1 / 28

Uloga hrvatskih sindikata u procesu pristupanja EU Western Balkans Trade Unions and EU integration

Uloga hrvatskih sindikata u procesu pristupanja EU Western Balkans Trade Unions and EU integration Zagreb, 11.-20. travnja 2013, hotel Dubrovnik Darko Šeperić stručni suradnik SSSH za europske integracije darko.seperic@sssh.hr. Nekoliko usporedbi: Hrvatska – EU.

shing
Download Presentation

Uloga hrvatskih sindikata u procesu pristupanja EU Western Balkans Trade Unions and EU integration

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Uloga hrvatskih sindikata u procesu pristupanja EU Western Balkans Trade Unions and EU integration Zagreb, 11.-20. travnja 2013, hotel Dubrovnik Darko Šeperić stručni suradnik SSSH za europske integracije darko.seperic@sssh.hr

  2. Nekoliko usporedbi: Hrvatska – EU • BDP: 10.400 EUR, 61% prosjeka EU27 (prema kupovnoj moći, 2011.) • 2001: 51% prosjeka EU • stopa nezaposlenosti (anketna): 18,7%, EU27 = 10,9% (veljača 2013.) • stopa zaposlenosti: 55,3%, EU27 = 68,5% (2012.) – najniža u EU • prosječna plaća u RH viša nego u dijelu novih članica, ali je i razina cijena viša • ekonomija već visoko integrirana u tržište EU • više od 60% uvoza i izvoza otpada na EU

  3. Pristupni proces - pregled • proces pristupanja EU započinje nakon izbora u siječnju 2000. • visoka inicijalna potpora javnosti članstvu u EU – oko 75% (2000.-2003.) • konsenzus svih parlamentarnih stranaka • 2001. – potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) • 2003. – predan formalni zahtjev za članstvo, SSP stupio na snagu • 2004. – status zemlje kandidatkinje • listopad 2005. – otvoreni pristupni pregovori (nakon odgode - ICTY) • lipanj 2011. – zaključeni pristupni pregovori • prosinac 2011. – potpisan Ugovor o pristupanju • do travnja 2013. ratificirale 24 države članice (osim Belgije, Njemačke i Danske) • siječanj 2012. – referendum o članstvu u EU • 66% ZA (odaziv: 43,5%) • 1. srpnja 2013. – predviđeni datum pristupanja Hrvatske EU

  4. Konsenzus elita političkih elita • SSP ratificiran jednoglasno u Hrvatskom saboru 2001. • Rezolucija o pristupanju RH EU (2002.) određuje članstvo kao strateški nacionalni cilj – usvojena u Saboru sa samo jednim suzdržanim glasom • povratak HDZ-a na vlast 2003. ne mijenja odnos prema EU – članstvo i dalje ostaje temeljni strateški cilj vanjske, a i unutarnje, politike RH • uoči početka pregovora – neformalni dogovor SDP-a i HDZ-a (“Savez za Europu”) • Nacionalni odbor za praćenje pregovora • Rezolucija o strateškim odrednicama u procesu pregovora (2005.) – usvojena u Saboru s jednim glasom protiv i jednim suzdržanim • među strankama i drugim organiziranim društvenim skupinama, protivljenje pristupanju izražavaju jedino marginalne grupe i pojedinci (s oba ekstrema političkog spektra)

  5. Potpora javnosti • potpora javnosti počinje opadati nakon povratka HDZ-a na vlast 2003. • najniža u lipnju 2005. (42%), potom se stabilizira na oko 50% • mogući razlozi: • nedovoljni i nezadovoljavajući komunikacijski napori vlade (Komunikacijska strategija) • javna percepcija odnosa EU prema Hrvatskoj kao nepravednog (suradnja s ICTY-em – slučaj Gotovina, ulazak Bugarske i Rumunjske – stroži kriteriji za RH) • u završnoj fazi pristupanja – ekonomska i socijalna kriza u mnogim starim članicama • posebno zabrinjavajuć pad potpore među mladima • završni razred srednje škole – 2004. 12% protiv članstva, 2010. 49% • samo 20% smatra se dobro informiranima • nedostatak kvalitetne javne rasprave o članstvu u EU, temeljene na racionalnim argumentima i analizama troškova i koristi • argumenti protiv članstva ostaju na razini “gubitka nacionalnog suvereniteta”, zabrane proizvodnje tradicionalnih proizvoda i sl.

