1 / 27

Informatizacija i globalizacija

Informatizacija i globalizacija. Prednosti i nedostatci. Što je globalizacija?. globalizacija je nov pojam, nedovoljno poznatog značenja, a vezan je uz razdoblju suvremene komunikacije i informatizacije

ronli
Download Presentation

Informatizacija i globalizacija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Informatizacija i globalizacija Prednosti i nedostatci

  2. Što je globalizacija? • globalizacija je nov pojam, nedovoljno poznatog značenja, a vezan je uz razdoblju suvremene komunikacije i informatizacije • ranije se govorilo o INTERNACIONALIZACIJI (posebno se odnosi na različite ugovore među državama) i • MUNDIJALIZACIJI (od mundus = svijet; nastojanja oko rješavanja onih problema koje muče svijet) • GLOBALIZACIJA je pojam koji označava uređivanje vlastitog života prema načelima međusobne suradnje na općoj razini

  3. Vrste globalizacije • može se govoriti o više vrsta globalizacije: • TEHNOLOŠKA (povezivanje i međusobna suradnja s obzirom na znanstvene i tehnološke institucije) • GOSPODARSKA I POSLOVNA (povezivanje na području ekonomije i tržišta) • KULTURNA (na razini komunikacije i kulture) • često se koristi pojam "globalno selo", s nakanom da se istakne opća povezanost svjetskih razmjera

  4. Izvorište globalizacije • globalizacija ima svoje prostorno izvorište u razvijenim zemljama Angloamerike, Europe i Istočne Azije, odnosno njezini su pokretači i nositelji vojno i gospodarski najmoćnije zemlje

  5. Zašto dolazi do globalizacije? • na nastanak globalizacije utječu npr.: • brzi razvoj znanosti i tehnologije • razvoj informatizacije • razvoj prometne tehnologije (avioni, metroi, brzi vlakovi, sve bolji automobili itd.) • tolerantniji (barem na izvan) odnosi u svijetu (prestanak hladnog rata) • modernizacija starih industrijskih grana (mnoge se industrije potpuno prestrukturiraju) • nastanak i razvoj multinacionalnih kompanija banaka, itd.

  6. Pozitivne strane globalizacije • o globalizaciji se može govoriti i u pozitivnom i u negativnom svjetlu • NEKE POZITIVNE STRANE: • povećanje učinkovitosti tržišta (rast proizvodnje) • bolji pristup informaciji • protočnost informacija • mogućnost mobilnosti i napredovanja svugdje u svijetu (barem na teoretskoj razini) • pravedniji pristup poslovima i studijima itd.

  7. Olakšan pristup informacijama, konferencijske veze i drugi oblici protoka informacija

  8. Dobra opremljenost učionica kao mogućnost bržeg stjecanja informacija i kvalitetnijeg učenja

  9. Lakša mogućnost studiranja i stjecanja zaposlenja drugdje u svijetu

  10. Negativne strane globalizacije • globalizacija ima i mnoge negativne strane, npr.: • prenaglašavanje ekonomije i tržišta • povećana nezaposlenost • gašenje mnogih javnih službi • uništavanje prirodnog okoliša • nastanak velikih razlika između bogatih i moćnih i siromašnih • stvaranje moćnih lobija (i nadvlada) koji pokušavaju upravljati svijetom i velikim dijelom uspijevaju • pojačani razvoj i širenje raznih zaraznih bolesti (AIDS, TBC, malarija...) • nametanje vrijednosti moćnih svima drugima, bez obzira koliko se s tim slažu ili ne, itd.

  11. Negativne strane globalizacije • mekdonaldizacija kulture (više se ne kuha, prehrana je lošija, ritam života je ubrzan, zdravlje je osjetno lošije) • dolazi i do vesternalizacije (postavljanje Zapada kao uzor i nastojanje imitiranja, unošenje američke kulture u sredine koje su toj kulturi strane, kao npr. kod nas) • uočljiv je digitalni i informatički jaz (neke zemlje su iznimno napredne, dok druge opismenjavanje još uvijek rade pomoću pločica) • uočljiva je i pojačanost terorizma

  12. Onečišćavanje okoline je jedan od vodećih negativnih problema globalizacije

  13. Problem multinacionalnih kompanija • MULTINACIONALNE KOMPANIJE su poduzeća ili institucije koje svoje djelovanje protežu na više država • one se ističu po kapitalu, broju zaposlenih, znanju, dobroj organizaciji poslovanja itd., ali najčešće djeluju lihvarski i bez obaziranja na institucije koje su joj podređene: • iskorištavaju jeftinu radnu snagu dovodeći radnike iz siromašnih zemalja • kupuju polugotove proizvode po niskim cijenama i dovode ih do finalnog proizvoda uz minimalne troškove, a onda ih skupo naplaćuju siromašnim zemljama iz koje su "kupile" sirovinu • poseban problem banaka i lihvarenja

