Strategija razvoja financijskih tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine u razdoblju 2012-2021

1. Strategija razvoja financijskih tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovineu razdoblju 2012-2021 Dr.sc. Matej Živković Autor je član Komisije za vrijednosne papire FBiH, ali stavovi i mišljenja u ovoj prezentaciji ne odražavaju mišljenje i stavove Komisije kao institucije

2. Uvodnik • Globalna financijska kriza, tranzicijski promašaji i nedorečenosti, nedostatak tradicije u segmentu financijskih tržišta, prevelika izloženost ukupnog ekonomskog sustava bankarskom sektoru, odnosno tzv, bankocentričnost financijskog sustava, sve su razlozi koji su ukazali na potrebu izrade strategije razvoja financijskih tržišta • Vlada Federacije se u tom svjetlu odlučila na formiranje radne skupine sastavljene od stručnjaka iz pojedinih područja financijskih tržišta i to kao predstavnika pojedinih segmenata kako bi se pristupilo izradi strategije. • Upravo iz navedenog razloga sadržajem strategije dominira sektorski pristup pojedinim aspektima obrađenim u strategiji

3. Strategija razvoja financijskih tržišta u treba odgovoriti na slijedeća pitanja: Situacija- Gdje smo trenutno u razvoju financijskih tržišta ?Ciljevi-Gdje želimo doći ?Strategija- Kako ćemo doći do željenog stanja ?Taktika-Kako ćemo realizirati strategiju ?Akcije- Tko je zadužen za provođenje svakog koraka i u kom roku?Kontrola- Kako će se proces pratiti i mjeriti te po potrebi revidirati ?

4. Prednosti • U izradi strategije sudjelovali su stručnjaci iz pojedinih područja • Pri izradi strategije korištena je analiza trenutnog stanja s definiranjem neuralgičnih točaka i prijedlozima za njihovu promjenu • Takva metodologija u značajnoj mjeri strategiju čini operativnom • Strategija njeguje pristup odozdo prema gore (bottomup), što znači da je posebna pozornost posvećena operativnim problemima i potrebama stručnjaka iz prakse za njihovim rješavanjem. Međutim ovakav pristup može proizvesti razumijevanje kako strategija nema dovoljnu razinu načelnosti koju podrazumijeva akademski pristup, no oba kriterija nije bilo moguće zadovoljiti.

5. Manjkavosti • Nedostatak značajnijeg angažmana akademske zajednice u izradi strategije • Različit doprinos pojedinih segmenata u izradi strategije inducirao je značajniju zastupljenost pojedinih sektora u samom sadržaju strategije, kao i metodološku nekonzistentnost • Operativnost strategije ostvarena kroz koncepcijski pristup definiranja neuralgičnih i problematičnih točaka te njihovog tretiranja je u disharmoniji s referentnim razdobljem od 10 godina • Entitetski pristup determiniran Ustavom ograničava dosege u sadržinskom ali i provedbenom kontekstu

6. TKO JE SUDJELOVAO U IZRADI STRATEGIJE • Predstavnici Vlade FBiH, kao lideri i koordinatori u izradi strategije • Predstavnici tržišta kapitala • Mikrokreditnoig sektora • Sektora osiguranja • Sektora investicijskih fondova • Središnje banke i bankarskog sektora • Akademske i stručne zajednice

7. Sektori koji su kroz različite aspekte obrađeni u strategiji • Mikrokreditni • Tržište kapitala • Bankarski sektor • Sektor osiguranja • Mikrokreditni sektor • Sektor investicijskih fondova • Sektor leasing-a

8. Sadržaj strategije 1. UVOD 2. ANALIZA STANJA 3. VIZIJA I STRATEŠKI CILJ FINANCIJSKIH TRŽIŠTA 4. OPĆI (RAZVOJNI) CILJEVI FINANSIJSKIH TRŽIŠTA 5. AKCIJSKI PLAN (PROGRAMI, PROJEKTI , MJERE) FINANCIJSKIH TRŽIŠTA 5.7. Indikatori/pokazatelji, pretpostavke, rizici, nositelji i rokovi predloženih ciljeva, programa i mjera 6. PROCJENA I UPRAVLJANJE RIZICIMA 7. EVALUACIJA I REVIZIJA 8. UMJESTO ZAKLJUČKA:UČINCI PREDLOŽENIH MJERA RAZVOJA FINANCIJSKIH TRŽIŠTA NA REALNI SEKTOR GOSPODARSTVA PRILOG 1 – JEDINSTVENA REGULACIJA

