Vode Europe

1. Vode Europe mora,rijeke,jezera,močvare

2. 1 3 2 19 20 21 4 7 5 2 6 8 9 17 16 12 10 11 15 23 12 13 18 14 OTOCI I POLUOTOCI, razvedenost obala rezultirala je velikim brojem mora, zaljeva i prolaza.

3. 1 17 10 2 3 4 7 5 6 13 9 15 16 14 12 11 MORA I ZALJEVI -neka su mora zaljevi većeg mora

4. Ruske luke:sjever-zamrznut→ledolomci,osim Murmanska (Golfska struja) istok-Valdivostok,izlaz samo do japanskog otočja zapad-Finski zaljev-St Peterburg,zamrznut,izlaz na zatvoreno more Baltičko more-Kaliningrad-do njega mogu preko Litve jug-na Azovsko (smrzava se ) i Crno more –zatvorena mora

5. Sankt Peterburg

6. Murmansk

7. “Brodovi čekaju pomoć ledolomaca na moru, na sigurnim mjestima. Trenutno je blokirano tridesetak brodova”, brodovi se nalaze se u finskom dijelu Botničkog zaljeva.Neki brodovi su zarobljeni već nekoliko dana, ali bi zbog loše meteorološke prognoze posade brodova mogle čekati još duže, jer i sami ledolomci imaju poteškoća s plovidbom. Sloj leda u finskim vodama debeo je 10 do 15 metara,a rekordna debljina leda u toj zoni iznosi 28 metara.

8. SJEVERNI MORSKI PUT:ledolomci su brodovi koji idu na početku konvoja i prave put u ledu.

11. Fjord:dug,dubok,strmih i visokih litica,često razgranat zaljev nastao radom ledenjaka.

14. Mora bogata ribom • najviše ribe ima u hladnim morima,jer planktoni žive najviše u hladnim morima ( +2⁰C ) • i tamo gdje se miješaju topla i hladna morska struja( a toga nema u Europi) • mora bogata ribom su: Norveško,Sjeverno,Barentsovo • riba je uvelike izlovljena,EU ograničava lov ( kvote),pogotovo u Sjevernom moru koje je i zagađeno i izuzetno prometno i bučno

15. Sušenje bakalara

16. U stijenama ispod Sjevernog mora bogata su nalazišta nafte i zemnog plina. Samo u britanskom sektoru ima oko 400 bušotina.

17. Različite vrste naftnih platformi. Sjeverno more je plitko - Dogger Bank, 13m, što pojednostavljuje i pojeftinjuje iskorištavanje, tj.povećava profit.

18. Sjeverno i Baltičko more. Baltičko more je manje slano (prosječno 8 ‰) jer nema izmjenu vode preko Sjevernog s A.O. , a dobiva puno vode od padalina i rijeka. Na Baltiku gotovo da nema plime i oseke,dok su u Sjevernom moru 10-15 metara. Sjeverno more je otvoreno valovima.

19. Razlika između plime i oseke je 10-15 metara, što znači da se more,ako je obala jako niska i bez nasipa,prelijeva u unutrašnjost i do 100km. Tako nastaju estuariji. U tim obalnim područjima grade se nasipi. Ili ljudi žive u suživotu s vodom. Ili je poplava.

22. Sredozemno more • Gibraltarski prag-str.119. • voda se izmijeni s A.O. u 80 godina • zatvoreno more • ekološki ugroženo: turizam,promet,nafta,industrija,luke,naseljenost • toplo more-manje ribe+izlovljeno

23. Na Jadranu su plime najveće na sjeveru u Trstu i Veneciji,kad je pun Mjesec i jugo. Onda plima bude i do 120 cm.

24. Jezera 2 5 3 4 9↓ 3 1 8 7

25. Primjeri kako se mogla izraditi jednostavna tablica jezera ( sa zadanim postavkama)

27. Ledenjačka jezera u Finskoj

29. Ledenjačko jezero u Alpama (Slovenija,Bohinj)

31. -dugačke rijeke mijenjaju svoj izgled i obilježja kako protječu. -planinske:čiste,brze,malo vode ali stalan protok

32. Elba / Laba dok prolazi kroz stara gorja srednje Njemačke

33. Elba / Laba dok protječe kroz sjevernu nizinu-Pribaltičku / Njemačko-poljsku.

34. VOLGA • Osnovni izvori vode su snježne padaline (60%), podzemne vode (30%) i kišne padaline (10%). • Protok kod Volgograda-8mil.lit/s • zaleđena kod Astrahana-100 dana • Kod Saratova široka 2800m

35. Volga : 3 534 km ,najduža rijeka u Europi u Volgu utječe oko 200 rijeka, a čitavo porječje ima oko 150 000 rijeka

36. Delta Volge,najveća u Europi,19 000km2,močvarni krajolik

38. Mnoge su rijeke uređene za plovidbu i protiv poplava: Sava u Zagrebu

40. Dio kanala Rajna-Majna-Dunav U sustav kanal između Rajne i Majne)

41. priroda i uživanje • ribolov • stanište • čista voda