MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIR ODE

1. MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE Učinkovito korištenje energije u neposrednoj potrošnji na lokalnom i regionalnom nivou – instrument niskougljičnog razvoja Hrvatske Madlena Ožanić 19. prosinca 2012. Zagreb

2. Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (UNFCCC) Rio de Janeiro 1992. – UNCED Konferencija UN-a o okolišu i razvitku rezultirala Deklaracijom i Akcijskim programom za 21. stoljeće (tzv. AGENDA 21), čime je održivi razvoj postao svojevrsna paradigma današnjice Uspostaviti stabilnost koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja će spriječiti opasno antropogeno uplitanje u klimatski sustav. Takvu razinu treba postići u vremenskom roku dovoljnom da se ekosustavima omogući prirodna prilagodba klimatskim promjenama, da se osigura da proizvodnja hrane ne bude ugrožena i da se omogući daljnji gospodarski razvoj na održiv način. Stranke moraju štititi klimatski sustav na dobrobit sadašnjih i budućih generacija čovječanstva na temelju pravednosti i sukladno njihovim zajedničkim, ali različitim obvezama i mogućnostima. REPUBLIKA HRVATSKA STRANKA OD 1996. GODINE PUE

3. Kyotski protokol • Usvojen u Kyotu, 1997., stupio na snagu 16. 02. 2005. godine • 179 država ratificiralo Kyotski protokol • Obvezuje stranke iz Priloga I. na prosječno smanjenje emisija od 5% u odnosu na baznu 1990. godinu u razdoblju 2008.-2012. godine • Države provode domaće mjere smanjenja GHG emisija koje se nadopunjuju primjenom fleksibilnih mehanizama: CDM, JI i ET • Hrvatski sabor ratificirao je Kyotski protokol 27. travnja 2007. • Hrvatska je stranka Kyotskog protokola od 28. kolovoza 2007. • Hrvatska djeluje u okviru Dodatka B Kyotskog protokola te je u obvezi smanjiti GHG emisije za najmanje 5% u odnosu na 1990. godinu u obvezujućem razdoblju 2008-2012 PUE

4. Kyotskiprotokol:Mehanizmii mjere Države Priloga I Trgovanje emisijama, ETS Emission Trading Mehanizam čistog razvoja, CDM Razina 1990 Zajednička provedba, JI - 5% Domaće mjere Domestic Actions Dodijeljena kvota, AAU Stanje 2012 PUE

5. PUE

6. Priprema IV IPCC Izvješća • S obzirom na primjedbe „skeptika“ o čovjekovom utjecaju na klimatske, uzete su u obzir prirodne komponente: • -promjenjiv utjecaj sunca, • -utjecaj vulkana, • -Milankovićevi ciklusi • -redovita izmjena ledenih i toplijih doba i dr. prirodne pojave • Ustanovljeno je: za uočene, vrlo brze klimatske promjene ipak „kriv“ čovjekov utjecaj s 90 % vjerojatnosti. Dana je preporuka da je potrebno što prije ostvariti opadanje koncentracije emisija stakleničkih plinova nakon što krivulja dosegne najvišu vrijednost PUE

7. IV. IPCC Izvješće, Verylikely! Climate Change – The IPCC Scientific Assessment (1990): The unequivocal detection of the enhanced greenhouse effect from observations is not likelyfor a decade or more.” Climate Change 1995 – The Second Assessment of the(IPCC): “The balance of evidence suggestsa discernible human influence on global climate.” Climate Change 2000 – The Third Assessment Report of the IPCC: “Most of the observed warming over the last 50 years is likely to have been due to the increase in greenhouse gas concentrations.” Climate Change 2007 – The Fourth Assessment Report of the IPCC: Most of the observed increase in globally averaged temperaturessince the mid-20th century is very likelydue to theobserved increase in anthropogenic greenhouse gas concentrations.” PUE