  6. Hrvatski sindikati i EU • SSSH ima status promatrača u EKS-u od 1998., a od 2004. punopravni je član; NHS član od 2010. • koristi: stručna pomoć, pristup informacijama i lobiranje prema institucijama EU • Deklaracija Vijeća SSSH o procesu prilagođavanja i pridruživanja RH EU (2000.), Rezolucija 4. kongresa SSSH o uključivanju sindikata u procese prilagodbe RH EU (2002.) • SSSH od početka zauzima pozitivan stav prema pristupanju Hrvatske EU, ali uz sljedeća načela, koja naglašava tijekom cijelog pristupnog procesa: • transparentnost i uključenost socijalnih partnera i javnosti u proces pregovora • pristupanje ne smije biti iskorišteno za snižavanje postojeće razine radnih i socijalnih prava • inzistiranje na izradi analiza učinaka po pojedinim sektorima i određivanje strateških ciljeva koje RH želi postići članstvom u EU (općenito i na razini sektora) • strateški cilj SSSH: aktivno sudjelovati u procesu pristupanja i usklađivanja s EU, u skladu s navedenim načelima

  7. Hrvatski sindikati i EU (2) • Nacionalna koordinacija sindikata za europske integracije • Koordinacija SSSH za europske integracije • međuregionalna sindikalna vijeća • Hrvatska-Italija • Hrvatska-Slovenija-Mađarska • od 1998. u SSSH postoji osoba zadužena za europske integracije i koordinaciju aktivnosti SSSH i udruženih sindikata na ovom području • niže sindikalne razine – manji interes za proces pristupanja, prisutniji euro-skepticizam • unatoč nezadovoljstvu načinom vođenja pristupnog procesa od strane Vlade RH, prevladava argument da je članstvo pozitivno za Hrvatsku kao glavni motivator institucionalnih reformi

  8. Pregovori o pristupanju • 35 pregovaračkih poglavlja (2004./2007. – 31) • 127 mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja (benchmarks) – novost u procesu pregovora • 23 mjerila za otvaranje u 11 poglavlja, 104 mjerila za zatvaranje u 31 poglavlju • usvajanje zakona, strategija, akcijskih planova, ili ispunjavanje određenih obaveza iz SSP-a • nije dovoljno uskladiti zakone, nego treba dokazati da se takvi i provode u praksi • pregovori ukupno trajali 5 g. i 6 mjeseci – dulje nego s ijednom novom članicom iz 2004. i 2007. • RH - visoko centralizirana pregovaračka struktura, s dominantnom ulogom Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (do 2005. zasebna ministarstva)

  9. Pregovori o pristupanju – transparentnost i uključenost civilnog društva • sve vlade od 2000. postavile brzinu dovršenja pregovora kao strateški cilj • proisteklo iz pristupa koalicijske vlade (2000.-2003.) koja je željela nadoknaditi izgubljeno vrijeme u europskoj integraciji i sustići Bugarsku i Rumunjsku • govor političkih elita i izvještavanje medija fokusirani na datum pristupanja EU • brzina pregovora važnija od široke predstavljenosti svih dionika i uključenosti javnosti, odnosno kvalitetne pripreme novih zakona i pregovaračkih stajališta • nedostatak sektorskih analiza, analiza troškova i koristi... • većina EU zakona usvojena po hitnom postupku koji znatno skraćuje mogućnost parlamentarne i javne rasprave • unatoč određenim formalnim mehanizmima uključenosti, stvarni utjecaj civilnog društva i socijalnih partnera na proces pregovora bio je ograničen • iste slabosti od kojih i inače pati socijalni i civilni dijalog u RH

