1 / 37

Emocije i promjene ličnosti nakon oštećenja mozga

Emocije i promjene ličnosti nakon oštećenja mozga. Katedra za zdravstvenu psihologiju Kolegij: Neuropsihologija Mirna Kostović Srzentić. Dvije vrste promjena. Organske promjene. Sekundarne ili reaktivne promjene. Organske promjene – izravna posljedica oštećenja mozga

reuel
Download Presentation

Emocije i promjene ličnosti nakon oštećenja mozga

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Emocije i promjene ličnosti nakon oštećenja mozga Katedra za zdravstvenu psihologiju Kolegij: Neuropsihologija Mirna Kostović Srzentić

  2. Dvije vrste promjena Organske promjene Sekundarne ili reaktivne promjene

  3. Organske promjene – izravna posljedica oštećenja mozga • Sekundarne ili reaktivne promjene – zbog doživljaja gubitka, ograničenja, frustracija i promjene dosadašnjeg stila života

  4. Organske promjene • Nastaju zbog samog oštećenja mozga i poremećaja u funkcioniranju centara koji reguliraju emocionalno doživljavanje i ponašanje čovjeka

  5. Najčešće organski uvjetovane promjene (Galić, 2002) • dezinhibicija • emocionalna otupjelost, ravnodušnost • smanjena anksioznost i euforija • smanjena socijalna osjetljivost • jaka anksioznost • preosjetljivost u međuljudskim interakcijama • depresija

  6. Moguće i: • psihotične reakcije • opsesivno-kompulzivna obilježja • niska tolerancija na frustraciju, iritabilnost • emocionalna labilnost • agresivnost • apatija

  7. Na vrstu i stupanj promjena utječu različiti faktori: • opseg i lokalizacija lezije • neurološki deficiti • ostale akutne i kronične bolesti • trenutna životna situacija • socijalni zahtjevi na pojedinca • stupanj socijalne podrške • premorbidne crte ličnosti

  8. U situacijama stresa • jakog umora • moguće su promjene koje su jače i dugotrajnije nego prije bolesti

  9. Promjene u seksualnom nagonu • u vidu neumjerenih zahtjeva ili potpunog gubitka želje • dodatni problemi u odnosu s partnerom i frustracije

  10. Razlike između hemisfera • Lijeva hemisfera  procesiranje pozitivnih emocija • Desna  procesiranje negativnih emocija • oštećenjalijeve hemisfere • češće depresivnost i anksioznost • oštećenjadesne hemisfere • euforija i nekritičnost, odnosno smanjena anksioznost

  11. Neuroantomska područja važna za emocionalno procesiranje • limbički sustav • talamus • hipotalamus • mozgovno deblo • frontalna moždana kora • oštećenja tih područja odnosno njihovih veza može dovesti do promjena u emocijama

  12. Važnu ulogu u emocionalnom ponašanju imaju amigdaloidne jezgre • mjesto gdje vanjski podražaji dobivaju emocionalno značenje • važne za izražavanje situacijski primjerenih emocija • naročito straha i tjeskobe

  13. Veze između moždane kore i subkortikalnih struktura • Dio bolesnika reagira pretjerano i na nevažne vanjske podražaja • Nakon lezija lijevostrano anteriorno dolazi do oštećenja veza između čeonog korteksa s nižim strukturama - • mogu nastati kratke epizode jakog afekta: nekontrolirani plač, a ponekad i smijeh

  14. Neuropatološka stanja • Moždani udar i cerebrovaskularni poremećaji • Ovisno o premorbidnim crtama, životnoj situaciji, lokalizaciji lezije • Traumatske ozljede glave • različite promjene, češće reaktivne

  15. Lakše kraniocerebralne ozljede  reaktivne promjene, nema organskih promjena • Teže kraniocerebralne ozljede  izravna posljedica organskog oštećenja • značajno pojačavanje ili izostajanje emocionalnih reakcija

  16. Frontalni (čeoni) sindrom • nemaju poteškoće na testovima opće inteligencije • specifični problemi na području izvršnih funkcija: • deficiti planiranja i organiziranja mentalne aktivnosti • problemi s apstraktnim mišljenjem • snižena inicijativa i aktivitet • oštećena samokontrola i samousmjeravanje

  17. Uz oštećenje čeonog režnja vežu se i emocionalne promjene • Emocionalna labilnost • Snižena inicijativa • Otupljivanje, apatija • Egocentričnost • Iritabilnost i ekscitabilnost • Ponekad nekritična bezbrižnost i euforija • Dezinhibicija u izražavanju emocija • Agresivnost • Socijalno neadekvatno ponašanje i nebriga za socijalna pravila