8. Pregovori, razdoblje 2013.-2020. • Definiranje ciljeva prema 1990 za održanje globalne temperature na +2 °C: • Razvijene države: jedinstveni sporazum, preuzimanje vodeće za razvijene države na smanjenju emisija, ograničenje za države s ubrzanim razvojem, • Nerazvijene: - NAMAS, za države van Priloga I, - 25-45 %, smanjenje za države Priloga I, • Durbanska platforma • EU je postala svjetski predvodnik u borbi za zaštitu klime • -20% u propisima, • -30% , uvjetovano • komparabilni ciljevi za razvijene, adekvatni za države s ubrzanim razvojem • Hrvatska, apsolutno postavljeni cilj, uspostavljen sukladno obvezama koje će imati kao članica EU, PUE

9. EU Cilj smanjenja emisija: -20% u usporedbi s 1990 -14% u usporedbi s2005 EU ETS -21% u usporedbi s2005 Non ETS sektori -10% u usporedbi s2005 ciljevi 27 zemalja članica , od -20% do +20% 9

10. ETS sustav Sektoriu periodu 2005-2012: • Sektori/djelatnosti: gospodarski subjekti elektroenergetskog sektora veći od 20 MW, energetski intenzivne industrije(proizvodnja željezai čelika, cementa, vapna, keramike, papira, stakla) • Plinovi: CO2, • Prošireniobuhvat sektora i plinova od 2013: • Novi sektori: proizvodnja aluminija, zrakoplovstvo (od2012) • Noviplinovi: PFC izproizvodnje aluminija, N2O izproizvodnje dušične kiseline 10

11. Harmonizirana metoda raspodjele emisijskih jedinica • Dražbe su osnovna metoda raspodjele - 100% dražbe emisijskih jedinca za proizvođače električne energije od 2013 • Za ostale sektore: besplatna dodjela alokacija na temelju referentne vrijednosti: • - 80% besplatnou 2013 • - 30% besplatnou 2020 • - 0% a besplatnou 2027, osim… • …sektora koji su izloženi riziku premještanja proizvodnje u treće zemlje, tada je alokacija 100% na temelju referentnih vrijednosti • znači da će svaki investitor postrojenja za proizvodnju struje morati trošak kupovina emisijskih jedinica kojima će pokriti emisije iz proizvodnje morati uključiti u ukupan godišnji trošak 11

12. Harmonizirani pravila dodjele - besplatna dodjela na temelju referentnih vrijednosti (benchmarking) • Benchmark (referentna vrijednost) = X emisijskih jedinica po jedinci proizvedenog proizvoda • Referentne vrijednosti su u EU postavljene na temelju 10% najefikasnijih postrojenja iz pojedinih sektora u Europi • (npr. 10% najefikasnijih cementara, obično koriste biomasu ili RDF kao zamjenu za dio fosilnih goriva) • Benchmark x povijesna proizvodnja = alokacija • Benchmark ne predstavlja fizičku granicu emisije ili cilj koji se treba postići • Operaterima je dozvoljeno da kupuju emisijske jedinice ako im je to potrebno da ispune obvezu, ili prodaju višak emisijskih jedinice (alokacije) ako su im emisije manje od dozvoljenih. 12

13. Sustav trgovanja emisijskim jedinicamau Hrvatskoj • uspostavlja se za razdoblje 2010.-2012. godine • 2010.- do 1. 1. 2013. praćenje i izvješćivanje o emisijama iz postrojenja • Od 1. siječnja 2013.- besplatna i djelomično besplatna alokacija emisija za industrijska postrojenja • Kupovina emisijskih jedinica putem aukcije za postrojenja za proizvodnju el. energije • Priključenje na EU-ETS • Nastavak praćenja i izvješćivanja • Odluka Vlade o izboru dražbovne platforme i dražbovatelju

14. Cijene CO2 u EU-ETS-u

15. EU ETS kvota-2013-2020 • jedino stacionarna postrojenja Aukcije ako se može primijeniti, Art 10a5 NER300 Besplatne alokacije NER za stacionarna postrojenja