  10. Radne grupe za pojedina poglavlja • šira uključenost civilnog društva i ostalih interesnih i stručnih grupa trebala se postići radnim grupama formiranim za svako od 35 pregovaračkih poglavlja • 30-50 članova, većina predstavnici različitih ministarstava i drugih državnih institucija • trebale sudjelovati u procesu screeninga (usporedbe HR i EU zakonodavstva) i izrade pregovaračkih stajališta • u praksi grupe održale svega par sastanaka i uglavnom prestale djelovati nakon procesa screeninga • pregovaračka stajališta bila su im predstavljena, s mogućnošću komentara • sindikalni prijedlozi nisu bili prihvaćeni • odbijen zahtjev za dobivanjem informacija o tijeku Pristupnih konferencija

  11. Nacionalni odbor za praćenje pregovora • osnovan u siječnju 2005. kao rezultat dogovora vladajućeg HDZ-a i glavne opozicijske stranke SDP-a • posebno radno tijelo Sabora kojim predsjedava čelnik opozicije • osim zastupnika, uključeni predstavnici akademske zajednice, socijalnih partnera i Ureda Predsjednika (bez prava glasa) • nadgleda i ocijenjuje tijek pregovora, daje mišljenja na pregovaračka stajališta i smjernice za daljnji tijek pregovora • često se navodi kao primjer dobre prakse uključenosti parlamenta u pregovore, no stvarni rezultati upitni • Odbor nije dobivao povratnu informaciju od pregovaračke strukture jesu li njegovi prijedlozi prihvaćani • utjecaj sindikata ostao na simboličkoj razini • kratki rokovi • problem predstavljanja svih središnjica i povjerljivosti dokumenata

  12. Zajednički savjetodavni odbor RH-EU • osnovan 2006., suradnjom EESC-a i Savjeta za razvoj civilnog društva RH, uz potporu Vlade RH i Europske komisije • 12 članova (sindikati, poslodavci, civilno društvo; 6 RH + 6 EESC), zajedničko predsjedanje RH-EU • nadzor pristupnih pregovora, izvještaji i mišljenja o pojedinim pitanjima, širenje informacija i poticanje rasprave u javnosti • do sada održano 12 sastanaka (2 godišnje) • priprema za sudjelovanje predstavnika RH u EESC • većina članova izabrani kao predstavnici RH u EESC 2013. g.

  13. Delegacija EU u RH • redovno održavanje kontakata bitno zbog: • uloge Delegacije u pripremi Izvještaja o napretku • informiranja o stavovima i aktivnostima EK u pitanjima važnima za sindikate • olakšavanja pristupa drugim institucijama EU (kontakt točka za organiziranje sudjelovanja predstavnika EK na konferencijama isl.) • povremeni sastanci na političkoj razini (šef delegacije, predsjednik SSSH) i redoviti kontakti na stručnoj razini (osoba zadužena za socijalnu politiku i zapošljavanje)

  14. Pregovori o pristupanju - izazovi • najteža poglavlja (otvorena tek u lipnju 2010. i zatvorena u lipnju 2011): • Pravosuđe i temeljna prava (23) • reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala • izvještaj 15 nevladinih organizacija (veljača 2011.) – suprotno izvještaju Vlade poslanom EK, tvrdi da RH nije spremna zatvoriti poglavlje • idući izvještaj iste grupe (svibanj 2011.) preporučio zatvaranje poglavlja, ali i nastavak monitoringa • Tržišno natjecanje (8) • državne potpore brodogradnji i metalnoj industriji • predviđen monitoring u razdoblju od potpisivanje pristupnog ugovora do dana stupanja u članstvo • procesuiranje ratnih zločina (suradnja s ITCY-em) i povratak izbjeglih osoba (povrat imovine) • blokada pregovora od strane Slovenija (2008.-2009.) – nije vjerojatno da je utjecala na vremensko produljenje pregovora

