1 / 18

HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 ). 21 . Kadriranje 16 . IV . 20 13. REKAPITULACIJA: POJAM ‘PAŽNJE’. PRIMJER: Franzy ch. 1 – uvodna sekvenca

rudolf
Download Presentation

HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE (2012-2013) 21. Kadriranje 16. IV. 2013.

  2. REKAPITULACIJA: POJAM ‘PAŽNJE’ • PRIMJER: Franzy ch. 1 – uvodna sekvenca • Pažnja – diskriminatorni mehanizam u sklopu percepcije; njime se razlučuje ono u vidnom polju (u prizoru) što je važno podrobnije upoznati i pratiti, od onog što je manje važno ili nevažno i što se usput i prolazno obrađuje • Pažnja može biti: • neusredotočena, nefokusirana – tj. raspršena, distributivna • usredotočena, fokusirana – vođena interesom • U prizoru se može razlikovati ono što je: • usredištu, fokusuili žarištupažnje • tj. na meti pozornosti • upozadiniiliperiferijipažnje • Pažnja, također, može biti • voljna, hotimična – vođena nekim htijenjem, planom, ciljem • nehotična, “automatska” – vođena nekim “apelativima”, pojavama koje “instinktivno” privlače našu pažnju

  3. ŠTO SVE UVJETUJE RASPORED PAŽNJE? • 1. Neke osobine samoga prizora • ‘atraktori’ – sastojci i osobine koje ‘privlače pozornost’ • (a) opći atraktori:načelo iznimke/kontrasta; načelo nagle promjene; načelo kretanja; načelo bliskosti; načelo orijentacije… • (b) biološki atraktori:prednost ima:živo pred neživim; ljudi pred životinjama; prednost lica pred ostatkom tijela; prednost ekspresivnosti pred neekspresivnošću… • 2. Kadriranje • određivanje izreza, kompozicija, mizanscena • 3. Kontekstualna pripremljenost • Motiviranostpreuređenja pažnje

  4. POJAM KADRIRANJA Dva vezana značenja ‘filmskog kadra’: (a) trenutačno vidno polje– slikovni kadar, slikovni izrez (b) dio filmskog izlaganja u kojem u slikovnom izrezu pratimo prizorno odvijanje s kontinuirane točke promatranja KADRIRANJE: • A. određivanje koji će dio prizora biti u izrezu kadra (u vidnom polju, ‘u kadru’) tijekom trajanja kadra • prizor u kadru • B. određivanje kako će vidljiv dio prizora biti raspoređen u izrezu tijekom trajanja kadra: • (a) kompozicija – raspored vizualnih sastojaka(uključujući i prizorne sastojke) na površini slike (unutar izreza kadra) • (b) mizanscena – uzajamni raspored prizornih sastojaka u vidnome polju (u kadru) Dva značenja mizanscene, s dodatnom terminološkom razlikom (Vlada Petrić): • mizanscena – prostorni raspored (i kretanje) glumaca u ambijentu bez obzira na točku promatranja i njezine promjene (‘objektivni raspored u prostoru’) • mizankadar – kako prostorni raspored glumaca u ambijentu i ambijentalnih sastojaka izgleda u izrezu kadra i kako se kompozicijski mijenja u izrezu kadra

  5. DVA PODTIPA KADRIRANJA: • I kod kompozicije i kod mizanscene možemo razlikovati • (a) trenutno stanje– stanje u danome trenutku promatranja • (b) razvojno stanje– promjene kojima podliježu prizorni sastojci tijekom trajanja kadra DAKLE, razlikujemo; • trenutnu kompoziciju i razvojnu kompoziciju • trenutnu mizanscenu irazvojnu mizanscenu • Trenutna kompozicija i trenutna mizanscena osobito je važna kod statičnih kadrova • Statični kadrovi – kadrovi u kojima je prizorna situacija razmjerno statična i promatra se sa statične točke promatranja • Razvojna mizanscena i kompozicija važna je kod dinamičnih kadrova • Dinamični kadrovi: • (a) oni u kojima je ili prizorna situacija dinamična, iako se gledaju s razmjerno statične točke promatranja • (b) oni u kojima je točka promatranja dinamična, iako je situacija razmjerno statična • (c) oni u kojima je i prizor dinamičan a i točka promatranja je dinamična - mora se paziti na razvojnu koordinaciju kompozicije i dinamične mizanscene

  6. PROBLEM KOMPOZICIJE • Prema definiciji – svaki raspored na ograničenoj površinijekompozicija • DAKLE: Čim bilo što snimimo – kadar je komponiran • Zašto onda paziti na kompoziciju kad je unaprijed osigurana? Po kojim principima paziti na nju? • Drugim riječima: Koje su svrhe i načela kompozicije?

