320 likes | 648 Views
VELIKA BRITANIJA. POLITIČKI SISTEM . Britanski parlamentarni sistem je, slobodno možemo reći, najviše proučavan i kopiran sistem u historiji politike.
E N D
VELIKA BRITANIJA POLITIČKI SISTEM
Britanski parlamentarni sistem je, slobodno možemo reći, najviše proučavan i kopiran sistem u historiji politike. • Najvažniji akti na kojima se zasniva državno uređenje: Magna carta libertatum - Velika povelja slobode (1215.); Habeas Corpus act (1679.); Deklaracija o pravima 1689. i Parlament akt donesen 1911. godine. • Već u 14. stoljeću Parlament postaje dvodomni. Gornji dom - Dom lordova je bio sastavljen od visokog plemstva i sveštenstva, dok su Dom komuna činili predstavnici nižeg plemstva i predstavnici grofovija i gradova. U početnom periodu Parlament je imao formalnu funkciju, dakle bez mogućnosti donošenja vitalnih zakona. • Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije (Great Britain) danas sačinjavaju Engleska (England), Vels (Wales), Škotska (Scotland) i Sjeverna Irska (Norther Ireland). Parlament Velike Britanije sačinjavaju: monarh, Gornji dom ili Dom lordova, Donji dom ili Dom komuna i spiker. U odnosu na raniji razvojni period kada je kruna ili kralj bila stvarni nosilac izvršne vlasti, apsolutni suveren i u kojoj je bila sublimirana čitava državna uprava i predstavljala njenu eminenciju, ona je zadržala simboličan značaj koji se svodi na savjete, opomene i ohrabrenja. Međutim, treba kazati da monarh ima 16 funkcija.
Gornji dom ili Dom lordova broji oko 1100 članova, od čega najveći broj dolazi po osnovu naslijeđa iz aristokratskog reda. • Pored toga, jedan broj značajnih ličnosti stiču titule lordova ili postaju članovima Gornjeg doma zahvaljujući kralju koji ih sam imenuje. Radi se o jednoj arhaičnoj aristokratskoj instituciji čiju strukturu čine "Svjetovni lordovi" - Temporal Lords, "Duhovni lordovi" - Spiritual Lords i "pravni kadar" - Law lords. Ovaj dom je sve do 1911. godine bio ravnopravan sa Domom komuna. • Donji dom sastoji se od 651 člana. Njegovi članovi - poslanici se biraju općim neposrednim tajnim izborima na pet godina. U Škotskoj se bira 71 poslanik, u Velsu 35, u Sjevernoj Irskoj 15, a u Engleskoj 533. Svaka izborna jedinica ima prosječno 70.000 stanovnika. Osnovne funkcije Doma komuna su da donosi zakone, izglasava budžet, konstituiše i kontroliše vladu. • Vlada je organizovana na strogim hijerarhijskim principima koju sačinjavaju tri grupe članova (prvu grupu sačinjavaju članovi kabineta, nosioci najviših titula i dr., a drugu šefovi resora koji nisu u sastavu kabineta (oko 30) kao i nosioci pojedinih javnih funkcija, a u treću grupu ulaze mladi ministri (50) kao podsekretari, parlamentarni sekretari itd.). Ona je ta koja oblikuje i provodi politiku koju potvrđuje Dom komuna. • Na čelu Donjeg doma ili Doma komuna se nalazi spiker (speaker) koji je ustvari predsjednik parlamenta. Uz njega su još pomoćnici, zapisničari, te ostali članovi. Ovakav pristup u biranju i položaju predsjednika parlamenta, poslužio je mnogim državama kao uzor za oblikovanje i način biranja njegovog predsjednika.
