1 / 146

INFORMATIKA

INFORMATIKA. Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem i sama po sebi nema nekog značenja Informacija (obavijest) je značenje koje se pripisuje podacima

bianca-carrillo
Download Presentation

INFORMATIKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. INFORMATIKA • Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem i sama po sebi nema nekog značenja • Informacija (obavijest) je značenje koje se pripisuje podacima • Informacijska znanost je znanost koja se bavi informacijama u najširem smislu: proučavanjem ponašanja informacija, protokom informacija, postupcima obrade informacija...

  2. Informatika je područje ljudske djelatnosti koje se bavi prikupljanjem, obradom, pohranjivanjem, prenošenjem i uporabom informacija pomoću strojeva Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem računala i postupaka koji se primjenjuju na računalima INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA - tehnologija uporabe elektroničkih računala, računalnih uređaja i računalnih programa pri pretvorbi, pohrani, zaštiti, obradi, prijenosu i dobavi podataka INFORMATIKA

  3. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA Računalno sklopovlje (engl. hardware) električni, elektronički i mehanički dijelovi računala i pojedinih njegovih priključaka Računalni programi (engl. software) programska podrška: skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu Informacijski sustavi (prikupljaju, čuvaju, pronalaze i obrađuju podatke na osnovu kojih stvaraju informacije) Komunikacijski sustavi (povezivanje računala u svrhu razmjene podataka)

  4. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA • abak (abacus) pred 5000 godina • 17 st. mehanički kalkulatori (Paskalina)

  5. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA • Charles Babbage – analitički stroj za računanje (mehanički preteča današnjih računala) • 1884. Herman Hollerith - sortirni stroj za svrstavanje bušenih kartica (prvi moderni stroj za obradu podataka)

  6. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA • 1943. Howard Aiken - mehaničko računalo MARK I • Konrad Zuse – programabilni kalkulator zasnovan na binarnom sustavu

  7. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA Alan Turing - elektromehanički stroj Collossus (elektronske cijevi)

  8. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA 1945 - ENIAC (electronic numerical integrator and calculator) smatra se prvim elektroničkim računalom

  9. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA 1947. Walter Brattain, John Bardeen i William Shockley su izumili tranzistor, pa je tako 1951. proizvedeno prvo računalo temeljeno na tranzistorima -UNIVAC

  10. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA 1958. Jack Kilby izrađuje prototip prvog integriranog kruga (integrated circuit, IC, chip) - komponentu koja na jednoj pločici poluvodiča ima smješten veći broj tranzistora i veznih elemenata

  11. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA 1970. nastaje mikroprocesor: integrirani krug kod kojeg je na pločicu poluvodiča površine nekoliko desetaka kvadratnih milimetara moguće smjestiti sve elektroničke elemente potrebne za rad središnje jedinice računala

  12. VRSTE RAČUNALA Osobna računala(engl. personal computer) računala koja su dovoljno niske cijene da se mogu nabaviti za kućnu uporabu 1977. izrađeno je prvo uspješno, komercijalno, stolno, osobno računalo Apple II

  13. VRSTE RAČUNALA Dvije velike skupine osobnih računala: PC (računala koja su temeljena na prvom osobnom računalu tvrtke IBM) Mac (računala tvrtke Apple)

  14. VRSTE RAČUNALA • Prema namjeni: poslužiteljska i klijent računala • Prema prenosivosti: stolna i prijenosna računala

  15. MEMORIJA CPU središnja jedinica za obradu U / I ulazno-izlazni uređaji GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA Von Neumannov model

  16. GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA Matična ploča (engl. motherboard, mainboard, systemboard, mobo) tiskana ploča koja služi za povezivanje glavnih dijelova računala; koristi konektore ili priključnice (utore) povezane sabirnicama

  17. SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU Aritmetičko-logička jedinica obrada: aritmetičke i logičke operacije, premještanje i svrstavanje podataka • Procesor, CPU • poluvodička komponenta na pločici s više stotina milijuna tranzistora na nekoliko desetaka mm2 Upravljačka jedinica sinkronizcija i koordiniranje aktivnosti

  18. SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU osnovni materijal je silicij, chip chipset: skup od nekoliko pomoćnih integriranih krugova koji služi za povezivanje procesora s ostatkom računala

  19. SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU • frekvencija takta (engl. clock) • količina bitova koju procesor može istodobno obraditi • građa procesora računalna snaga CPU – sposobnost obrade podataka • vrijeme potrebno računalu da obavi određenu obradu podataka ili količina podataka koje računalo može obraditi u jedinici vremena

  20. MEMORIJA sposobnost pohrane ili čuvanja određene količine podataka Najveća količina podataka koju memorija može pohraniti naziva se kapacitet memorije i izražava se u bajtovima 1 kilobajt (KB) = 210 =1.024 bajta 1 megabajt (MB) = 1.0242 bajta =1.048.576 bajta 1 gigabajt (GB) = 1.024³ bajta =1.073.741.824 bajta 1 terabajt (TB) = 1.0244 bajta =1.099.511.627.776 bajta

  21. MEMORIJA dvije glavne vrste memorija: RAM i ROM RAM (engl. random access memory): upisno-ispisna memorija (memorija s neograničenim pristupom glavne značajke kapacitet i brzina rada gubi svoj sadržaj prekidom napajanja

  22. RAM Memorijska lokacija – određeno mjesto u memoriji na koje se se pohranjuje 1 bajt svaka memorijska lokacija ima svoju adresu putem koje se dolazi do traženog podatka

  23. RAM Suvremeni RAM-ovi su građeni od poluvodičkih integriranih krugova obzirom na način rada: statička memorija i dinamička memorija

  24. SRAM Statička radna memorija vrsta radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen u jednom od bistabilnih sklopova smještenih u memorijskom integriranom sklopu prednosti: jednostavnost građe i pogona, cijena i brz pristup nedostaci: relativno velike dimenzije bistabilnog sklopa

  25. DRAM Dinamička radna memorija- svaki bit je pohranjen kao naboj u vrlo malom kondenzatoru smještenom u memorijskom integriranom sklopu prednosti: male dimenzije kondenzatora koji pohranjuje bit informacije i cijena nedostaci: složeni pogonski sklop i sporost u radu

  26. RAM Memorijski modul: tiskana pločica s konektorima na koju su zalemljeni memorijski integrirani krugovi

  27. RAM • nekoliko različitih modela modula: • SIMM (engl. single inline memory module)- • najstarija vrsta memorijskog modula • DIMM (engl. dual inline memory module)- • najrasprostranjenija vrsta modula • SODIMM (engl. small outline dual inline • memory module)-namijena za prijenosna • računala, najmanje dimenzije • RIMM (engl. Rambus inline memorymodule)

  28. ROM ROM (engl. read only memory) ispisna memorija podatak se može upisati samo jednom Podatke u ROM upisuje proizvođač računala; korisnik ih ne mijenja najčešće su pohranjeni podaci potrebni operacijskom sustavu računala

  29. SABIRNICE normirana veza za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja; za razmjenu podataka unutar računala ili između računala i istodobno više priključnih uređaja Dijele se na dvije skupine: unutarnje sabirnice- služe za razmjenu podataka u računalu, izvedene kao vodovi na matičnoj ploči računala

  30. SABIRNICE unutarnjesabirnice PCI sabirnica (engl. PCI bus, peripheral component interconnect bus)- opće namjene - predviđena za priključak dodatnih sklopova

  31. SABIRNICE unutarnjesabirnice AGP sabirnica (engl. accelerated graphics port, advanced graphics port) - namijenjena priključku sklopova za prikaz slika (videa)

  32. SABIRNICE vanjskesabirnice - višežilni kabelis priključnicama izvedenim na vanjskom dijelu kučišta USB sabirnica s brzinom prijenosa 12 Mbps (USB 1.1) ili 480 Mbps (USB 2.0)