16. Sustav trgovanja Emisije iz verificiranog izvješća Predane emisijske jedinice PUE

18. 31.322 Mt emisija u baznoj godini 29,756 Mt obveza -5% U 2008. smo 1,2 Mt iznad obveze U 2009. smo 0,89 Mt ispod obveze U 2010. smo 1,158 Mt ispod obveze

19. Mjere u EU • Plan puta za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika do 2050. godine, indikativni ciljevi 40% do 2030. godine, 60% do 2040 te 80% do 2050 • Direktiva 2003/87/EC kojom se uspostavlja shema trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice (dopuna Direktiva 2009/29/EC kako bi se unaprijedio i proširio ETS, dopuna Direktiva 2008/101/EC kako bi se zrakoplovne aktivnosti uključile u sustav trgovanja ) • Odluka 406/2009/EC s ciljem država članica da smanje svoje emisije stakleničkih plinova kako bi ispunile obveze Zajednice za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020, • -Uredba Komisije (EU) br. 1031/2010 o rasporedu, upravljanju i drugim aspektima dražbi emisijskih jedinica stakleničkih plinova prema Direktivi 2003/87/EZ • Uredba Komisije (EU) br. 1193/2011 kojom se uspostavlja Registar Unije za razdoblje trgovanja koje započinje 1. siječnja 2013., i za naredna razdoblja PUE

20. Mjere u Hrvatskoj Glavni instrumenti provedbe • Strategija održivog razvitka • Zakonu o zaštiti okoliša • Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša • Zakon o zaštiti zraka • Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova i mjera za njihovo smanjenje u RH • Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena • Niskougljična strategija razvoja • Uredba o kakvoći tekućih naftnih goriva • Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost • Uredba o naknadama za okoliš na vozila na motorni pogon • Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida • Pravilnik o dostupnosti podataka o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisiji CO2 novih osobnih automobila • Zakon o biogorivima za prijevoz, -podzakonski propisi -održivi razvoj -kontrola ispunjenja cilja ograničenja emisije do iznosa nacionalne alokacije -definiranje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva smanjenja emisija -praćenje emisija u životnom ciklusu fosilnih goriva -taksa na emisije CO2 za stacionarna postrojenja i vozila -praćenje emisija CO2 iz malih osobnih vozila -praćenje emisija CO2, laka komercijalna vozila -taksa na emisije prilikom registracije vozila -informiranje potrošača o emisijama CO2 i potrošnji goriva osobnih vozila -povećanje udjela biogoriva u cestovnom prijevozu Mjere

21. Zakon o zaštiti zraka NN 130/11 • Za svaku godinu u razdoblju od 2013. do 2020., količina emisija stakleničkih plinova koja se ispušta iz sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijskim jedinicama ograničava se do visine nacionalne godišnje kvote koja je utvrđena propisom Europske unije - +11% do 2020 u odnosu na 2005. • Ispunjavanje obveze ograničenja emisija do visine nacionalne godišnje kvote u nadležnosti je središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove zaštite okoliša, graditeljstva, gospodarstva, energetike, poduzetništva, poljoprivrede, šumarstva, turizma, prometa i razvitka PUE

22. Utjecaj i prilagodba klimatskih promjena • utjecaj klimatskih promjena već je sada evidentan • neće pogoditi sva sredine na isti način • nužno je izraditi scenarije utjecaja i procijeniti mjere prilagodbe na temelju klimatskih scenarija • troškovi mjera prilagodbe mogu u budućnosti nadilaziti troškove mjera ublaženja PUE

23. Z A K LJ U Č A K Razvojna politika na lokalnom i regionalnom nivou: • usklađena sa klimatskom i cjelokupnom okolišnom politikom na nacionalnom nivou; • sačuvati i unaprijediti okoliš; • smanjiti emisije stakleničkih plinova • omogućiti gospodarski i industrijski razvoj, turizam, rast standarda građana, ali na održiv način; • utjecaj i prilagodbu klimatskim promjenama ukomponirati u prostorno planiranje i programe razvoja PUE

24. HVALA NA PAŽNJI http://klima.mzoip.hr/