SISTEM NACIONALNE SIGURNOSTI Obavještajno-sigurnosni sistem
ORGANIZACIJA I CENTRALNI MEHANIZMI UPRAVLJANJAI KOORDINACIJE OBAVJEŠTAJNIM SISTEMOM • U skladu sa Zakonom o obavještajnim službama iz 1994., te Zakonom o službi sigurnosti iz 1996. godine, kao i ostalim zakonskim propisima koji regulišu rad ostalih elemenata obavještajnog sistema, koje čine sistem sigurnosti Velike Britanije, a uvažavajući organizaciju političke vlasti, uspostavljen je obavještajno-sigurnosni sistem na čijem se čelu nalazi premijer vlade. • Obavještajni sistem (obavještajni mehanizam) čine Ministarstvo unutrašnjih poslova koje je odgovorno za kontraobavještajnu ili sigurnosnu službu MI5 (Security Service), Nacionalno-kriminalističku obavještajnu službu - NCIS (National criminal intelligence service). U Ministarstvu vanjskih poslova je organizaciono smještena tajna obavještajna služba M16 (Secret intelligence service SIS) i Štab vlade za komunikacije - (Government Communications Headquarters - GCHO). Dakle, naznačeno Ministarstvo je odgovorno za rad tih agencija. U ministarstvu odbrane je uspostavljen Odbrambeno obavještajni štab (Defence intelligence staff - DIS), koji je također odgovoran za rad ostalih obavještajnih službi u okviru rodova vojske.
Ministarski komitet za obavještajne službe (Ministerial Committee on the Intelligence Service - IS) kojim predsjedava predsjednik vlade. Osim premijera vlade članovi Komiteta su njegov zamjenik, ministar unutrašnjih poslova, ministar vanjskih poslova, te ministar odbrane i finansija. • Stalni komitet sekretara za obavještajne službe (Permanent Secretaries` Committee on the Intelligence Service - PSIS). Radom Komiteta predsjedava sekretar kabineta premijera vlade. Sjednicama prisustvuju predstavnici navedenih ministarstava čiji rad permanentno prate najodgovorniji rukovodni kadrovi u ministarstvima. • Osnovni zadatak Stalnog komiteta za obavještajne službe je da pruža stručnu pomoć agencijama u predlaganju i izradi godišnjih planova, troškova, planova menadžmenta sa posebnim akcentom na naučno-stručno i operativno-iskustveno rukovođenje svim elementima - agencijama. Pored toga, razmatra dostavljene zahtjeve obavještajnih agencija sa prioritetima budućeg obavještajnog i kontraobavještajnog istraživanja. • Koordinator za obavještajne aktivnosti, koji rukovodi preliminarnim komitetom. Sami naziv govori da se rad o tijelu koji vrši detaljnu analizu i procjenu troškova koji su predviđeni za rad svih agencija.
Jedan od instrumenata obavještajnog sistema Velike Britanije koji ima veoma značajnu ulogu je Združeni obavještajni komitet (Joint Intelligence Committe - JIC), koji je pod ingerencijom sekretara kabineta premijera vlade. Međutim, ukoliko se radi o veoma rizičnim i delikatnim vojno-sigurnosnim i strategijskim procjenama koje su od posebne važnosti za vitalne nacionalne interese, onda se Komitet obraća načelniku Štaba oružanih snaga kao najkompetentnijoj i najodgovornijoj osobi za tu problematiku.
Nadležnosti Združenog obavještajnog komiteta (JIC) • Blagovremeno uklanjanje svih prepreka koje se mogu javiti u radu službi (obavještajnih i kontraobavještajnih) obavještajno-sigurnosnog sistema; • Utvrđivanje prioriteta obavještajnog istraživanja; • Koordinacija između unutar-strukturalnih elemenata agencija; • Blagovremeno upozorenje na sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti V.B., • Držanje svih prijetnji nacionalnoj sigurnosti V.B. Pod nadzorom.
