1 / 28

Dr. sc. Milan Ivanović Osijek

S EMINAR - U LOGA NACIONALNIH MANJINA U POTICANJU I RAZVOJU PREKOGRANIČNE SURADNJE I REGIONALNE STABILIZACIJE. Ilok_Vukovar, 27.- 29. 9. 2012. UMREŽAVANJE, SEKTORSKA SURADNJA EDUKACIJA PRETPOSTAVKE USPJEŠNOG KORIŠTENJA SREDSTAVA ZA PREKOGRANIČNE EU PROJKTE. Dr. sc. Milan Ivanović

nuwa
Download Presentation

Dr. sc. Milan Ivanović Osijek

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SEMINAR- ULOGA NACIONALNIH MANJINA U POTICANJU I RAZVOJU PREKOGRANIČNE SURADNJE I REGIONALNE STABILIZACIJE Ilok_Vukovar, 27.- 29. 9. 2012. UMREŽAVANJE, SEKTORSKA SURADNJA EDUKACIJA PRETPOSTAVKE USPJEŠNOG KORIŠTENJA SREDSTAVA ZA PREKOGRANIČNE EU PROJKTE Dr. sc. Milan Ivanović Osijek

  2. U iste reke ulazimo i ne ulazimo, i jesmo i nismo. Heraklit(544.- 488. g. p.n.e.) Sadržaj - EDUKACIJA - UMREŽAVANJE - SEKTORSKA SURADNJA - Pretpostavke uspješnog korištenja sredstava za prekogranične EU Projekte - Što kaže dobra praksa

  3. 1. EDUKACIJA Znanje koje je stečeno u prvih sedam dekada XX. st. premašilo je sve znanje tijekom razvoja čovjeka u proteklih 20.000 godina. Od postanka ljudi mjera za promjene 50.000 g. kasnije 10.000, pa 3.000 g. ._._._ Stanford - ljudsko znanje seprvi puta udvostručilo1900. g.; slijedeće - 50 g. kasnije (1950.),slijedeće poslije 17 g. (1967.) i naredno kroz desetakgodina.To pokazujeeksponencijalan rast. Početkom trećeg milenija u znanosti i inženjerstvu znanje se udvostručava svakih pet godina, u nekim poljima i brže. Prema procjenama - oko 2020.g. znanje će se udvostručavati svakih170 dana (Ray.Kurtzweil).

  4. Zbog tako eksponencijalnog rasta novih civilizacijskih spoznaja - CJELOŽIVOTNO UČENJE JE POSTALO NUŽNOST SUVREMENOSTI Cjeloživotno učenje podrazumijeva: stjecanje i osuvremenjivanjesvih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškole do razdoblja nakon umirovljenja. Promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje će omogućiti građanima prilagodbu »društvu znanja« i aktivnom sudjelovanju u svim sferama društvenog i ekonomskog života te na taj način utjecanje na vlastitu budućnost. - Formalno obrazovanje - Neformalno obrazovanje - Informalnoobrazovanje 24 sata u XX st. 24 sata u XXI st. 3 x 8 7 + 7 + 5 + 4 sata (obrazovanje)

  5. - neformalno obrazovanje - informalno obrazovanje 2007. 2008. 2001. Literatura za neformalno obrazovanje (s područja Slavonije;postoje i druge knjige u RH)

  6. 2005. 2006. No, (nažalost) nisu još apsolvirane teme iz procesa tranzicije

  7. Struktura civilnog društva a) Udruge građana b) Sindikati c) Religijske organizacije d) Neprofitno poduzetništvo e) Interesne skupine - lobiranje f) Zaklade - fondacije Metode djelovanja civilnog društva • - Samo-organizacija • - Volonterski rad • - Filantropija • Javno dobro • Javni interes

  8. Financiranje djelovanja CD-a • - Volonterski rad i članarina • Lokalna zajednica (općina-grad, županija) • Gospodarstvo (lokalno i nacionalno) • Ministarstva + sredstva lutrije • Nacionalna zaklada i lokalne zaklade • Veleposlanstva • Strani donatori (vlade i fondacije) • EU fondovi

  9. 2. UMREŽAVANJE • Ovisnost ljudskih zajednica o prirodi i društvu: • napretkom civilizacije ljudi su sve manje ovisni o prirodi, a sve više o društvu; o društvenim odnosima • Pisane norme ne mogu sve obuhvatiti • društvene norme imaju sve veći značaj; Umrežavanje = unutar jednog sektora; npr. civilno društvo Kada se uspostavlja suradnja društvenih subjekata iz više sektora to nije umrežavanje, već se radi o partnerstvu, među-sektorskoj suradnji.

  10. UDRUGE GRAĐANA Umrežavanje na regionalnoj i nacionalnoj razini (npr.) - Koalicija za ljudska prava - Ženska mreža - Ekološke mreže - Mirovne udruge - Mreža mladih Umrežavanje na internacionalnoj razini Prekogranične mreže (npr.) - Most prijateljstva (udruge iz BiH; Hr; Sr) Međunarodne mreže (npr.) - Građanski pakt (za Balkan; 120 udruga iz Europe) - Trokuti suradnje (preko 30 projekata prekogranične suradnje u JIE)

  11. 3. SEKTORSKA SURADNJA

  12. SURADNJA DRŽAVE(njenih institucija) u RH • Program suradnje Vlade RH i nevladinog, • neprofitnog sektora u Hrvatskoj (2001.) • - Nacionalni program VRH za pristupanje EU(2001.) • - Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske(1998.) • - Savjet za razvoj civilnog društva(2002.) • - Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva(2005..) • - Strategija razvitka CD-a u Hrvatskoj (1; 2)

  13. SURADNJA UDRUGA i lokalne samouprave_ regionalne uprave (npr. u Slavoniji i Baranji) Pedesetak udruga s područja slavonsko-baranjske regije utemeljilo je krajem 2002. g. Forum udruga koji je pokrenuo niz akcija na provedbi međusektorske suradnje; od 2004. g. potpisano više dokumenata o suradnji udruga i županijskih, gradskih i općinskih tijela lokalne uprave u Slavoniji i Baranji. Slične su aktivnosti poduzete i u drugim regijama Republike Hrvatske

  14. SURADNJAPROFITNOG SEKTORA u RH U proteklom razdoblju profitni sektor nije bio (dovoljno) upoznat s konceptom i ulogom civilnog društva, nije bio zainteresiran niti je (dovoljno) pomagao društvene akcije. Za punu istinu treba kazati: da u lokalnim okvirima mnoga poduzeća pomažu neke od akcija pojedinih udruga građana (bez javnog poziva i transparentnog načina financiranja) te da su velike tvrtke u Hrvatskoj počele (od 2003.) razvoj programa za suradnju sa civilnim sektorom. Tako su godišnje natječaje za financiranje projekata i programa udruga građana pokrenule tvrtke: “Pliva”; Zagrebačka banka, Hrvatske telekomunikacije, NEXE grupa, Adris grupa i niz drugih poduzeća.

  15. Na području Istočne Hrvatske (2006_07)

  16. U programu ukupnog razvoja (PUR) ovih općina bilanciran je i lokalni društveni kapital

  17. Mobilizacija u zajednici • KUMULACIJA IDENTITETA • (slično se povezuje sa sličnim) • KOMPLEMENTARNOST RAZLIKA • (različitosti se međusobno dopunjuju) • KONKURENCIJA • (natjecanje ideja, prijedloga i programa) • AKTIVNO SLUŠANJE • - KONFLIKT MENADŽMENT

  18. 4. Pretpostavke uspješnog korištenja sredstava za prekogranične EU Projekte - EDUKACIJA - UMREŽAVANJE - MEĐU-SEKTORSKA SURADNJA

  19. 5. ŠTO KAŽE DOBRA PRAKSA Sredstva za prekogranične EU Projekte

  20. U općini Trpinja (područje posebne državne skrbi u istočnoj Slavoniji) socijalna slika 2005.g. bila je vrlo nepovoljna; 300 prognanika: 270 povratnika, 300 izbjeglica 54 invalidne osobe; 150 osoba prima socijalnu pomoć: 870 starijih osoba iznad 65. g. starosti, 960 nezaposlenih. Općinsko poglavarstvo je u partnerstvu s udrugom „Treća životna dob“, pokrenula projekt pomoći starim, i nemoćnim osobama uz potporu tadašnjeg Ministarstvom socijalne skrbi i međugeneracijske solidarnosti.

  21. Organizacija za građanske inicijative – OGI_Osijek je uz financiranje od Ministarstvo obitelji 2010.-2011.g. realizirala projekt „Pomoć u kući starim i nemoćnim osobama“. OGI_Drniš je na području Šibensko-kninske i Zadarske županije 2010.g. realizirao projekt FENIKS – projekt socijalne inkluzije liječenih ovisnika koji je financirala EU u sklopu programa IPA –“Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina”. Sufinanciranje je omogućio Ured za udruge Vlade RH. Na provedbi projekta sudjeluju i terapijska zajednica „Mondo Nuovo“ iz Nunića, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Šibenik i Općina Kistanje.

  22. OGI_Osijek je u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje - Područna služba Osijek i potporu Ureda za udruge Vlade RH u 2011.g. realizirao projekt „Mladi i socijalno poduzetništvo“ u okviru Programa EU za Hrvatsku - IPA „Razvoj ljudskih potencijala - Mladi na tržištu rada“ vrijedan preko 85.000 €. Realizacijom projekta osnovana je zadruga za zapošljavanje mladih (koji su završili školovanje, a nezaposleni su) na povremenim poslovima u privredi i javnim poduzećima.

  23. Udruga S.O.S. telefon Virovitica, kao partnerska organizacija “Ženskoj sobi” iz Zagreba, započela je u svibnju 2012. provedbu dvogodišnjeg projekta “Sigurno mjesto” kojeg financira EU - program IPA 2009 “Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za provedbu programa pružanja inovativnih socijalnih usluga u područjima od posebne državne skrbi”. Projekt provode Ženska soba - Zagreb te partnerske organizacije: S.O.S. telefon - Virovitica, Centar za žene Adela - Sisak i Centar za podršku i razvoj civilnog društva “Delfin” - Pakrac. Projektom se jača uloga, kapaciteti i suradnje organizacija CD i lokalnih aktera u pružanju socijalnih usluga za žrtve rodno uvjetovanog nasilja u područjima od posebne državne skrbi, kroz edukaciju, umrežavanje te razvoj i implementaciju minimalnih standarda u radu sa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.

  24. Na području Baranje(područje posebne državne skrbi)u protekle dvije godine realizirano je više EU projekata (vrijednih preko 500.000 €) koje su provodile udruge građana u suradnji s lokalnom samo-upravom i komunalnim institucijama u okviru prekogranične suradnje; - Ekološko društvo “Zeleni Osijek” je u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Osijeka i Osječko_baranjske županije te Opštine Sombor (Srbija) na području Baranje realizirala projekt „Razvoj prekograničnog turizma u srednjem Podunavlju“.

  25. - KUD "Arany Janos" - Kopačevo je realizirao dva projekta u suradnji s Nationality Association Kozármisleny, (Mađarska), odnosno DZ Mađara Hrvatske, Osijek, na njegovanju tradicionalnih zanata i običaja promociji kulturnih vrijednosti te jačanje lokalnog turističkog sektora kroz promociju etno i gastro ponude. - Nepkor Magyar Kulturegyesulet, Osijek u partnerstvu s Határokon Túli Magyarságért Alapítvány (Pecs, Mađarska) provodio projekt promocije suradnje kroz organizaciju tradicijskih događanja u obje zemlje. - Baranyai Julia Nepfoiskola, Beli Manastir je s partnerima: Pécs-Mecsek Wineroad Public Benefit Organisation, (Pecs, Mađarska) i Baranyai Szőlészek és Borászok Egyesülete - Kneževi Vinogradi realizirao projekt uspostave prekogranične suradnje kroz zajedničku edukaciju, studijska putovanja, izložbe i kulturna događanja.

  26. NEMA RECEPTA (prepisivanja) Već na temelju EDUCIRANOSTI _ UMREŽENOSTI _ MEĐUSEKTORSKE SURADNJE te zajedničke analize lokalne situacije izgraditi svoj projekt U iste reke ulazimo i ne ulazimo, i jesmo i nismo. Heraklit(544.- 488. g. p.n.e.)

  27. Za stvaranje stručnih timova koji bi pokretali razvojne programe i radili na prijavi projekata za natječaje Vlade RH i EU povratničke zajednice mogle bi primijeniti model volonterskog uključivanja stručnjaka iz razvijenih područja Hrvatske koji su u mirovini – kako su to prije desetak godina učinile vlasti Gruzije; Gruzija je za razvoj svoje industrije pozivala inženjere i tehnologe iz zemalja Zapadne Europe - koji su u mirovini - na volonterski rad u ovoj egzotičnoj zemlji osiguravajući samo putne troškove i smještaj.- BITNA JE MOBILIZACIJA LOKALNE ZAJEDNICE I REAGIRANJE NA STANJE U OKRUŽENJU

  28. Šaljivi komentar s Interneta – koji ilustrira (ne)reagiranje na situaciju u okruženju.

More Related