  15. Usklađivanje radnog zakonodavstva • Zakon o radu (usvojen 1995.) temelji se na njemačkom modelu, pa je od početka bio u značajnoj mjeri usklađen s pravnom stečevinom EU • u nekim područjima i iznad EU standarda (radničko suodlučivanje) • značajnije izmjene 2003. – početak usklađivanja • fleksibilizacija radnih odnosa, ali bez adekvatne kompenzacije na području sigurnosti • u trenutku otvaranja poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje (lipanj 2009.) preostalo potpuno usklađivanje s 15 direktiva • Vlada planirala istovremeno promijeniti i druge odredbe koje su izazivale nezdovoljstvo socijalnih partnera • zatvaranje poglavlja 19 planirano do kraja 2008., ali su pregovori socijalnih partnera produžili proces • sva pitanja izvan usklađivanja ostavljena za kasnije • novi ZOR usvojen u prosincu 2009., uz protivljenje sindikata

  16. Zakon o radu – najvažnije izmjene • radno vrijeme, godišnji odmor, kolektivni višak radnika, ugovor na određeno, mjere zaštite od diskriminacije, zaštita majčinstva i roditeljski dopust, informiranje i savjetovanje radnika u multinacionalnim kompanijama (ERV) • u većini slučajeva pobošljana prava radnika, bilo kroz veću razinu prava, bilo kroz bolje provedbene mehanizme • europski standardi na području radnog vremena, odmora i GO preneseni bez dovoljno kvalitetne i jasne razrade • kroz niz izuzetaka i pretjerano kompliciranih administrativnih procedura otvorena nova “siva područja” • omogućuju poslodavcima manipulaciju sa stvarnom razinom prava • nekim radnicima prava bi u praksi mogla biti smanjena, što je suprotno intenciji pravne stečevine (usklađivanje se ne smije koristiti za smanjivanje postojeće razine prava – članak 23. Direktive o radnom vremenu)

  17. Zakon o radu – primjedbe sindikata • radno vrijeme • maksimalno trajanje radnog vremena skraćeno s 50 na 48 sati tjedno, ali fleksibilnije uređenje rasporeda radnih sati omogućuje poslodavcima da smanje troškove (posebno kod rada u smjenama) • ugovor na određeno • od uvođenja 1995. u stalnom porastu; od 2000. više od 80% novosklopljenih ugovora o radu je na određeno, što u praksi potkopava zakonsku definiciju rada na određeno kao iznimnog oblika zapošljavanja • udio ugovora na određeno još uvijek blago ispod prosjeka EU, ali neproporcionalno pogađa mlade i žene, uz porast iznimno kratkih ugovora (1-6 mjeseci) • unatoč uvođenju nekih mjera ograničavanja zloupotrebe (zabrana diskriminacije u odnosu na stalno zaposlene, limit od 3 godine), sindikati smatrali da novo rješenje još uvijek ne predstavlja učinkovitu zaštitu od zloupotrebe sukcesivnih ugovora na određeno od strane poslodavca, te da nije u skladu s ciljevima direktive i sudskom praksom EU • osim pregovora s Vladom, SSSH upozorio na ove probleme Europsku komisiju (Opća uprava za proširenje, osoba zadužena za pregovore s RH) • na inicijativu SSSH, EKS upitio pismo predsjedniku Vlade RH

  18. Europska radnička vijeća • ugrađena u ZOR 2009., ali odredbe stupaju na snagu s danom članstva u EU • odredbe uglavnom doslovno prepisane iz direktive – nije dobro rješenje • prvenstveno se odnose na MNC sa sjedištem u RH (osim postupka izbora, prava i obaveza članova iz RH...) • obaveza uključivanja predstavnika iz RH za MNC sa sjedištem u drugim članicama proizlazi iz transpozicije direktive u njihovo nacionalno zakonodavstvo • izbor i prava članova ERV u RH uređeni jednako kao i za radnička vijeća • dosad različite prakse – promatrači, punopravni članovi, odbijeno sudjelovanje • zabilježeni slučajevi gdje je član ERV izabran bez znanja sindikata! • članovi ERV iz RH sudjelovanje ocijenili pozitivno • male mogućnosti utjecaja na odluke uprave, ali mogućnost informiranja “na izvoru” i povezivanja sa sindikalnim kolegama iz drugih zemalja

