1 / 19

POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – dio VI – akademska 2013/14

POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – dio VI – akademska 2013/14. SADRŽAJ PREZENTACIJE. Euroskepticizam – pojavni oblici Dedolarizacija – načini i metode povratka monetarnom suverenitetu CILJ PREDAVANJA Analizirati pojavne oblike euroskepticizma/ eurofilije

reuel
Download Presentation

POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – dio VI – akademska 2013/14

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – dio VI – akademska 2013/14

  2. SADRŽAJ PREZENTACIJE • Euroskepticizam – pojavni oblici • Dedolarizacija – načini i metode povratka monetarnom suverenitetu CILJ PREDAVANJA • Analizirati pojavne oblike euroskepticizma/ eurofilije • Može li zemlja imati koristi od dedolarizacije, jačanja monetarnog suvereniteta te koje mjere pri tome može koristiti

  3. Euroskepticizam • Podrazumijeva postojanje određene razine neprihvaćanja europskih integracijskih procesa te članstva u EU • Intenzitet otpora je različit - od potpunog odbijanja do načelnog prihvaćanja procesa, ali uz prigovore na određene dijelove procesa i/ili samo članstvo u Uniji • Potrebno je također razlikovati odnos koji prema euroskepticizmu imaju pripadnici političkih elita od odnosa koji imaju najširi slojevi stanovništva, odnosno pripadnici pojedinih društvenih skupina • Ovisi i o načinu na koji se članstvo u Uniji prezentira u javnosti

  4. UZROCI euroskepticizma • Strah od gubitka nacionalnog suvereniteta – strah od gubitka kontrole nad donošenjem strateški značajnih državnih odluka • Razina nacionalnog ponosa – na koji način se doživljava suverenitet države i njegova obilježja (obično snažniji u mladim državama) • Ekonomski motivi – procjena troškova i koristi • U pravilu, što je zemlja bila uspješnija tijekom tranzicijskog procesa koristi od integracija su manje • ALI – što su osobni resursi pojedinca veći, veće su i osobne koristi od integracijskih procesa te je stav pozitivniji • Razina euroskepticizma ovisi i o stanju u samoj ekonomskoj i monetarnoj uniji – kada je unija u ekonomskoj krizi, razina otpora ulasku je (očekivano) viša

  5. 4 osnovna stava u vezi s EU integracijama • EU OPTIMISTI : euroentuzijasti i europragmatici • EU PESIMISTI : euroskeptici i europrotivnici • KRITERIJI • Opći stav prema ideji europskog ujedinjenja: eurofili vs. eurofobi • Konkretan stav prema Europskoj uniji: EU optimisti i EU pesimisti Prema: Kopecky, P.; Mudde, C. The Two Sides of Euroscepticism: Party Positions on European Integration in East Central Europe, European Union Politics, Volume 3 (3): 297-326, 2002

  6. Euroentuzijasti (kombinacija eurofila i EU optimista) podupiru osnovnu ideju europskih integracija te vjeruju kako će im EU ispuniti očekivanja u doglednoj budućnosti Euroskeptici(kombinacija eurofila i EU pesimista) podupiru osnovnu ideju europskih integracija, ali su pesimistični u vezi konkretnih mogućnosti EU da ih provede u praksi Prema: Kopecky, P.; Mudde, C. , ibid.

  7. Europragmatici(eurofobi, ali EU optimisti )ne podržavaju ideju europskih integracija, ali podržavaju ulazak u EU (smatrajući kako će od toga imati osobne koristi) • Europrotivnici(eurofobi i EU pesimisti) protive se općoj ideji ujedinjenja, a ne podržavaju ni ideju Europske unije Prema: Kopecky, P.; Mudde, C. , ibid.

  8. Istraživanje koje redovito provodi OeNB vezano uz percepciju eura kao sigurne imovine od 2007. u zemljama središnje, istočne i jugoistočne europe TVRDNJA: euro će biti vrlo stabilna i pouzdana valuta u idućih pet godina Ecb, “The International Role of Euro”, july 2012, prema Beckmann, E., Scheiber, T. (2012.), “NotsoTrustworthyAnymore? The euro as a Safe HeavenAssetin central, EasternandSoutheastern Europe”, Focus on EuropeanEconomicIntegration, 2/12

  9. Povjerenje u euro u odnosu prema nacionalnoj valuti pozitivne vrijednosti označavaju veće povjerenje u euro nego u nacionalnu valutu Ecb, “The International Role of Euro”, july 2013, prema Beckmann, E., Scheiber, T. (2012.), “TheImpactofHighInflation on Households’ trust incurrencies”, focus on europeanEconomicIntegration, 2012(4), Viennapp 80-93.

  10. Uloga ne-tradicionalnih valuta Ecb, “The International Role of Euro”, july 2013, prema RBS Reserve Management Trends 2012, Central Bank Publications

  11. JAČANJE MONETARNOG SUVERENITETA izlazne strategije za dolarizirane zemlje • Dolarizacija, ovisno o stupnju u kojem je zastupljena u nacionalnom gospodarstvu, ima niz negativnih učinaka – jedan od njih je svakako i (službeno ili neslužbeno) ograničavanje mogućnosti korištenja monetarnog suvereniteta za nacionalne ciljeve • U kolikoj mjeri i na koji način zemlje mogu imati koristi od nacionalne valute i monetarne (tečajne) politike? • Uzroci dolarizacije nisu isti u svakoj zemlji te je potrebna individualna strategija izlaska • S druge strane, zemlje koje su u mehanizmu ERM II razmatraju trenutak ulaska u eurozonu