NACIONALNA KRIMINALISTIČKA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA – NCIS • Britanska Nacionalna kriminalistička obavještajna služba je osnovana 1992. godine, s ciljem objedinjavanja informacija o teškim zločinima, i većim kriminalnim organiziranim grupama, koje su predmet interesa na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom planu. Osnivanje naznačene službe rezultiralo je objedinjavanjem aktivnosti različitih službi, koje su u funkciji sistema sigurnosti, a posebno obavještajne službe za droge i regionalni kriminalistički obavještajni uredi. • U njenoj nadležnosti su zadaci prikupljanja obavještajnih podataka o evidentiranim kriminalnim licima i grupama, (terorizam, trgovina drogom, pranje novca, organizirani kriminal, pedofilstvo, huliganstvo na fudbalskim stadionima) kao i druge podatke obavještajnog karaktera koji mogu poslužiti za efikasnije otkrivanje i suprotstavljanje najsloženijim i društveno najopasnijim deliktima. • U skladu sa svojom ulogom NCIS je u Velikoj Britaniji svoje aktivnosti usmjerio na borbu protiv ozbiljnih zločina, koristeći se obavještajno-kriminalističkim radom (u ovoj službi radi oko 540 najsposobnijih kadrova iz carinskih službi, policije, vlade itd.). Porast međunarodnog kriminala i njegova izuzetna društvena opasnost, utjecao je da se na globalnoj razini pokuša definirati pojam organiziranog kriminala.
“Organizirani kriminalitet čini svako udruženje ili skupina osoba, koje su udružene radi trajnog protuzakonitog djelovanja, s glavnom svrhom sticanja i povećanja finansijske dobiti, bez poštovanja zakona i međunarodnih granica." • NCIS nastoji da, u skladu sa razvojem i primjenom obavještajnih, naučnih i operativno - stručnih dostignuća, pruži odgovarajuću pomoć službama za sprovođenje zakona i drugim službama na teritoriju Velike Britanije, kao i službama drugih zemalja. Njen primarni zadatak se sastoji u prikupljanju, obradi, sistematizaciji, analizi, određivanju prioriteta, te njihovom dostavljanju i davanju potrebnih uputstava i direktiva. NCIS analizira i politiku borbe protiv kriminalnih aktivnosti.
U okviru NCIS-a, se nalazi Međunarodna divizija, Divizija za Veliku Britaniju i Glavni štab. • U Glavnom štabu se nalazi jedinica za operativnu podršku, jedinica za međunarodnu koorinaciju, jedinica za unutrašnju politiku, službe i istraživanje i strategijski i specijalistički obavještajni odjel. • Ova oblast se sastoji od jedinica koje su zadužene za problematiku organiziranog kriminala, ekonomski kriminal, droge i posebne oblike kriminala uključujući i fudbalsko nasilje. • U tom cilju je formirano pet regionalnih ureda i to u: Londonu, Birmingenu, Mančesteru, Bristolu i Vejkfildu. Njihov rad nadzire Divizija za Veliku Britaniju, koja, također, uključuje Ured za saradnju sa Škotskom i Irskom. Divizija je trenutno locirana u Londonu. • Međunarodna divizija koordinira i upravlja mrežom oficira za saradnju u borbi protiv droge u Evropi (DLOS) koji rade izvan britanskih ambasada i sarađuju blisko sa nacionalnim službama za sprovođenje zakona zemalja domaćina. Pored toga, Divizija je povezana sa svjetskom mrežom za borbu protiv droge. Ovdje je vrlo značajno apostrofirati da je Britanski biro Interpola smješten unutar ove Divizije. Na taj način omogućuje NCIS-u da ima direktnu vezu sa 176 zemalja članica Interpola. Zavisno od potrebe, Glavni štab NCIS-a preuzima sedam prekomorskih oficira za saradnju koji su postavljeni iz inostranstva i djeluju kao centralne osobe za komunikaciju. • Ured evropske policije EUROPOL je već organizaciono ugrađen u glavni štab NICS-a. Također, dva službenika NCIS-a su smještena i rade u Hagu u skladu sa ministarskim sporazumom o osnivanju sjedišta EUROPOL-a u tom gradu.
