E N D
Dupini Nika Badurina 4.b
Dupini su najčešće veliki između 1.5i 4 metra dugi, dok orke dosižu, kao najveći dupini, čak do 8 m. Tijela su im hidrodinamički oblikovana, prilagođena brzom plivanju. U glavi imaju okrugli organ (često nazvan dinja) koji je dio njihovog organa za eholociranje. Kod mnogih vrsta je čeljust jasno izražena i tvori izduženi "kljun". Kod više vrsta čeljust ima veliki broj zubi.
Oceanski dupini (lat. Delphinidae) su porodica iz podreda kitova zubana, pa su prema tome i oni sisavci koji žive u vodi. Oni su najraznovrsnija i s 40 vrsta najveća porodica kitova. Žive u svim morima.
Ponašanje • Dupini su vrlo brzi plivači, dosižu brzinu od 80 do 90 km/h. Često iskaču iz vode, izvodeći uz to i prave akrobacije. Ti se skokovi tumače kao igra. Pored toga, ti izroni im omogućuju i brže kretanje nego samo pod vodom. Također, to im pomaže i u potrazi za hranom, jer prate gdje se okupljaju galebovi. Kad su u lovu, zaranjaju na dubinu do300 m i pri tome mogu ostati pod vodom do 15 minuta. Dupini su poznati po tome, da se približavaju brodovima i jašu na valovima iza ili ispred njih.
Prehrana • Dupini su brzi grabežljivci koji svoj plijen aktivno love. Otkrivaju ga uz pomoć sistema eholociranja. Općenito, dupini imaju jednake konusne zube koji služe samo za držanje plijena. Ulovljene ribe ili glavonošce gotovo uvijek gutaju u jednom komadu. Zubi su im u pravilu prilagođeni plijenu. Vrste koje se hrane uglavnom ribama imaju više zubi, a one koje love pretežno glavonošce ih imaju manje. Neki dupini ponekad love i ljuskare. Jedini dupin koji se hrani i drugim morskim sisavcima, kao što su tuljani ili drugim vrstama kitova odnosno dupina je orka.