  12. Dolarizaciju je gotovo nemoguće u potpunosti iskorijeniti, pa čak i u slučajevima kada razlozi njezinog postojanja više nisu značajnije prisutni u gospodarstvu i/ili kada valuta dolarizacije pokazuje znakove nestabilnosti. • Određena razina dolarizacije u otvorenim gospodarstvima uvijek je prisutna i ne uzrokuje značajnije poremećaje • Konačni cilj dedolarizacije je povećati stupanj korištenja domaće valute • Analiza uzroka koji su doveli do pojave dolarizacije u okviru nacionalnog gospodarstva (povijest (hiper)inflacija, nepovjerenje u valute koje koriste de facto fiksni tečajni režim, visoki iznosi dotacija iz inozemstva, navike …) • Novi izbor tečajnog režima – najčešće se preporuča ciljanje inflacije jer se u okviru te strategije može upravljati tečajem, a i stabiliziraju se inflatorna očekivanja  koliki je uopće prostor za promjenu tečajne strategije kod dolariziranih gospodarstava?

  13. Uzroci i troškovi dolarizacije/ motivacija za dedolarizaciju Razlikovati dolarizaciju depozita od kreditne dolarizacije • Nužno je također razlikovati situacije kada je strana valuta doista prisutna u zemlji od vezivanja domaćih depozita/ kredita za kretanje strane valute Dolariziranost sustava (između ostalog) nastaje i zbog toga što … • Postoje lako dostupni i jeftini(ji) izvori zaduživanja u stranoj valuti • Postoji strah od fluktuiranja - tečajni režim je de facto fiksan • Ne postoji tržište izvedenica koje bi moglo smanjiti izloženost valutnom riziku • Valutna neusklađenost aktive i pasive - valutno inducirani kreditni rizik ..... Mjere koje se poduzimaju u svrhu dedolarizacije nužno uključuju podršku javnosti jer (osobito ako se u prethodnim fazama gospodarski rast temeljio na priljevu jeftinog kapitala iz inozemstva) može doći do pogoršanja osobnih bilanci i životnog standarda

  14. Strategije dedolarizacije ovisit će i o izboru tečajnog režima • U slučaju fluktuirajućeg tečajnog režima najvažniji zadatak je uspostavljanje monetarne autonomije • Kroz politiku stabilizacije može doći do smanjenja novčane ponude i time aprecijacije valute (Brazil, Mađarska) • Kod tečajnih režima s užim rasponom fluktuacije i/ili vezanih režima povjerenje u sustav izgrađuje se preko povjerenja u sidrenu valutu te se lakše i brže izgrađuje. • potencijalni problemi nastaju u slučaju da su depoziti vezani za jednu valutu (npr. $), a za sidrenu se odabere druga (npr €)  međusobno kretanje deviznih tečajeva dviju valuta utjecat će i na odabir korištene valute • Primjer: Litva – valutni odbor baziran na euru, valuta štednje $ - aprecijacija € u odnosu prema $ smanjila je udio dolarskih depozita te povećala udio štednje u eurima i domaćoj valuti

  15. Udio kredita u stranoj valuti (%) u ukupnim kreditima, siječanj 2014. Izvor: EBRD, 2013., dostupno na http://www.ebrd.com/downloads/research/REP/rep-1401.pdf

  16. Udio depozita u stranoj valuti (%) u ukupnim depozitima, siječanj 2014. Izvor: EBRD, 2013., dostupno na http://www.ebrd.com/downloads/research/REP/rep-1401.pdf

  17. Potencijalne strategije dedolarizacije uključuju: • Reguliranje administrativnog i zakonskog okvira kako bi se ojačala uloga nacionalne valute; • Mjere usmjerene ka jačanju makroekonomske i institucionalne stabilnosti, stabiliziranje stope inflacije; • Mjere usmjerene ka razvoju nacionalnog financijskog tržišta (uključuje i novčano i tržište kapitala); • Potrebno je ravnoteža između razine državnih (deviznih) pričuva s inozemnim obvezama privatnog sektora; • Značajna je uloga javnog sektora – što više sudjelovati na domaćem tržištu s nacionalnom valutom, zaduživanje u domaćoj valuti, zahtijevano plaćanje u nacionalnoj valuti; • Primjena različitih stopa remuneracije na kunske i devizne depozite

  18. Negativne posljedice tijekom procesa dedolarizacije imale su : • Obvezna konverzija depozita iz strane valute u domaću • Ograničavanje mogućnosti raspolaganja depozitima denominiranim u stranoj valuti • Manje negativnih posljedica imale su: • Kontroliranje kamatnih stopa na depozite (ovisno o valuti denominacije, niže kamate za stranu valutu) • Uvođenje/ proširenje kapitalnih kontrola • Zakonska ograničenja korištenja strane valute • Obveza korištenja domaće valute u transakcijama, kao i za izražavanje cijena dobara i usluga • Obvezno minimalno razdoblje držanja depozita u stranoj valuti

  19. Dodatna literatura: • Blanuša, N.: “Euroskepticizam: razine istraživanja i oblici istraživanja”, Anali Hrvatskog politološkog društva 3(2006), str 325-346 • Zettelmeyer, J., Nagy, M. P.; Jeffrey, S.: “AddressingPrivateSectorCurrencyMismatchesinEmerging Europe”, EBRD WorkingPaper No. 115. • EBRD TransitionReport 2009. • Kokenyne, A.; Ley, J., Veyrune, R.:” Dedollarization”, IMF WorkingPaper WP/10/188 • Galac, T.: “Globalna kriza i kreditna euroizacija u Hrvatskoj”, HNB Istraživanja, I-33, 2011. • http://www.ebrd.com/downloads/research/rep/rep-1401.pdf

More Related