Jedinica za organizirani kriminal strateškog, specijalističkog i obavještajnog rada je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i dostavljanje obavještajnih podataka o organiziranom kriminalu i aktivnosti. • U nadležnosti jedinice za droge je snabdijevanje strategijskim, odnosno relevantnim obavještajnim podacima policijskih službi i pojedinih vladinih odjela. • U 1994. godini otkriveno je 12 do 18 tajnih laboratorija kojom prilikom je zaplijenjeno i oduzeto droge u vrijednosti nekoliko desetina miliona funti, dok je veliki broj lica uhapšen, čime je onemogućena dalja distribucija na tržište droga. • Jedinica za posebni kriminalitet bavi se borbom protiv pedofilijskog kriminala, proizvodnje i distribucije pornografskog sadržaja koji uključuje djecu. • Osim toga, postoji jedinica za borbu protiv fudbalskog huliganstva. Ona raspolaže bazom podataka o licima koja su evidentirana kao organizatori nasilja na fudbalskim utakmicama, kao i o grupama koje putuju na stadione u Velikoj Britaniji i u inostranstvo.
U cilju efikasnijeg i operativnijeg sagledavanja svih godišnjih potreba, aktivno učešće ima i obavještajni koordinator. Posebno kada se radi o planovima obavještajnog istraživanja u inostranstvu sa delikatnim zadacima, za što su potrebni finansijski, tehničko-tehnološki, informacioni i drugi potencijali. • Komitet ima posebnu odgovornost da se blagovremenim uočavanjem zapreka u radu ili eventualnih drugih objektivnih promjenjenih okolnosti, pravovremeno uključi na usmjeravanju i iznalaženju adekvatnih alternativnih rješenja u cilju ostvarenja planiranih zadataka. • Komitet je nadležan da aktivno doprinese oblikovanju i predlaganju obavještajno konzistentnih i na temelju provjerenog stanja u toj oblasti, verificiranih obavještajnih zahtjeva sa prioritetima obavještajnog istraživanja. • Sve ove okolnosti Komitet realizira po prethodnom odobrenju ministara. • Komitet vrši funkciju koordinacije između unutar-strukturalnih elemenata agencija. • Značaj koordinacije se ogleda i u poboljšanju efikasnosti i racionalnosti, što u krajnjoj liniji eliminiše svaki pokušaj paternalizma u međusobnoj komunikaciji između resornih službi.
Isto tako, jedna od bitnih nadležnosti Komiteta je da blagovremeno upozori na sve direktne ili indirektne prijetnje nacionalnoj sigurnosti Velike Britanije, koje su usmjerene spolja bez obzira da li su one političke, vojne, ekonomske, sigurnosne ili druge prirode. • Komitet sa naučno-stručnog i operativno-istraživačkog aspekta vrši egzaktnu procjenu događaja i situacija koje impliciraju vanjskopolitičke ciljeve, odbrambenu politiku, ekonomska i tehničko-tehnološka pitanja, a osobito ona koja se odnose na terorizam, transnacionalni kriminal, proliferaciju oružja za masovno uništenje i sl. • Ništa manje nije važna njegova obaveza da permanentno prati i ostvaruje potreban nadzor nad održavanjem komunikacije sa Komonveltom i stranim obavještajnim agencijama u onoj mjeri i na način kako je to predviđeno zakonom i drugim pratećim aktima. • Oficijelni komitet kabineta za sigurnost (SO) poznatiji kao Podkomitet za prioritete i izvedbu službe sigurnosti (SSPP). • Stalnom komitetu sekretara za obavještajne službe (PSIS). Oficijelni komitet sačinjavaju predstavnici ureda za vanjske poslove i pitanja Commonwealtha, Ministarstva finansija, odbrane, trgovine i industrije, Škotskog ureda, Ureda Sjeverne Irske, GCHO-a, službe sigurnosti, SIS-a, Ureda za javnu službu i Kabineta ministarskog savjeta, Državnog ureda i odjela za socijalnu sigurnost.
