Osnove za ugovaranje zdravstvene zaštite

1. Osnove za ugovaranje zdravstvene zaštite

2. Osobitosti sustava zdravstvene zaštite • Kompleksan • Dinamičan • Skup • Zahtjevan u svakom pogledu

3. Oblici financiranja • 1. Nacionalna zdravstvena služba: Ovaj model se financira kroz poreze, pružanje usluga je javno, kontrola je također javna, a plaća se iz plaća ili budžeta. Zemalje koje koriste ovaj model su Velika Britanija, Danska, Finska, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka. U ovim zemljama ovo je osnovni model, što ne znači da ne postoje i drugi oblici plaćanja. Nacionalna zdravstvena služba se još naziva i Beveridge model po lordu Beveridge-u koji je predložio njeno uvođenje. Zdravstvena zaštita u Velikoj Britaniji smatra se najbolja organiziranom u svijetu. Međutim, svako društvo ima svoje specifičnosti koje je ponekad teško uklopiti u postojeće modele.

4. 2. Socijalno zdravstveno osiguranje:U ovom modelu financiranje se provodi na osnovi doprinosa obveznog zdravstvenog osiguranja, koje se sastoji od doprinosa zaposlenih i doprinosa poslodavca od bruto prihoda. Radi se o javnoj i neprofitnoj službi sa javnom i internom kontrolom. Zemlje u kojima se provodi ovaj model su Hrvatska, Njemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Nizozemska, Irska. Ovo je osiguranje nastalo u Njemačkoj (Prusiji). Bismarck, ondašnji kancelar Prusije uveo je takvo obvezno zdravstveno osiguranje i po njemu se ovaj model naziva Bismarckov model.

5. 3. Privatna praksa / privatno osiguranje:Kod ovog modela postoje tržišni uvjeti financiranja. Takav model postoji u SAD-u. Ovaj model nije do kraja slobodan. Treba postojati osnovno osiguranje, a dodatno se uplaćuje po želji. Za ovaj model osnovni je uvjet tržište - ljudi koji žele kupiti osiguranje. Stoga postoji mnogo osiguranja koja nude svoje usluge. U Hrvatskoj su alternativna osiguranja zasad slabo razvijena.

6. niti jedan od tri navedena modela ne može se u potpunosti primijeniti u nekoj državi, nego postoje manje ili veće modifikacije navedenih modela • zdravstvena zaštita nije statična, već izrazito dinamična, ona mora pratiti potrebe korisnika, koje se neprestano povećavaju, a opet s druge strane, ne smije se dopustiti da se otme kontroli, te premaši mogućnosti financiranja, i tako postane jedan od glavnih generatora gubitaka iz državnog proračuna

7. Ugovaranje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj • Očekivane promjene u sustavu financiranja • Zakonodavstvo prepoznaje sustave dopunskog privatnog osiguranja • Temeljni razlog – neracionalna potrošnja u sustavu koju je teško kontrolirati • Do daljnjeg osnovni sustav financiranja je HZZO

8. Subjekti pružanja zdravstvenih usluga • Institucije u javnom vlasništvu • Institucije u zakupu • Institucije u privatnom vlasništvu • Prva dva oblika uglavnom se financiraju iz sustava HZZO

9. Osnove za ugovaranje • Postojanje mreže zdravstvenih ustanova • Definirano je aktima HZZO-a: “Pravilnik o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja” i “Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja” koji se temelje na “Planu i programu mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja”

10. Sadržaj • Normativni i financijski • Donose se periodično • Služe za zadovoljenje onih zdravstvenih potreba koje bi trebale činiti glavninu usluga

13. Korektivni faktori na razini županije/Grada Zagreba:

15. Zdravstvene djelatnosti Recepti Uputnice 1. Opća/obiteljska medicina 8 3 2. Zdravstvena zaštita predškolske djece 8 3 3. Stomatološka zdravstvena zaštita (polivalentna) 0,16 0,30 4. Zdravstvena zaštita žena 0,75 0,75 5. Higijensko-epidemiološka zdravstvena zaštita - 0,01 6. Preventivno-odgojne mjere za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata - 0,1 7. Hitna medicinska pomoć 0,06 0,06

18. a) liječenje bolesnika oboljelih od akutnih bolesti

19. b) liječenje bolesnika oboljelih od subakutnih bolesti c) liječenje bolesnika oboljelih od kroničnih bolesti d) liječenje bolesnika oboljelih od akutnih i kroničnih bolesti

21. Iznimno minimalni broj osiguranih osoba za izabrane doktore koji prvi put sklapaju ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom kao izabrani doktori je:

22. Prosječan iznos sredstava za lijekove iz stavka 2. ovog članka za 2009. godinuiznosi:

23. Prosječan iznos sredstva za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu po osiguranoj osobi za 2009. godinu iznosi:

24. Godišnja vrijednost standardnog tima za djelatnost opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena i stomatološke zdravstvene zaštite (polivalentne)

25. Godišnji novčani iznos po osiguranoj osobi

26. Godišnja vrijednost standardnog tima i iznos po stanovniku/osiguranoj osobi za djelatnost patronažne zdravstvene zaštite, higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite, preventivno odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata i laboratorijske dijagnostike

27. Cijene dijagnostičko terapijskih postupaka - DTP – primarna zdravstvena zaštita 

30. Cijene dijagnostičko terapijskih postupaka – DTP – specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita