530 likes | 998 Views
PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA. Pamćenje i vrste pamćenja Zaboravljanje Poremećaji pamćenja Ispitivanje pamćenja. Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja. Pronalaženje. Kratkoročno pamćenje.
E N D
Pamćenje i vrste pamćenja • Zaboravljanje • Poremećaji pamćenja • Ispitivanje pamćenja
Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija
Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja Pronalaženje Kratkoročno pamćenje Dugoročno pamćenje Senzorno pamćenje Ponavljanje, Kodiranje Pažnja Dosjećanje
Senzorno pamćenje • Vidno senzorno pamćenje = ikoničko pamćenje • Prolazna vizualna slika – od 200 do 500 ms • Primjer: krug cigarete • Slušno senzorno pamćenje = ehoičko pamćenje • 2 do 4 sekunde • Riječ koju čujemo još “zvoni u uhu”
Funkcije kratkoročnog pamćenja • Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je zadržavamo u nepromijenjenom obliku, a onda se gubi • Primjer • Ako nam treba informacija, kodiramo je kako bi je što uspješnije pohranili • Iz dugoročnog pamćenja informaciju koja nam je potrebna vratimo u kratkoročno
Kapacitet kratkoročnog pamćenja 7 ±2 čestice
Radno pamćenje • Kad nešto “radimo” s informacijom • Očuvano radno pamćenje vrlo je važno u govoru • Primjer: pamćenje brojeva unazad
Model radnog pamćenja (Baddeley i sur. 1983) Vidno-prostorna petlja Fonološka petlja Centralni izvršitelj • Prečeoni (prefrontalni) korteks
Dugoročno pamćenje • Ima praktički neograničeni kapacitet • Mnoge informacije ostaju cijeli život • Dobro je organizirano • Pri dosjećanju vrlo su važni znakovi za dosjećanje • Važna smislena organizacija
Vrste dugoročnog pamćenja • Prema informacijama: • Motoričko & verbalno • Prema modalitetu: • Vidno • Slušno • Dodirno • Njušno • Okusno
Vrste dugoročnog pamćenja • Pamćenje govora • Pamćenje negovornih podražaja (glazba)
Vrste dugoročnog pamćenja • Prema namjeri: • Eksplicitno = namjerno • Implicitno = nenamjerno • npr. usvajanje pravila sintakse, semantike, gramatike tijekom razvoja govora
Vrste dugoročnog pamćenja Automatsko pamćenje & pamćenje koje zahtijeva napor • Informacije se pamte automatski (npr. gdje se što nalazi i kuda se krećemo; primjer “Treći put idemo na piće”); • ne možemo ga “isključiti”, otporan na stres, umor, bolest, raspoloženje • Potreban značajan napor i aktivacija pažnje (npr. učenje anatomije, učenje pravila stranog jezika!)
Vrste dugoročnog pamćenja Proceduralno & deklarativno • Proceduralno = kako? nešto učiniti (vještine i navike) • Deklarativno pamćenje = znanje činjenica Epizodičko Semantičko
Epizodičko pamćenje • Pamćenje vlastitog iskustva • “Epizode”, događaji, objekti, ljudi • Kada i gdje? • Može se lokalizirati u vremenu i prostoru • Izvor informacija: osobno iskustvo • Autobiografsko pamćenje – značajni autobiografski događaji
Semantičko pamćenje • Općenita naučena znanja i činjenice o svijetu • Informacije organizirane u sheme ili kategorije • Jezik - pamćenje značenja riječi i pojmova, gramatičkih pravila • Izvor informacija: apstrakcije iz ponovljenog iskustava ili generalizacije naučene od drugih • Pronalaženje informacija se odvija automatski
Vrste dugoročnog pamćenja Prospektivno & retrospektivno • Pamćenje onog što se treba tek napraviti, pamćenje namjera, značajno za cilju usmjereno ponašanje • Pamćenje prošlih događaja
Blic pamćenje • “Flashbulb memory” • Vezano uz istaknute događaje u našim životima • Potpunost, točnost, živost i otpornost na zaboravljanje
O zaboravljanju … • Postoje li ljudi koji ništa ne zaboravljaju? • Dob i pamćenje • Pamćenje i kontekst
Poremećaji pamćenja • Hipomnezija = smanjena mogućnost pamćenja • Hipermnezija • Parmnezije = lažna sjećanja • “Deja vu”
Slučaj A.J. • 41godišnja administrativna tajnica • Izuzetno autobiografsko pamćenje Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49.
Poremećaji pamćenja • Što su amnezije?
Amnezija na filmovima http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=535990
Amnezije = gubitak pamćenja za određeno vremensko razdoblje ili određene događaje • Razlikovati psihogeno uvjetovane amnezije od organski uvjetovanih
Anterogradna amnezija = nemogućnost dosjećanja događaja koji slijede nakon ozlijede mozga • Bolesnici nesposobni za učenje i imaju deficite u recentnom pamćenju • Normalno se dosjećaju informacija koje su pohranjene u dugoročno pamćenje prije pojave amnezije
Najpoznatiji slučaj: pacijent H.M. • Zbog epilepsije u 27. godini odstranjen medijalni dio oba sljepoočna režnja (veći dio hipokampusa, amigdala i susjednog korteksa) • Sjećao se davnih događaja • Kratkoročno pamćenje očuvano (opseg pamćenja brojeva = 6) • Iznadprosječne rezultate na testu inteligencije
Nije mogao stvarati nova dugoročna pamćenja: kad jednom prestane misliti o nekom novom iskustvu, ono je zauvijek izgubljeno • Čitao je iste novine, ne prepoznajući da se radi o istom sadržaju … • Pola sata nakon ručka nije se sjećao što je jeo • "Svaki je dan za sebe, štogod me je razveselilo ili rastužilo“ • Nije mogao upamtiti novu adresu nakon preseljenja
28 godina nakon zahvata: i dalje anterogradna amnezija • medijalni temporalni režanj uključen u pamćenje • hipokampus uključen u pamćenje • kratkoročno pamćenje očuvano – mehanizmi uskladištenja kratkoročnog i dugoročnog pamćenja su različiti • njegov specifični problem je prebacivanje eksplicitnog kratkoročnog u dugoročno pamćenje • amnestički pacijent se ne sjeća prijašnjih zadataka (eksplicitno, deklarativno pamćenje), ali poboljšanim uratkom pokazuje da ih pamti (implicitno, proceduralno pamćenje)
Retrogradna amnezija • Gubitak dosjećanja događaja prije oštećenja mozga • Često se događa kod različitih povreda glave • Obično je kratka (do 30 minuta) • No može biti i godinama unazad
Amnestički sindrom • Posljedica organskog oštećenja mozga • Djelomični gubitak starog pamćenja, i gotovo potpuna nemogućnost upamćivanja novih informacija - teško oštećenje • Konfabulacije • Teže kraniocerebralne ozljede, najčešće i subkortikalne lezije, frontalni sindrom
Posttraumatska amnezija • PTA uključuje razdoblje kome i nastavlja se sve dok pamćenje ne postane pouzdano, konzistentno i točno • PTA u korelaciji s trajnim fizičkim i kognitivnim smetnjama kao i s razinom samostalnosti i povratkom na posao
Alzheimerova bolest • Oštećenje epizodičkog pamćenja, kasnije i semantičkog pamćenja
Na svim razinama mogu biti problemi: • usvajanja (enkodiranja) • dorzomedijalni talamus, sustavi frontalnog režnja • zadržavanja • hipokampus, medijalni temporalni režnjevi (anoksija temporalna oštećenja, encefalitis-herpes, AD) • dozivanja informacija • frontalni režanj
Smetnje pamćenja prema vrsti informacija • Oštećenje lijeve hemisfere verbalni materijal • Oštećenje desne hemisfere neverbalni materijal
Smetnje pamćenja prema sadržaju • Verbalno pamćenje: brojevi, priče, rečenice, liste riječi • Vidno: likovi • Prostorno: prostorni odnosi
Ispitivanje pamćenja • Kako bi ispitali pamćenje? • Koje vrste pamćenja bi ispitali? • Koje bi druge funkcije trebali ispitati jer mogu utjecati na pamćenje?
Ispitati različite sadržaje: • Vidno • Verbalno (slova, riječi, liste riječi, rečenice, priče, brojevi) • Prostorno • Prema trajanju: • Kratkoročno & dugoročno
Deklarativno pamćenje – znanje -poučenost • Epizodičko – autobiografsko, povezivanje priče u smislenu vremensko-prostornu cjelinu • Semantičko - rječnik
Mjere: • raspon pamćenja – količina materijala koju netko može zapamtiti • % zapamćenog materijala nakon nekog vremena • vrijeme zadržavanja nekog materijala • vrijeme reakcije potrebno za prepoznavanje ili dosjećanje
Vjerojatnost dosjećanja • najveća za stvarne objekte, pa • slike objekata, • ime konkretnog objekta, • tek na kraju apstraktni pojam
Radno pamćenje • Oduzimanje unatrag (MMSE) i sl. • Raspon pamćenja brojeva – diktiramo im u razmaku od jedne sekunde, bez grupiranja • Unaprijed • Unazad • Svakodnevne aktivnosti: upotreba telefona, novca, praćenje razgovora, traženje puta
Testovi • Rivermead Behavioural memory test (RBMT) – Rivermead bihevioralni test pamćenja • Doors & People test – vidno prepoznavanje (fotografije vrata) i dosjećanje (crtanje), verbalno prepoznavanje imena i dosjećanje
Kako deficiti drugih kognitivnih funkcija utječu na pamćenje i učenje? • Smetnje pažnje i koncentracije • Senzorna disfazija – loši rezultati na zadacima verbalnog pamćenja • Smetnje vidne percepcije – vidno pamćenje
Kako deficiti pamćenja utječu na druge kognitivne funkcije?Jesu li deficiti pamćenja organske i/ili emocionalne etiologije?Koliko deficiti utvrđeni testiranjem vrijede za situacije u svakodnevnom životu i obrnuto? (trema – lošiji rezultat i povećana motivacija - bolji)Tko ih šalje na testiranje i zašto? Sami/obitelj – kritičnost bolesnika