SLUŽBA SIGURNOSTI MI-5 (Kontraobavještajna služba)(The Security Service) • Početne organizacione forme njenog djelovanja možemo pratiti naročito početkom 1909. godine. Naime, veliki obavještajni interes Njemačke i prisustvo njenih obavještajaca na prostoru Velike Britanije s težištem na vojno-pomorske luke, što je sa stanovišta organizacije i zaštite pomorskih vojnih efektiva predstavljalo veoma složen sigurnosni problem, uslovili su potrebu preduzimanja hitnih mjera u cilju praćenja, otkrivanja i presijecanja svih tih obavještajnih namjera. • , Komitet za odbranu imperije je predložio armijskog kapetana Vernon Kela (Vernon Kell) i kapetana Kraljevske mornarice Mansfilda Kaminga (Mansfield Cuminga) da zajednički obrazuju Biro tajne službe (The Secret Service Bureau). Kell (K) je bio odgovoran za kontrašpijunažu unutar britanskog otoka, dok je Kaming (C) imao zaduženje za prikupljanje i koordinaciju prekomorskih obavještajnih aktivnosti i podataka.
Upravo naznačeni razvoj osobito vojne situacije, u britanskom okruženju, nalagao je da se ova služba u kasnijem periodu organizaciono smješta u okviru novouspostavljene vojno-obavještajne uprave (Directorate of Military Intelligence) sa oznakom MI-5. To je bilo januara 1916. godine. • Saglasno tadašnjim prilikama služba je dobijala šira ovlašćenja, kao što je vođenje aktivnosti na pružanju pomoći u koordiniranju politike vlade u vezi sa strancima, stavljanje veta i drugih sigurnosnih mjera u fabrikama municije i sl. • Stvaranje obavještajne dimenzije i drugi sigurnosni razlozi su doveli do potrebe da naznačena služba (MI-5) od 15.10.1931. godine, preuzme odgovornost za suprotstavljanje svim prijetnjama nacionalnoj sigurnosti. • Dodijeljene nove nadležnosti su istovremeno i zahtijevale redefiniranje organizacionih i operativnih principa i pravila, kao i ostalih tehničko-tehnoloških mehanizama, kako bi se u narednom periodu efikasno suočavala sa svim oblicima i vidovima prijetnji (njemačka i sovjetska špijunaža, terorizam, sabotaže, diverzije, itd.). Tada je služba oficijelno dobila naziv "Služba sigurnosti" mada je i raniji naziv MI-5 ostao veoma popularan, pa se stoga i danas koristi prilikom elaboracije pojedinih segmenata njenog rada.
Vinston Čerčil je 1952. godine ovlastio ministra unutrašnjih poslova Sir Dejvida Maksvela Fajfa (Davida Maxwella Fyfea), po kojem je on bio odgovoran za organizaciju i funkcioniranje službe. • Na čelu službe ministar je postavio generalnog direktora. • Ovdje je interesantno spomenuti činjenicu, a to je, da je služba na bazi navedenih direktiva funkcionirala sve do 1989. godine, kada je donesen Zakon o službi sigurnosti ("Security Service Act 1989" - Chapter 5.). • Donesenim zakonskim aktom se prvi put utvrđuju pravila njenog rada u Velikoj Britaniji i zakonski okviri njenog autonomnog djelovanja. • U skladu sa Zakonom o službi sigurnosti iz 1989. godine, i njegovim dopunama koje su donesene 1996. godine, službom sigurnosti rukovodi ministar unutrašnjih poslova Velike Britanije. Dakle, ona je pod njegovom direktnom jurisdikcijom. • Na čelu službe se nalazi generalni direktor. Njega postavlja ministar uz prethodno pribavljeno mišljenje predsjednika vlade. • Generalni direktor ima jednog zamjenika. On je odgovoran za ostvarenje potrebnog nadzora u odvijanju svih planiranih i odobrenih obavještajnih operacija.
Operativni dio čine uspostavljeni odjeli na čijem se čelu nalaze direktori a to su: odjel za prikupljanje i produkciju obavještajnih podataka i informacioni menadžment, za špijunažu, ozbiljne zločine, sigurnosnu zaštitu, terorizam povezan sa sjevernom Irskom, međunarodni terorizam i razvoj naoružanja. • Pored navedenih operativnih dijelova Službu sigurnosti sačinjavaju još Sekretarijat, direktor i koordinator za obavještajne službe za Sjevernu Irsku, uprava za osoblje, sigurnost, finansije i prostorije, te pravne savjetnike. • "Menadžmentskom odboru službe" čine generalni direktor i njegov zamjenik, direktori odjela i pravni savjetnik. • Služba sigurnosti je 1993. godine objavila brošuru pod nazivom "M1-5- The Security Serious, London edit by HMSO, 1993." • U publikaciji i drugim dostupnim materijalima se navodi da služba zapošljava oko 1900 pripadnika od čega je 47% žena. Od ukupnog broja zaposlenih preko 54% su mlađi od 40 godina. • Sigurnosna služba je u toku 1997. godine, prvi put otvoreno raspisala konkurs za prijem novih službenika (regruta) koji nakon položenog kvalifikacionog ispita se nominiraju u one urede - za koje su i u prijavi iskazali interes da mogu odgovoriti budućim veoma specifičnim i odgovornim zadacima.
Imajući u vidu svu složenost izvršavanja zadataka, u okviru organizacione strukture je uspostavljen i "Forum osoblja" kojeg čine izabrani predstavnici službe iz odjela. Forumom predsjedava generalni direktor Službe sigurnosti. • Ovaj Forum čini njenu organizacijsku strukturu otvorenijom, fleksibilnijom, pri čemu dolaze do izražaja stvaralačke i kreativne ideje, što se odražava na veću efikasnost u postupanju, strategiji i metodama, a posebno u preovladavanju određenih poteškoća u radu. • Na osnovu dosadašnjeg elaboriranja Službe sigurnosti, možemo kazati da se radi o civilnoj službi-agenciji, što znači da njeni pripadnici nemaju ovlašćenja da vrše hapšenje niti pritvaranje lica.
Nadležnosti • Analizira i vrši sadržajnu obavještajno-operativnu procjenu prikupljenih podataka o svim prijetnjama nacionalnoj sigurnosti; • Iznalazi najpogodnije načine, metode, sredstva i vrijeme za preduzimanje operativnih mjera; • Svojim detaljnim obavještajno-operativnim djelovanjem detaljno spoznaje prirodu i specifičnosti sigurnosne stvarnosti, sa posebnim akcentom na mnogostruke oblike ugroženosti; • Na sistemski, konzistentan i kontinuiran način prati i analizira sigurnosnu zbilju; • Pruža potrebne savjete vladi i istu informiše o obimu, intenzitetu i stepenu prijetnji, sa prijedlogom odgovarajućih sigurnosnih i drugih mjera; • Aktivno sudjeluje na pružanju pomoći drugim agencijama, posebno policijskim snagama, agencijama za sprovođenju zakona
TAJNA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA - (MI-6)(SECRET INTELLIGENCE SERVICE - SIS) • Tajna obavještajna služba, koja je nekad nosila naziv MI-6, a koji je i danas u naučnoj upotrebi, je centralna obavještajna agencija Ujedinjenog Kraljevstva. U skladu sa Zakonom o obavještajnim službama, tajna obavještajna služba je zadužena za obavještajna istraživanja u inostranstvu. • Zakonom su decidno utvrđene njene nadležnosti. S tim u vezi, ona je odgovorna da planira, organizira prikupljanje obavještajnih tajnih podataka u inostranstvu političkog, ekonomskog, vojnog, tehnološkog i drugog karaktera, o čemu je dužna permanentno obavještavati ministra vanjskih poslova i predsjednika vlade. Prikupljeni podaci koji se prethodno analiziraju, služe kao podrška nacionalnoj sigurnosti Ujedinjenog Kraljevstva, posebno odbrambenoj, sigurnosnoj i ekonomskoj politici. Na osnovu tih preciznih podataka donosi se procjena i definiraju novi zahtijevi, na Združenom obavještajnom komitetu (JIC). • Polazeći od toga, da je naznačeni Komitet odgovoran za određivanje pravaca i prioriteta obavještajnog istraživanja, sasvim je razumljiva relevancija obavještajnih podataka koje prikuplja tajna obavještajna služba iz različitih izvora (ljudskih i tehničkih) za upotpunjavanje procjene stanja i kreiranja daljnih mjera i aktivnosti.