  7. TIPIČNE SVRHE KOMPOZICIJE: • A) obavijesna svrha – svrha je kompozicije da nam učini vidljivim na plohi kadra sve ono što nam je obavijesno važno u danome trenutku prizorna zbivanja • načelo rasporeda s najvećom prizorno-identifikacijskom pogodnošću • Vrijednosni kriterij: kompozicija je ‘dobra’ kad nam omogućuje da vidimo ono što nam je važno u danome trenutku s najbolje vizure • B) interesna svrha– svrha je kompozicije da nam tako rasporedi pažnju unutar kadra da se izluči ono što je važno od onog što je sporedno važni i nevažno • uvjetovanje rasporeda pažnje

  8. A. NAČELO NAJVEĆE IDENTIFIKACIJSKE POGODNOSTI: A) Izrez obuhvaća cjelinu onoga što je važno za promatranje • Sve što je trenutno važno mora biti prevladavajuće u kadru B) Važni sastojci raspoređeni su identifikacijski pregledno u izrezu ‘ • Važni sastojci ne smiju zaklanjatijedni druge • Jednako važni sastojci jednako dostupni razgledavanju • razlistala’, frontalna kompozicija • položena, ‘tlocrtna’ kompozicija • pobočna (dubinska) kompozicija C) Dani su s identifikacijski najindikativnije strane • Sastojci se snimaju otprilike frontalno ili pobočno D) Pod najpogodnijimoptičkim uvjetima • Sastojci su: oštro ocrtani, dostatnoosvijetljeni

  9. B. REKAPITULACIJA: RASPOREĐIVANJE I NAVOĐENJE PAŽNJE KOMPOZICIJOM Promatračko navođenje • Načelo vidljivosti • Ono što je u vidnome polju prije privuče pažnju od onoga što nije • Dovođenje u vidno polje je i uputa da tom dijelu prizora trebamo posvetiti pažnju, da ulazi u interesno područje • Načelo praćenja • Promatračko praćenje jednog predmeta vezuje pažnju uz njega (Frenzy, ch. 3) – prateće panorame i vožnje • Načelo upućivanja • Nemotivirani (samopotaknuti) pokreti vizualnog polja (promatranja) doživljavaju se kao upućivanje na nešto od važnosti što će se tek dovesti u vidno polje (Frenzy, ch. 8) – navodeće panorame i vožnje • Načelo centralnosti (centralna kompozicija) • Smještanje u središte kadra ujedno je tipična uputa da je to i važno za promatranje – da tome treba obratiti pozornost

  10. POJAM ‘CENTRIRANE KOMPOZICIJE’ • Središte kadra je standardno središte pažnje - ‘by default’ • U središtu kadra se tipično (ako nema drugih specifikacija) očekuje lik (predmet, zbivanje) što bi trebao biti, ili jest u središtu pažnje • Toga se načela ravnaju svi obiteljski i portretni fotografi, tipično i svi amateri – ali je to prevladavajuće ‘polazno’ načelo za komponiranje kadra • Načelo proizlazi iz tipičnog ponašanja oka, njegovog nesvjesnog strukturiranja vidnog polja prema načelu pažnje – dovođenje onog što nam je važno u “središte oka” – u jamicu, foveu

  11. CENTRIRANA KOMPOZICIJA

  12. PRIMJERI CENTRIRANE KOMPOZICIJE

  13. RAZLOZI ZA CENTRALNOST • Mi tipično ono što nam je važno dovodimo u središte našeg vidnog polja (u žutu pjegu) • To standardno očekujemo i od filmskog ‘vidnog polja’ – kadra • Centralna kompozicija teži biti i simetrična • Njome se uravnotežuje kadar – uspostavlja ravnoteža horizontalnih dijelova kadra

  14. Aktivirani prostor izvan kadra (off prostor) Akcijski decentrirani prostor lik POJAM DECENTRIRANE KOMPOZICIJE

  15. PRIMJERI DECENTRIRANE KOMPOZICIJE

  16. DECENTRIRANA KOMPOZICIJA I NJEZINA SVRHA • Središnje važni likovi/predmeti/zbivanja (u danome trenutku) nisu u središtu kadra nego su pomaknuti u periferiju kadra • Takvo decentriranje središnjeg lika/predmeta/zbivanja svraća pažnju ‘ispražnjenom dijelu’ - onom dijelu ambijenta (prostora) koji je ‘ispražnjen’ decentriranjem • akcijski prostor PRIMJERI:Sjever-sjeverozapad, Hitchcock; Male lisice, Wyler http://www.youtube.com/watch?v=pvaJAriny7Y

  17. MONTAŽNA FUNKCIJA DECENTRIRANE KOMPOZICIJE • ‘Akcijski prostor’ decentrirane kompozicije može imati montažnu funkciju jer aktivira prostor izvan kadra: • Podsjeća se da je taj prostor bio važani da ostaje važan, ili da će biti važan u budućim promjenama vizura – bilo pokretom pogleda bilo promjenom kadra. • Drugim riječima: motivira postojeću vizuru, odnosno motivira naknadnu vizuru, tj. budi očekivanja nad tim na koji će se dio prizora prebaciti (na što u njemu) – tj. kakav je moguć naredni montažni prijelaz NAREDNI PROBLEM: Što je to motivacija? Kad je rez motiviran?

  18. DODATNA LITERATURA: • Bazin, André, 1971, Što je film I (poglavlje: “Razvoj filmskog jezika”), Beograd: Institut za film, 1971. • Dubinska kompozicija u Građaninu Kaneu: http://www.youtube.com/watch?v=kiYg8sbhqNc

More Related