Download
1 / 13
E N D
Sektorski dijalog – europska praksa i hrvatske mogućnosti mr.sc. Mario Švigir dipl.oecc. glavni tajnik Sindikat prometa i veza Hrvatske
Zašto trošiti vrijeme na sektorski dijalog i europski sektorski socijalni dijalog (ESD) ? • Kada smo zatrpani brdom operativnih zadataka, neposrednih problema, kada iz dana u dana žongliramo sa novim obavezama, ono što nam svima možda najmanje treba je: • A) jedna nova obveza • B) jedna nova radna grupa • C) novi oblik dijaloga • D) strateško promišljanje a mi smo u situaciji “kad kuća gori” • E) kad mnogi misle da su strateška promišljanja sektora ionako mrtva • IPAK !
Što je europski socijalni dijalog(ESD) ? • Socijalni dijalog odnosi se na rasprave, savjetovanja, pregovore i zajedničke akcije poslodavaca i sindikata oko širokog raspona pitanja i pitanja vezana uz područje rada • Element je europskoga socijalnog dijaloga i nadopuna nacionalnoga socijalnog dijaloga i industrijskih odnosa Europska komisija olakšava tj. omogućuje socijalni dijalog • Na razini Europske Unije, socijalni dijalog predstavlja važan doprinos strategiji EU za rast i radna mjesta, ne samo tripartitni već osobito bipartitni koji je kod nedovoljno razvijen • Bipartitni i tripartitni sektorski socijalni dijalog “ne ukida” klasičnu industrijsku demokraciju – sindikati ostaju sindikati i poslodavci ostaju poslodavci
Da li je ESD novotarija ? • Dimenzija savjetovanja u europskom socijalnom dijalogu prepoznata je u Ugovoru oosnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951. te u Rimskom ugovoru iz 1957.godine • Dodatno je unaprijeđena u sporazumu europskih socijalnih partnera o socijalnom dijalogu 1991. godine • Socijalni protokolom iz Maastrichta iz 1993. je ojačana, a trajno ugrađena u Ugovor o EU iz 1997. (članak 138. i 139.) koji je pridodan Ugovoru članica EU
Sektorski dijalog ima formalni institucionalni status u EU • Komisija donosi Odluku od 20. svibnja 1998. godine, koja se bavi posebno sektorskom dimenzijom europskogsocijalnog dijaloga i osnivanjem europskih sektorskih vijeća za socijalni dijalog • Ta su vijeća su forum za izgradnju odnosa, razmjenu informacija, rasprave,savjetovanje, pregovaranje i zajedničke akcije • Novi članak 152. Lisabonskog ugovora ofunkcioniranju Europske Unije naglašava predanost Unije promicanju uloge europskih • socijalnih partnera te podržavanju socijalnoga dijaloga. Također priznaje autonomijueuropskih socijalnih partnera. Pored međuindustrijskog socijalnog dijaloga, sektorski socijalnidijalog sve je važniji dio alata europske vladavine tj. upravljanja.
Zašto je važan/koristan sektorski socijalni dijalog ? • Na razini EU sektorski socijalni dijalog uvažava autonomiju socijalnih partnera na način da omogućuje utjecaj soc. partnera u sektoru na budućnost sektora • ESD obuhvaća 145 milijuna radnika i 6 milijuna poduzeća • Radi se o instrumentu koji optimalno doprinosi izgradnji: razumijevanja, izgradnji povjerenja, postizanja sporazuma i izrade konkretnih rezultata dijaloga od praktične, uporabne vrijednosti za poduzeća, sektor i nac. ekonomiju ( u konačnici, za radnike i poduzetnike)
Tehnike rada i sektorske mogućnosti • EU politički ali i financijski podržava konkretne forme dijaloga koje mogu biti: • Zajednička stajališta • Objavljivanje ili populariziranje dobrih praksi • Priručnici • Okvirni i specijalni akcijski planovi • Ispregovarani sporazumi
Teme sektorskog dijaloga • Teme sektorskog dijaloga se mijenjaju obzirom na vrijeme (prioritete) i sektorske specifičnosti • No zajedničke su grupe tema: obuka i cjeloživotno obrazovanje, restrukturiranje sektora, kompetencije zaposlenih potrebne za budućnost, uvjeti rada i image sektora, održivi razvoj, društvena odgovornost poduzeća, izvješćivanje o društvenim i okolišnim aspektima sustava nabave poduzeća u sektoru, društveno odgovorne javne nabave, demografsko starenje i utjecaj na sektor te utjecaj na diverzificiranje sektora, ostvarivanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene u sektoru
Konkretniji primjeri podtema sektorskog dijaloga • A) Ekonomske i sektorske politike • - anticipiranje poslovnih promjena, prilagodba poslovnim promjenama u sektoru • - restrukturiranje, sektorski razvoj i strukturalne promjene • - utjecaj EU politika na razvoj sektora • B) Vještine, obuka i cjeloživotno učenje • - pomoć radnicima pri unaprjeđivanju vještina i stjecanju budućnih potrebnih kompetencija
Podteme (nastavak ) • - sustavi obuke za specifične profesije • - izrada sektorskih profila zanimanja te katalog kvalifikacija za rad u sektoru • - cjeloživotno učenje i karijerno planiranje • - standardi zapošljavanja, praksa zapošljavanja mladih radnika • C) Zapošljavanje i uvjeti rada - rad na crno u sektoru - promicanje dostojanstvenog rada u sektoru
I još…(no ipak, zadnji slide !) • - adekvatne fleksigurne politike u sektoru • D) Zdravlje i zaštita na radnom mjestu, jednake mogućnosti i nediskriminacijske prakse • - prevencija sprječavanja nesreća, povreda, prevencija rizika, pitanje zaštite na radu, uporaba kemijskih proizvoda, stres, buka, nasilje, higijena…itd. u sektoru, direktno povezano sa sivom ekonomijom • - ravnopravnost u uvjetima rada i plaćama
Primjer europskog sektorskog vijeća za cestovni promet • Partneri na europskoj razini ETF i IRU • Neki od rezultata EU sektorskog dijaloga su: • A) zajedničko stajalište o ekonomskoj krizi 2009.g. • B) zajedničko izvješće za medije: socijalni dijalog o logistici 2008.g. • C) zajednička deklaracija o nezakonitom zapošljavanju 2007.g.
Mogućnosti • Budućnost se ne događa drugima • Treba krenuti skromno i konkretno • Razvijati kulturu dijaloga reprezentativnih socijalnih partnera u sektoru • Definirati pravila dijaloga i učiti kroz sam proces • EU za nove članice predviđa različite oblike potpore za podizanje kapaciteta socijalnih partnera – ovakvi oblici zajedničkih inicijativa bitni su i radi sektora sadržajno ili radi apliciranja za projekte Europskog socijalnog fonda