Kako se radi o obavještajnoj službi, njena unutrašnja organizaciona struktura je uspostavljena na način da omogući uspješno funkcioniranje svih elemenata. Njen organigram je obrazovan na principu odjeljenja - ureda za kadrove, za kontraobavještajnu zaštitu, za specijalnu zaštitu, odjeljenje za zahtjeve i produkciju, za funkcije u okviru kojeg posebno mjesto i značaj ima analitička služba.
ŠTAB VLADE ZA KOMUNIKACIJE(Government Communications Headquarters - GCHQ) • Jedan od veoma bitnih elemenata u prikupljanju obavještajnih informacija je i Štab vlade za komunikacije. Naznačena služba je organizaciono smještena u odjelu civilne službe Ministarstva vanjskih poslova i poslova Komonvelta. • Štab vlade za komunikacije je uspostavljen 1946. godine. • Osnovna funkcija GCHO-a je da Ministarstvu i komandama oružanih snaga praćenjem mnoštva najsavremenijih komunikacijskih i drugih tehnoloških dostignuća, prikuplja obavještajne signale (SIGINT) koji su sa stanovišta praćenja sigurnosne situacije jako značajni i pružaju potporu ukupnoj odbrambenoj, ekonomskoj, vanjskoj sigurnosti Velike Britanije. • Međutim, bitno je kazati da se planiranje, prikupljanje pomenutih podataka prethodno razmatra na sastancima JIC-a, nakon čega se u vidu zahtjeva dostavljaju pomenutoj vladinoj službi. Osim JIC-a zahtjev upućuje i Tajna obavještajna služba (SIS).
SIGURNOSNA GRUPA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE(The Communications Electronics Security Group - CESG) • Sigurnosna grupa za elektronske komunikacije je obrazovana pri Štabu vlade za komunikacije (GCIP). Dakle, ona je njen organizacioni dio. Razlog za uspostavljanjem se nalazi u potrebi sigurnosne zaštite obavještajnih znakova koji se prikupljaju korištenjem SIGINT sistema. • Sigurnosna grupa za elektronske komunikacije ostvaruje veliku saradnju sa industrijskim granama, službom sigurnosti, te drugim korisnicima ovih podataka, u cilju obezbjeđenja zaštićenosti njihovog protoka i pravilnog korištenja. Polazeći od toga, ova grupa (CESG) je jedina ovlaštena na nacionalnom planu za službenu upotrebu kriptografije.
ODBRAMBENO OBAVJEŠTAJNI ŠTAB(Defence Intelligence Staff - DIS) • U okviru Ministarstva odbrane je uspostavljen Odbrambeno obavještajni štab (DIS) i kao dio naznačenog organa vlade predstavlja fundamentalni element obavještajnog sistema u toj oblasti. • Konstituisan je 1964. godine. • Nastao je integracijom obavještajnih, kontraobavještajnih elemenata svih rodova vojske i civilnog združenog obavještajnog biroa. • Zadatak ove službe jeste da da ministarstvu na zakonit, kvalitetan, operativan način pruža pomoć; to postiže prikupljanjem podataka, primarno vojnog karaktera; • Preventivna uloga: blagovremeno upozorenje o nadolazećim prijetnjama;