno na pramcu i krmi prelazilo je preko rašljastih motki duž uzdužnice i sprječavalo savijanje broda.

  29. Oko 500 godine p.n.e. faraon je poslao velikaša Hannu (feničanin) na ekspediciju u nepoznate zemlje. Njegov je zadatak bio da odvede brodove do zemlje Punt (Somalija). Hanno je tvrdio da je oplovio Afriku i opazio da je u podne Sunce bilo na sjeveru. Učeni ljudi su mu se smijali ali danas to uzimamo kao dokaz da je stvarno izveo to putovanje.

  30. Riba je stoljećima bila važna i Egipćanima. Oni su poznavali gotove sve ribolovne tehnike i to prije više od4000 godina. Njihovi crteži, reljefi, zapisi govore da su poznavali ne samo ribolov već su dobro poznavali i ribe.

  31. Fenikija Feničani (grčki naziv Phoiniki znači purpurni po purpuru koji su proizvodili) koji su prvobitno nastanjivali Palestinu bili su Kaananci iz Starog zavjeta. Njihovi gradovi poput Jerihona, Jeruzalema, postojali su i prije 3000 godina p.n.e. Kada su Izraelci osvojili Palestinu oko 1200 p.n.e., a Feničani su se nastanili sjevernije na području današnje Sirije i Libanona. Oko 1400 p.n.e. Feničani su postali gospodari Sredozemlja i vladali su njime oko tisuću godina. Kartaga koju su osnovali Feničani održala je tu prevlast sve dok je Rim nije osvojio.

  32. Feničanska trgovačka mreža

  33. Budući da su se plašili konkurencije, Feničani su krivotvorili priče o putovanjima i porijeklu njihove robe. Danas se zna da su prošli kroz Heraklove stupove i uplovili u Atlantik.Njihovi brodovi su bili u Crvenom moru da bi trgovali zlatom, srebrom, majmunima, paunovima i bjelokosti s Ofirom (Somalijom). No mora da su putovali i mnogo dalje jer su im putovanja trajala i po tri godine, a paunove su mogli donijeti jedino iz Ceylona ili Indije. Prve zemljopisne karte datiraju još od 1555. godine prije naše ere. Nepoznata područja prikazivana su u indigo plavoj boji. Bili su vješti u astronomskoj navigaciji. Od Feničana potiče podjela dana na dvanaest dijelova.

  34. Krećani i Fenićanipoboljšali egipatske brodove, povećavši im nosivost i manevarske sposobnosti. U to vrijeme postojale su karakteristične razlike između ratnih i trgovačkih brodova. Pramac broda snabdjeli su kljunom oblika ovna radi bitaka, a kljun su imali čak i trgovački brodovi da bi se zaštitili od gusara.

  35. Prema zapisima Herodota u Povijesti 600 godine p.n.e.egipatski faraon Neho poslao je Feničane na ekspediciju. Brodovi su morali krenuti iz Akabskog zaljeva, oploviti Afriku i uploviti kroz Heraklove stupove. To što su znali da će kad oplove Afriku proći kroz Gibraltar navodi nas na pomisao da je oblik kontinenta bio poznat. Također je moguće da to nije bilo prvo putovanje te vrste. Kasnije je bilo još sličnih ekspedicija. Odlazili su i do Engleske po kositar.

  36. Kartaga Jedno stoljeće kasnije Kartažani su pokušali obići Afriku u suprotnom pravcu. Vođa ekspedicije Sataspes, bio je osuđen na smrt, ali mu je obećano da će biti pomilovan ako mu to uspije. Plovio je nekoliko mjeseci prema jugu ali mu se ispriječio vjetar suprotnog smjera. Obeshrabren se vratio i izvijestio da je vidio male crne ljude koji su uzgajali goveda i bili obučeni u palmino lišće, vjerojatno domoroce obale Gvineje. Sataspes je pogubljen, a tek je 2000 godina kasnijeBartolomeo Diaz oplovio zapadnu obalu Afrike u smjeru zapad-istok obišavši Olujni rt, današnji rt Dobre nade.

