Download
1 / 18
380 likes | 1.79k Views
DUPINI. O dupinima. Dupini su sisavci Imaju toplu krv, disu zrak i rađaju zive mlade Pripadaju redu kitova Mozak dupina je velik s vrlo kompleksnom moždanom korom, što je razlog da ih zoolozi ubrajaju u najinteligentnije životinje Zive u svim morima i oceanima, pa tako i u Jadranu.
E N D
O dupinima • Dupini su sisavci • Imaju toplu krv, disu zrak i rađaju zive mlade • Pripadaju redu kitova • Mozak dupina je velik s vrlo kompleksnom moždanom korom, što je razlog da ih zoolozi ubrajaju u najinteligentnije životinje • Zive u svim morima i oceanima, pa tako i u Jadranu
Prehrana dupina • Glavnu hranu dupina sačinjavaju različite vrste riba, glavonošci, mekušci pa i rakovi • Kad su siti znaju se objesno igrati sa ulovljenim plijenom, izbacujuci ribu repom u zrak • Kad naiđu na veliko jato riba, skupi ih se na stotine i love zajedno, glasno se sporazumijevajući • Ako ribe plivaju na otvorenom moru pojedinačno ili u jatima, tada dupini love danju
POSTOJE DVIJE VRSTE DUPINA: • dobri dupin, Tursiops truncatus - to je vrsta kojoj pripadaju svi najpoznatiji dupini • pravi/obicni dupin, Delphinus delphis Linnaeus, 1758. dobri dupin pravi/obicni dupin
Pravi ili obicni dupin • Dužina: oko 4 m • Boja im je siva, na leđima tamna, na bokovima svijetla, a na trbuhu gotovo potpuno bijela. Leđna peraja svinuta je unazad • Spolnu zrelost dostizu sa 11 - 12 godina • Mlado se rađa nakon godinu dana, obično ljeti, i s majkom ostaje više godina
Osjetila • Vid i sluh im je dobar. Imaju vanjske ušne otvore, no oni vjerojatno nisu u funkciji. Zvuk im preko donje vilice i srednjeg uha stiže u unutrašnje uho • Oči su im uglavnom prilagođene gledanju pod vodom, ali jako dobro vide i izvan nje • Vrlo važnu ulogu u snalaženju u okolini ima sposobnost eholociranja uz pomoć ultrazvuka • Svi dupini odbacuju vanjske kožne stanice odprilike svaka dva sata
Ponašanje • Dupini su socijalne životinje koje žive u grupama • Jedinke se međusobno sporazumijevaju cijelim nizom različitih zvukova koji zvuče poput kliktanja, zvižduka, gakanja i drugačije, a služe se i tjelesnim kontaktom kao sredstvom sporazumijevanja • Dupini spavaju na način, da naizmjence jedna polovina mozga uvijek ostaje budna. Tako je moguće disanje. Jedno oko uvijek ostaje otvoreno kako bi vidjeli mogućeg neprijatelja, odnosno njegov napad
Dobri dupin • Dobri dupin vrsta je dupina koja živi i u Jadranu • Dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina
Dobri dupin ima izduženi hidrodinamični oblik tijela, a boja varira od tamno plave do smeđe-sive na leđima, preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu, koja može poprimiti i ružičastu nijansu tijekom ljeta kad je temperatura mora viša • Dužina: 2 do 4 metra • Težina: 100 i 500 kg • Dobri dupini, sa svojim čelično-plavim leđima i njuškama kojima kao da se smiješe, vrlo su inteligentne i društvene životinje
Razmnožavanje • Mladi se kote većinom tijekom ljeta • Ženka nakon dvanaest mjeseci skotnosti, koti jedno mladunče, koje doji godinu dana i duže, a mladunac ostaje s majkom i po nekoliko godina • Majka i mladunče su u bliskom kontaktu sve dok se mladunac nije sposoban brinuti za sebe • Mužjaci nisu aktivno uključeni u odgajanje mladih
Pri porodu: • Dva, a katkad čak i više dupina, služe kao "babice" te pomažu majci i štite je od napada morskih pasa privučenih krvlju koja istječe pri porodu • Mladunac se rađa na zadak jer bi se inače ugušio u vodi. Nakon poroda čitava ta skupina gurka mladunca na morsku površinu kako bi prvi put udahnuo zrak
Dupini u Jadranu • do sada je u Jadranu zabilježeno opažanje ukupno deset ili jedanaest vrsta kitova • No od svih njih samo su dvije vrste dupina – dobri dupin i obični dupin – naše zavičajne vrste, vrste koje su se u Jadranu razmnožavale i koje su se mogle često susresti
Mediteranske vrste koje se češće susreću u Jadranu su: • prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), danas najbrojnija vrsta u cijelom Mediteranu • glavati dupin (Grampus griseus) • veliki kit (Balaenoptera physalus), drugi po veličini i ujedno jedan od najbržih kitova • Dupini su ugrožene vrste,ali su zato zakonom zaštićeni
Zanimljivosti • Kitovo je mladunče pri rođenju veće od slona. • Dupini, iako žive u „vodi", vodu ne piju. Svoju potrebu za vodom oni u potpunosti zadovoljavaju iskorištavanjem vode koju dobivaju jedući svoj plijen • mogu živjeti i preko 50 godina • Dupini ne sišu mlijeko već ga majka kontrakcijom mišića istiskuje iz svojih mliječnih žlijezda u usta mladuncu
Izradile: Marsela Karamatić & Ivona Martek Vučko 3.B