9. Analiza stanja • Sveobuhvatni, detaljiziran prikaz trenutnog stanja kako na financijskim tržištima uopće,m tako i u pojedinim segmentima s posebnim naglaskom na problemima, osobito onim u sferi zakonodavstva i drugih propisa te načinima njihovog rješavanja. • Obiluje podacima iz sektora, definiranje problema s pojedinim zakonskim rješenjima te potrebo,m i načinom njihove primjene • U značajnom dijelu koncipirana je na način da je definiran problem, artikuliran uzrok tog problema, te naznačena aktivnost u njegovu rješavanju, najčešće u smjeru izmjene propisa • Konačno analiza stanja završava SWOT analizom po pojedinim segmentima,

10. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI FINANSIJSKIH TRŽIŠTA Vizija: Biti stabilno, efikasno i jedinstveno financijsko tržište Bosne i Hercegovine koje kroz diversifikaciju izvora financiranja te razvoj i nebankarskih financijskih institucija zadovoljava potrebe javnog i korporativnog sektora za kapitalom uz niske troškove financiranja. Strateški ciljevi • Kreirati okruženje koje će snažno podržavati povećanje domaćih izvora financiranja i time stvoriti osnovu za direktno financiranje realnog sektora odnosno indirektno poticanje razvoja financijskih tržišta Bosne i Hercegovine • Osigurati dostupnost, raznolikost i visoku kvalitetu financijskih proizvoda i usluga koji će omogućiti efikasnu intermedijaciju sa pozitivnim efektima na realni sektor ali i prohodnost kapitala između financijskih tržišta unutar Bosne i Hercegovine

11. OPĆI (RAZVOJNI) CILJEVI FINANSIJSKIH TRŽIŠTA • Održavati stabilnost i uvoditi i razvijati nove financijske institucije i instrumente • Stvarati uvjete za povećanje štednje i investicija • Uspostaviti i razvijati tržište novca • Izvršiti reformu penzionog sistema • Usklađivati regulativu i standarde sa pravnom stečevinom Evropske Unije. • Oblikovati prikladan organizacioni model jedinstvene regulacije cjelokupnog financijskog sektora. • Omogućiti svim nedopozitnimfinancijskim institucijama investiranje slobodnih novčanih sredstava • Omogućiti financijsku inkluziju odnosno pristup financijskim tržištima što većem broju stanovnika • Uspostaviti funkcionalno sudstvo koje će poslovne sporove rješavati kroz jednostavne procedure , za kratko vrijeme i uz niske troškove • Educirati pravosuđe za adekvatnu primjenu propisa koji reguliraju financijska tržišta • Razvijati zaštitu ali i financijsku pismenost klijenata • Unapređivati regionalnu suradnju i povezivanje

12. Procjena i upravljanje rizicima • Financijska tržišta iznimno su volatilna Na, i kao takva izložena su različitim eksternim i internim rizicima. Strategija nastoji anticipirati neke od njih i definirati načine, kako reduciranja rizika uopće, tako i eventualnog saniranja njihovih posljedica

13. Procjena i revizija • Kvaliteta strategije može biti procijenjena tek nakon njezine provedbe ili izostanka iste. • Kako bi strategija bila provedena nužno je uspostaviti monitoring tim, koji će pratiti realizaciju strategije ali njezine učinke, te po potrebi intervenirati. Naime strategija se bavi dinamičnom kategorijom i ne smije imati statički karakter, te će njezina implementacija eventualno proizvesti potrebu i promjenom pojedinih njezinih dijelova

14. Umjesto zaključka • Financijska tržišta nisu svrha sama sebi, nego servis realnog sektora. • Analogno uspjeh strategije umnogome će ovisiti ne samo o načinu i stupnju razvoja financijskih tržišta tretiranih kroz strategiju, nego i učincima kako same strategije tako i pojedinih financijskih segmenata po realni sektor i po ukupni gospodarski rast. • Stog strategija umjesto zaključka nudi projekciju učinaka razvoja u pojedinim financijskim sektorima na rast i razvoj realnog sektora

15. Prilog- jedinstvena regulacija • Makroprudencijalna i mikropridencijalna regulacija • Prije odabira regulatornog režima, nužno je dati odgovor na dva tipa pitanja. • Jedno je suštinski režim regulacije, pri čemu razlikujemo regulaciju temeljenu na načelima i onu temeljenu na pravilima, odnosno preskriptivnu i specijaliziranu. • Dok je drugo pitanje regulatorni oblik, pri čemu je institucionalni oblik regulacije zastario od strane samog tržišta stvaranjem financijskih konglomerata i brisanjem granica između pojedinih financijskih segmenata