  19. Politike zapošljavanja i tržište rada • glavni problemi: niska stopa zaposlenosti, nezaposlenost mladih, dugotrajna nezaposlenost • aktivne politike zapošljavanja – oko 0,5 % BDP-a (prosjek EU27 oko 1.5%) • mjere nedovoljno konzistentne i nepovezane s ostalim javnim politikama, nedostaje evaluacija, ukupan učinak na tržište rada malen • 2007. – Zajednički memorandum o uključivanju (JIM) • 2008. – Zajednički memorandum o prioritetima politike zapošljavanja (JAP) • oba dokumenta priprema za sudjelovanje u EU politikama putem otvorene metode koordinacije (OMC) • sudjelovanje socijalnih partnera • trebali bi rezultirati boljom koordinacijom i implementacijom politika • očekuje se pozitivan učinak članstva, ali ne kratkoročno i ne značajan

  20. Sloboda kretanja rada • svaka članica EU odlučuje o uvođenju prijelaznih razdoblja • model “2+3+2” • RH može uvesti recipročne mjere • mali učinak na tržište rada EU • prijelazne mjere najavile zemlje u koje tradicionalno odlaze radnici iz Hrvatske – Italija, Austrija, Njemačka • najavili da neće uvoditi ograničenja: Finska, Švedska, Portugal... • nove članice – vjerojatno neće uvoditi ograničenja, vjerojatnija imigracija u RH nego obrnuto • EKS – Deklaracija o slobodi kretanja radnika iz RH (prosinac 2012.) • poziva države članice da se suzdrže od uvođenja prijelaznih razdoblja • migracije – očekuje se porast emigracije i imigracije (uključujući ilegalnu) • važnost migracijske politike, predviđanja migracijskih tokova i povezivanja s analizom tržišta rada

  21. EU projekti • europski fondovi - sudjelovanje u programiranju i nadzoru provedbe • IPA – sektorski nadzorni odbor (posebno IV. komponenta – ljudski potencijali) • nadzorni/upravni odbor većih projekata na području zapošljavanja koje provode državne institucije (Mladi na tržištu rada, Lokalna partnerstva za zapošljavanje, Žene na tržištu rada...) • programiranje za proračunsko razdoblje 2014.-2020. • sredstva za socijalni dijalog (IPA, ESF) • proračunske linije za socijalni dijalog • do pristupanja samo kao partneri • prednosti i opasnosti projekata financiranih iz EU fondova • neki konkretni projekti SSSH • INFORMIA 1 & 2 (proračunska linija za informiranje i savjetovanje) • CENEP – Sudjelovanje građana u planiranju mjera energetske učinkovitosti (IPA) • Zajedno protiv socijalne isključenosti (Progress)

  22. Komuniciranje Europe u Hrvatskoj • Komunikacijska strategija Vlade RH (2001., 2006.) • temeljena na sličnim dokumentima novih članica, ali bez dostatne operativne razrade • nedostatak dvosmjerne komunikacije • izuzetno slaba provedba • bez strateškog odgovora na rastući euroskepticizam • uloga sindikata? • komunikacija ograničena na osnovne informacije o tijeku pregovora i institucionalne aspekte EU • SSSH višekratno pozivao na potrebu pojačanih komunikacijskih napora, informiranja građana o konkretnim posljedicama članstva u EU i o zajedničkim europskim politikama • stav dijelili Nacionalni odbor i Delegacija EU u RH • mediji nisu pridonijeli povećanju razine informiranosti ni otvaranju javne rasprave • opće političke ocjene, površnost, senzacionalizam... • birokratski jezi, fokus na formalne događaje, bez istraživačkog novinarstva

  23. Referendum – kampanja i euroskepticizam • 2011. – europskeptične grupe se organiziraju i dobivaju više prostora u medijima • unatoč iskustvima novih članica o porastu euroskepticizma uoči pristupanja, Vlada RH u komunikacijskim naporima ignorira • kampanja Vlade: • EU predstavlja kao jedini logičan cilj nacionalne politike, od građana očekuje podršku i bez jasnih i sveobuhvatnih argumenata • intenzivirane aktivnosti 6 mjeseci prije referenduma – TV i radio spotovi • pokazuju se rezultati nedostatne javne rasprave: • rastući euroskepticizam baziran na nepovjerenju u nacionalne političke elite (koji se projicira na EU), emocionalnim argumentima i predrasudama (gubitak nacionalnog identiteta) • pozitivna vs. negativna kampanja – obje bez pravih argumenata