  33. SABIRNICE vanjskesabirnice FireWiresabirnica (Norma IEEE 1394): serijsko spajanje velikom brzinom prijenosa (engl. high performance serial bus) za povezivanje računala i uređaja za prijenos grafike, video zapisa

  34. ULAZNO-IZLAZNI UREĐAJI Ulazni uređaji računala: svi uređaji koji omogućuju unos podataka ili programa iz okoline u računalo; zadaća pretvorba podataka u digitalni zapis Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz računala u oblik prihvatljiv okolini

  35. ULAZNI UREĐAJI Tipkovnica (engl. Keyboard)- najstariji i najčešći ulazni uređaj računala

  36. ULAZNI UREĐAJI Miš (engl. Mouse)- pokazna naprava koja služi za pomicanje pokazivača i davanje naredbi računalu

  37. ULAZNI UREĐAJI Grafička ploča (engl. Tablet, digitizing tablet)- najpogodniji ulazni uređaj za izradu crteža

  38. ULAZNI UREĐAJI Palica (engl. Joystick) - pokazna naprava koja služi za pomicanje pokazivača ili nekih drugih objekata na zaslonu monitora i davanje naredbi računalu pritiskom jedne od tipki palice

  39. ULAZNI UREĐAJI Zaslon osjetljiv na dodir (engl. Touch screen) - prikladan za javne informacijske sustave

  40. ULAZNI UREĐAJI Osjetilna ploha (engl. Touchpad) – kod prijenosnih računala

  41. ULAZNI UREĐAJI Skener (engl.scanner) - namjenjen izravnom unosu crteža i slika s predloška u računalo Rad se temelji na pretvorbi odbijene ili propuštene svjetlosti sa slike u električne impulse

  42. ULAZNI UREĐAJI Digitalni fotoaparat- namjenjen izravnom unosu slika u računalo

  43. ULAZNI UREĐAJI Webcam – videokamera spojena na računalokoja omogućuje da se dva udaljena sugovornika vide na zaslonu monitora

  44. ULAZNI UREĐAJI • Čitalo crtičnoga kôda (engl. bar code reader)– najčešće rabljena tehnologija automatskog raspoznavanja • sastoji se od izvora svjetlosti (osvjetljava crtični kôd), osjetila (pretvara odbijenu zraku u električne impulse), i elektroničkog sklopa (impulse pretvara u oblik prihvatljiv računalu) • posebna vrsta skenera

  45. ULAZNI UREĐAJI Nekoliko je vrsta čitala crtačkoga kôda: u obliku olovke, pištolja i lasersko

  46. IZLAZNI UREĐAJI Monitor- izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na svom zaslonu osnovni element slike na zaslonu monitora je zaslonska točka (engl. pixel, picture element) Kvaliteta slike ovisi o rezoluciji prikaza: podatak o najvećem broju piksela koje na zaslonu može prikazati monitor, a izražava se kao umnožak vodoravne i uspravne razlučivosti kreće se od 800 x 600 do 2.560 x 2.048

  47. IZLAZNI UREĐAJI Monitor s katodnom cijevi najrasprostranjenija je vrsta monitora Prednosti: dobra kakvoća slike, pouzdanost i umjerena cijena Nedostaci: relativno velike dimenzije i veća potrošnja energije

  48. IZLAZNI UREĐAJI Monitori s tekućim kristalom (engl. LCD monitor, liquid crystal display) Prednosti: male dimenzije, vrlo mala potrošnja energije i nema štetnih zračenja Nedostaci: cijena

  49. IZLAZNI UREĐAJI Monitor se spaja s računalom sklopom koji se naziva grafička kartica (engl. graphic card) - pretvara digitalne signale iz računala u oblik prihvatljiv monitoru

  50. IZLAZNI UREĐAJI Grafičke kartice se sastoje od tri glavna dijela: grafičkog procesora, memorije i digitalnog-analognog pretvornika video-memorija ili video-RAM: dio memorije koji se koristi za pohranu slike kapacitet određuje razlučivost i broj boja koje može prikazati grafička kartica npr. za 1024 x 768 i 16 milijuna boja potrebno je oko 3 MB VRAM-a

More Related