16. 4 moguća teorijska modela regulatornog aranžmana na financijskim tržištima • Funkcionalno zasnovana regulacija u kojoj je domena regulatora omeđena funkcijama financijskih institucija, a ne samim institucijama. • Ciljno temeljena regulacija koju karakterizira usmjerenje na ostvarivanje regulatornih ciljeva, od kojih su najčešći zaštita od sistemskog rizika i zaštita klijenata na financijskim tržištima što je tzv. twin-peak model • Unificirani ili super-regulator koji ima odgovornost regulacije za sve financijske institucije i tržišta i to kako za prudencijalni oblik tako i za zaštitu konkurentnosti • Koordinirajući ili regulator-kišobran, podrazumijevaju postojanje institucije za usklađivanje između različitih regulatora financijskih tržišta, koji nastavljaju djelovati unutar svojih odgovornosti.

17. Stratwegija preferira jedinstvenog regulatora; mogući modeli: • Singapoorskiu kojem Središnja banka obavlja funkciju i regulatora cjelokupnog financijskog sektora • Skandinavski u kojem je unificirani regulator smješten izvan Središnje banke i • Australski koji podrazumijeva postojanje dva regulatora s koordinacijskim vijećem iznad njih.

18. Za i protiv jedinstvene regulacije Prednosti Nedostatci Obzirom na raznolikost ciljeva, koji mogu sezati od reduciranja sistemskog rizika, mikroprudencijalne i makroprudencijalne regulacije, pa sve do zaštite klijenata na financijskim tržišttima postoji mogućnost da regulator ispusti iz fokusa potrebu za racionalnom regulacijom i prioretizacijom ciljeva, kao i da neadekvatno diferencira različite financijske institucije i njihove aktivnosti Jedinstveni regulator može patiti i od disekonomija obujma. Naime ovakav tip regulatora je monopol pa podrazumijeva i različite neučinkovitosti vezane uz monopol. U ovom slučaju se to odnosni na birokratiziranost i eventualnu rigidnost u postupanju koja uglavnom izostaje u situaciji postojanja više regulatora. Nadalje, neučinkovitost unificiranog regulatora može proizlaziti i iz mogućnosti da se sve ingerencije u području financijskog sektora po automatizmu pripisuju ovakvom tipu regulatora, što dovodi do značajne diversifikacije funkcija i resursa kroz tzv. efekt božićnog drvca U konačnici jedinstveni regulator podrazumijeva i donošenje cijelog seta nove legislative što je dugotrajan proces i koji ne mora nužno biti lišen kako političkih konotacija, tako i utjecaja različitih interesnih skupina. • Fragmentirana supervizija može proizvesti zabrinutost oko mogućnosti financijskih supervizora u formiranju procjena glede ukupnih rizika financijskih institucija unutar svoje odgovornosti, osobito iz razloga što ove institucije predstavljaju složene konglomerate • Kako linije demarkacije između financijskih proizvoda i financijskih institucija nestaju to se javlja mogućnost da različiti regulatori uspostave različitu regulaciju za različite institucije koje obavljaju slične ili iste aktivnosti. Uspostavom jedinstvenog regulatora ovaj problem se rješava kroz ostvarivanje tzv. kompetitivne neutralnosti • Jedinstveni pristup regulaciji stvara mogućnost fleksibilnijeg regulatornog aranžmana. Naime, koegzistencija više regulatora neminovno stvara stanoviti oblik konkurencije među njima koja otežava uzajamnu suradnju (tzv. turfwars), omogućava regulaciju s brojnim prazninama između regulatornih ovlasti i odgovornosti, odnosno preklapanja nadležnosti.

19. Zaključna napomena • Strategija je prvi napor kako vlade, tako i financijskih tržišta u smjeru unapređenja odnosa, ali i mehanizama njihova funkcioniranja • Njezina kvaliteta može biti procijenjena tek nakon njezine provedbe, no neprijeporan korak naprijed učinjen je i samom njezinom izradom jer predstavlja pionirski korak u otvaranju izravnih komunikacijskih kanala između pojedinih financijskih tržišta i institucija koje na njima funkcioniraju.

20. Hvala na pozornosti i strpljenju matej.zivkovic@komvp.gov.ba