  14. Tržišna trka multinacionalnih kompanija

  15. Utjecaj globalizacije na male zemlje • male zemlje nemaju pristup kapitalu i redovito ovise o samovolji moćnih zemalja • njihov je napretak tako zakočen (jer nemaju potreban kapital niti infrastrukturu), a do njih ne mogu doći jer ih bogate zemlje uvijek nečim uvjetuju (posebno dajući im kredite ili druge zaloge) • na takav način globalizacija je jednim velikim dijelom i novi oblik kolonizacije, odnosno male zemlje žive u svojevrsnom ropstvu u odnosu na velike • ona je na takav način i oblik grubog kapitalizma i hegemonije (posebno vidljive u činjenici da bogate zemlje, dovodeći male zemlje u položaj ovisnosti, odlažu otrovni otpad na područja nerazvijenih ili tranzicijskih zemalja)

  16. Male zemlje ovise o samolji velikih

  17. Male zemlje ovise o samolji velikih

  18. Utjecaj globalizacije na kulturu • globalizacija izravno ili neizravno uništava i nacionalne tradicije i kulture, a sama nije u stanju izgraditi vlastiti čvrst sustav vrijednosti i kulture • male zemlje to osjećaju kao veliki problem i žele zadržati svoje vrijednosti, pa zbog toga dolazi do jačanja nacionalizma i pretjerivanja u tom smjeru (npr. amerikanizacija Božića, Uskrsa i drugih kršćanskih blagdana, nametanje rodne ideologije i drugih ne/vrijednosti - rezultira mnogim demonstracijama diljem svijeta, ali koje se medijski ignoriraju)

  19. Mali broj moćnika diktira svime i svima

  20. Siromašne zemlje postaju još siromašnije

  21. Uloga obavijesnih sredstava u globalizaciji • mediji su u rukama moćnik kompanija i zbog toga se medijski ignoriraju ozbiljni problemi, a u prvi plan guraju oni nebitni (npr. ignoriraju se masovne demonstracije u velikom broju zemalja diljem Europe i svijeta o rodnoj ideologiji, kao i problematika svega što se krije od javnosti) • nasuprot tome, krive vrijednosti se predstavljaju u pozitivnom svjetlu i na takav se način pokušava mijenjati svijest ljudi u skladu s vrijednostima grubog kapitala bogatih zemalja • zbog toga je informatizacija, unatoč objektivnoj mogućnosti kolanja informacija, svedena na zatvoreni prostor uz strogu kontrolu informacija, a sve to ima za cilj preoblikovanje osobnih i društvenih navika

  22. Mediji, jer ih plaćaju svjetski moćnici, redovito prenaglašavaju prednosti globalizacije, dok prešućuju nedostatke

  23. Tehnicizam i informatizacija • uloga Interneta i tehnologije općenito ima iznimnu vrijednost, ali svojim djelovanjem "na mozak" dovodi do bitnog mijenjanja čovjeka: on više ne zna komunicirati, niti pismeno (rukopisi su općenito vrlo ružni, gramatika i pravopis na niskim granama), niti usmeno (ne zna se izražavati, jer ne studira znanstvene i stručne članke, ne čita knjige i tako oblikuje vlastitu misaonu sferu, nego se zadovoljava parcijalnim informacijama, te tako i sam počinje "razmišljati") • čovjek je u stalnoj napetosti i uvijek traži "nešto novo" (koncentracija je minimalna, a spremnost "na nešto" je uvijek "tu") - to se posebno odnosi na mlade (napose na "Z" generaciju)

  24. Informatizacija kao svakodnevica

  25. Budućnost informatizacije i globalizacije • informatizacija i globalizacija velikom brzinom napreduju i ne može se predvidjeti što mogu donijeti • one imaju svojih velikih vrijednosti i na njima treba izgrađivati budućnost • međutim, one imaju i puno negativnosti, pa je nužno što hitnije raditi na njihovom ispravljanju • važno je staviti naglaske na istinske vrijednosti, međusobno poštovanje, kulturu "globalnog dijaloga", otkloniti svaki oblik hegemonije i iskorištavanja slabijih • tek pod tim i sličnim uvjetima globalizacija se ima šanse dalje razvijati, a u suprotnom ona će prerasti u totalitarizam neslućenih razmjera, a koji će se prije ili kasnije slomiti, kao i svaki totalitarni režim

  26. Budućnost globalizacije je u kulturi života • globalizacija može stvarno ići u progresivnom smjeru samo ako promiče kulturu života, odnosno promiče istinske (a ne samo nominalne) vrijednosti osobe, obitelji i međunarodne solidarnosti • uloga sredstava društvenog priopćavanja i obrazovnog sustava je posebno značajna, te je važno poduzeti sve da oni ne zakažu • Crkva globalizaciju vidi kao posebnu šansu unošenja evanđeoskih vrijednosti na svim razinama, pa je u tom smislu važna zauzetost svih kršćana i drugih ljudi dobre volje da globalizacija poprimi onakvo lice kakvo bi trebala imati

  27. Informatizacija i globalizacija • globalizacija je proces međusobne suradnje i povezanosti ljudi na svim razinama, a posebno na području gospodarstva, politike i tržišta • informatizacija je proces kojim se olakšava pristup i distribuiranje informacija • oni imaju i pozitivnih i negativnih strana • često je riječ o nametanju samovolje moćnih zemalja • globalizacija i informatizacija moraju biti utemeljene na etičkim načelima i tako omogućiti istinski razvoj cjelokupnog društva ZAPIŠIMO

More Related