  37. Herodot opisuje način na koji su Kartažani trgovali za stanovnicima zapadne Afrike: “Čim dođu, odmah iskrcaju svoju robu i kad je vrlo uredno izlože na žalu, ostave je, vrate se na brodove i podignu veliki dim. Kad domorodci ugledaju dim, silaze do žala i odlažu za robu onoliko zlata koliko smatraju da ona vrijedi, a zatim se povuku na određenu udaljenost. Nato Kartažani opet dolaze na žal i procjenjuju. Ako smatraju da je dosta zlata uzimaju ga i odlaze, ako pak misle da ga nije dovoljno, još jednom se vrate na brodove i strpljivo čekaju. Tada se domorodci približe i dodaju još onoliko zlata dok ne zadovolje Katražane. Ni jedna strana ne postupa nečasno prema drugoj, jer jedni nikada ne diraju zlato dok ne dostigne vrijednost robe, niti drugi odnose robu dok se zlato ne odnese.”

  38. Kada su Rimljani 146 godine p.n.e. razorili Kartagu, uništili su i knjižnicu s oko 100 000 naslova. Fenikija je nestala kao samostalna država 64 p.n.e. kada su je Rimljani pripojili svojoj provinciji Siriji, ali je opadanje njene moći počelo 333 p.n.e. Kada je Aleksandar Veliki upao na područje Fenikije. No ostavili su nam neprocjenjivo naslijeđe. Bili su pravi genijalci navigacije i bez njihove superiornosti u poznavanju mora, koju su predali Grcima, zapadna se civilizacija (koja je nastala na grčkoj kulturi) ne bi razvila na isti način.

  39. Kretsko-minojska kultura i Mikenska Grčka Minojska kultura je kultura brončanog doba koja je nastala na otoku Kreta, a procvat je imala od 2700 do 1450 pr. Kr., kada ju zamjenjuje Mikenska grčka kultura. Smatra se da su Krećani kao i Feničani potekli od semitskih plemena Arabije iako su nazvani Egejci (Grci). Njihova civilizacija ovisila je o moru. Krećani su imali izvanredan položaj za razvoj trgovine. Delta Nila bila je udaljena od Krete 3 do 4 dana plovidbe, a od Atene samo 2 dana plovidbe.

  40. U Sredozemlju su se brodovi upotrebljavali od 7000 godina p.n.e., a možda i ranije, a oko 3500 godina p.n.e. trgovina između Krete i Egipta bila je u punom zamahu. Kako su se Egipćani plašili pomorskog života robu su uglavnom prevozili Krećani. Njihovi su se morski putovi pružali u svi pravcima Sredozemlja. Rani pomorci Sredozemlja nisu imali poteškoća u pronalaženju kopna, jer nisu nikada bili više od oko 240 km od obale. Umijeće pomoraca sastojalo se u tome da prepoznaju, na temelju iskustva, kopno kojem su se približavali i da izmjere dubinu mora. Zbog križnih jedara brod se morao držati daleko od obala u privjetrini. Nije poznato kako su Krećani određivali smjer puta ali se pretpostavlja da su se orijentirali prema Suncu i zvijezdama, a moguće i pticama selicama za njihovih sezonskih letova.

  41. Po krećanskim izrezbarenim pečatima i slikama saznalo se kakvi su im bili brodovi. Imali su jedra, ali su im glavni pokretački pogon bili veslači. Bili su dovoljno veliki da prenose žito iz Egipta i drvo iz Azije, a služili su kao i ratni brodovi. Nakon propasti Mikenske civilizacije u 12 stoljeću p.n.e. Grčka ulazi u mračno doba o koje se malo zna sve do 8. stoljeća p.n.e. Freska iz palače kralja Minosa (Minoja)iz Knososaoko 1500 prije Krista

  42. Pitanja za ponavljanje • Što je kameno doba i kakve su brodove koristili ljudi u kamenom dobu? Što je ljude iz tog doba tjeralo na putovanja? • U kojem se razdoblju pojavljuju prvi pravi brodovi i gdje? Što je omogućilo razvoj trgovine? • Što je brončano doba i koje se civilizacije tada javljaju? • Kakve su karte koristili narodi Polinezije? • Koje su se kulture mijenjale na području Mezopotamije, koju su znanost naročito njegovali i čije su pomorske usluge koristili? • Opiši pomorstvo Egipta. Tko je vršio trgovinu za Egipćane? • Opiši pomorstvo Krete. • Opiši pomorstvo feničkih gradova. Gdje se geografski nalazila Fenikija i smjestite je u vremenu (otprilike)? Koji je najduže pomorsko putovanje koje su poduzimali Feničani? Kako se zove najpoznatija fenička kolonija i kako je završila njena vladavina Sredozemljem?

More Related