  18. Oštećenja sljepoočno-limbičkih struktura • napadaji bijesa ili iznenadne promjene raspoloženja

  19. Temporalna epilepsija • stanja nalik shizofreniji

  20. Bolesti • Demencije: gubitak interesa i energije, agitacija, smanjena spontanost, ponekad sumnjičavost i paranoidnost, destruktivnost moguća • Parkinsonova bolest: depresija (kao disfunkcija mozga, a ne reaktivno)

  21. Multipla skleroza: depresija, neki i manično-depresivne epizode i euforiju, nekontrolirani smijeh i poricanje simptoma • Korsakovljev sindrom: gube interes, inicijativu, uvid, razljute se na neki podražaj

  22. Tumori: • ovisno o lokalizaciji lezije • apatija i gubitak inicijative već u početnim fazama  među psihijatrijskim bolesnicima se ponekad ne prepoznaju osobe s tumorom sljepoočnog ili čeonog režnja (1-2%, Lezack, 1995)

  23. Reaktivne promjene • Gubitak funkcija, ograničenja, promjena stila života koje nameće bolest • Slabljenje mentalnih sposobnosti teže se prihvaća od neuroloških deficita • Ovisit će o: • Težini ozljede • Premorbidnom zdravlju • Dijagnosticiranju, savjetovanju, terapiji

  24. Reaktivne promjene • Kod osoba koje su premorbidno imale razvijene neurotske crte ličnosti i sklonost tjeskobi: • anksioznost • blagu depresivnost • preosjetljivost • smanjena inicijativa i motivacija • izbjegavanje socijalnih kontakata

  25. Reaktivne promjene • impulzivnost • razdražljivost • hipohondrijska zabrinutost • agresivnost

  26. Obje vrste emocionalnih promjena mogu se javiti istodobno ili pak jedna za drugom • Npr. najprije euforija organske etiologije, a zatim depresija kao reaktivni poremećaj zbog uvida u situaciju

  27. Problem svjesnosti pacijenta o vlastitim problemima • Koji su moji problemi? • Kako oni utječu na moj život? • Jesam li realističan oko toga što mogu, a što ne mogu nakon oštećenja mozga? • Jesam li svjestan da trebam pomoć?

  28. SVJESNOST REZONIRANJE IZVRŠNE FUNKCIJE PAMĆENJE PROCESIRANJE INFORMACIJA ● Brzina●Točnost PAŽNJA & KONCENTRACIJA ● KONTROLA ● INCIJACIJA ● POBUĐENOST ● ALERTNOST ● ENERGIJA ZA PROMJENU Viša razina SVJESNOST NE SVJESNOST Niža (bazična) razina Neuropsihološke funkcije

  29. Novi identitet • Jesam li svjestan da sam se promijenio nakon oštećenja mozga? • Sviđam li se sebi takav /takva, imam i dalje budućnost

  30. Holistički pristup – neuropsihologijska rehablitacija • Uključuje i rehabilitaciju kognitivnih funkcija ali i • Psihoterapijski tretman • individualni i grupni tretman • Profesionalni ili vokacioni trening

  31. Psihijatar • Neuropsiholog • Radni terapeut

  32. Važno je: • Dijagnosticirati promjene ličnosti i pratiti ih • Informirati i poučavati bolesnika o njegovoj bolesti, oštećenjima i trajanju oporavka • Pružiti suportivnu terapiju, savjetovanje i psihoterapiju • Koristiti psihološke metode suzbijanja boli

  33. Važno je: • Educirati zdravstvene djelatnike • Educirati članove obitelji • Odgovornost obitelji, okoline i društva da daju podršku njegovim nastojanjima da ostvari samostalan i produktivan život

  34. Prilagodba na bolest • Djelovanje akutnih stresova: • npr. ruptura aneurizme • Kraniocerebralna ozljeda

  35. Odbijanje priznavanja gubitka psihičkih funkcija • Priznavanje gubitka • Mirenje s gubitkom • Pronalaženje novih načina suočavanja sa tim stanjem

  36. Uobičajene psihičke reakcije: • Opća zbunjenost i nesigurnost • Panika, tjeskoba, noćne more • Strahovi • Povećana osjetljivost • Osjećaj da se bitno razlikuju od drugih fizički i psihički • Nekontrolirano neprijateljstvo prema drugima • Osjećaj odbačenosti prema drugima • Povlačenje, emocionalno se zavaraju što dovodi do apatije • Iskorištavanje drugih kao nadomjestak za pretrpljeni gubitak

  37. Kod jačih traumatskih ozljeda • Šok • Poricanje • Srdžba • Depresija – kad se bolest više ne može poricati • Prihvaćanje

More Related