  24. Referendum – aktivnosti SSSH • SSSH se nastoji uključiti u kampanju s ciljem informiranja svojih članova i radnika o tome što će pristupanje značiti za njihov radni i privatni život • uoči referenduma Vlada se naglo zainteresirala za sindikate kako bi podržali kampanju • sastanak sindikata s ministrom vanjskih poslova i europskih integracija • SSSH spreman na zajedničke informativne aktivnosti, ali ne i sudjelovanje u propagandi • prijedlog: tribine po RH u zajedničkoj organizaciji SSSH i MVPEI (razradili detaljno sadržaj, inzistirali na tribinama, a ne predavanjima), distribucija informativnih materijala, izrada sindikalnog priručnika o EU • nije postignut dogovor • konferencija “Hrvatska u EU – što radnici dobivaju, a što gube” (SSSH/FES, rujan 2011.) • sektorska konferencija - graditeljstvo, promet, metalna industrija (SSSH/FES, studeni 2012.) • uoči referenduma: preporuka članovima – pozvali na izlazak na referendum i važnost odluke građana, te iznijeli stav Predsjedništva SSSH da je članstvo u interesu RH

  25. Članstvo u EU – očekivani učinci • ekonomija već visoko integrirana u tržište EU • preko 60% izvoza i uvoza • velik udio kredita i depozita denominiran u eurima • kuna u praksi vezana uz euro • jedina opsežna studija ekonomskih učinaka pristupanja iz 2007. (EIZG) • blago pozitivan utjecaj na makroekonomske pokazatelje • 90% učinak reforme institucija, 10% učinak pristupanja jedinstvenom tržištu • razina cijena već bliža EU prosjeku nego kod novih članica • ukidanje nulte stope PDV-a • izlazak iz CEFTA-e • druga polovica 2013. – mogućih 687 mil. eura iz EU proračuna, uplata oko 267 mil. eura

  26. Članstvo u EU - izazovi • Hrvatska nikad nije imala pravu javnu raspravu o članstvu u EU (i alternativama) • u javnosti prevladava emocionalno, a ne racionalno, zasnovani euro-optimizam ili euro-skeptizam • značajan napredak nije postignut ni tijekom referendumske kampanje • nedostatak strateških ciljeva koji se žele postići pristupanjem EU (ali i društveno-ekonomske razvojne vizije zemlje uopće) • pristupanje EU kao glavni motivator reformi • što nakon pristupanja? • korištenje EU kao “izgovora” za provođenje nepopularnih mjera (Zakon o radu, restrukturiranje brodogradnje...) • problem apsorpcije EU sredstava i povezanosti s nacionalnim strateškim dokumentima

  27. Sindikati i članstvo u EU – trenutni izazovi • kapaciteti za sudjelovanje u tijelima EU s predstavljenošću socijalnih partnera, ali i tijelima EKS-a • Europski ekonomsko-socijalni odbor (EESC), Eurofound, EU-OSHA, CEDEFOP, Savjetodavni odbor za slobodu kretanja radnika, ESF... • uključivanje u sektorski socijalni dijalog na razini EU • korištenje Europskog socijalnog fonda i proračunskih linija za socijalni dijalog • uključivanje hrvatskih predstavnika u europska radnička vijeća • posljedice pristupanja EU na tržište rada • izravna primjena pravne stečevine EU u pravnom sustavu RH • uključivanje u proces zauzimanja stajališta RH o europskim pitanjima i pripremu operativnih programa za korištenje sredstava EU

  28. S S S H Savez samostalnih sindikata Hrvatske Union of Autonomous Trade Unions of Croatia Trg kralja Petra Krešimira IV, br. 2 10 000 Zagreb, Croatia Tel: + 385 1 4655 026 Fax: + 385 1 4655 011 sssh@sssh.hr www.sssh.hr

More Related