1 / 31

Informatika

Informatika. Podatak. Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem, tj. primili svojim osjetilima, koja sama po sebi nema značenja. Podaci ili informacije?. Informacija. Informacija (ili na hrvatskom jeziku obavijest) je značenje koje se pripisuje podacima.

luke
Download Presentation

Informatika

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Informatika (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  2. Podatak • Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem, tj. primili svojim osjetilima, koja sama po sebi nema značenja Podaci ili informacije? (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  3. Informacija • Informacija (ili na hrvatskom jeziku obavijest) je značenje koje se pripisuje podacima opasnosti od radioaktivnosti (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  4. Dokument • Dokument je zabilježena informacija koja čini neku smislenu cjelinu (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  5. Publikacija • Publikacija je objavljeni dokument, tj. takav dokument čiji se sadržaj prikazuje javnosti • Primjeri publikacija su: dnevne novine, udžbenik, promidžbeni letak (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  6. Periodičke publikacije • Publikacije koje se objavljuju u nizu nazivaju se periodičkim publikacijama jer se objavljuju u određenom vremenskom razmaku, npr. svaki dan, svaki tjedan, svaki mjesec (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  7. Pohrana informacija • Korisne informacije se redovito skupljaju i čuvaju • Jedan od najstarijih načina koji se održao do danas je čuvanje u knjižnicama • Knjižnica skuplja, čuva i obrađuje informacije na takav način da je što lakše korisniku dati na uvid traženu informaciju (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  8. Računalna pohrana informacija • Pojavom računala pojavili su se i novi načini pohrane informacija • Uobičajeno je, primjerice, informacije čuvati u računalnoj memoriji u obliku poznatom pod nazivom baza podataka (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  9. Baza podataka • Baza podataka je skup međusobno ovisnih podataka, neovisnih o računalnom programu s pomoću kojega se ti podaci obrađuju. • Baza podatka sastoji se od temeljnih elemenata, tzv. zapisa (engl. record). (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  10. Baza podataka knjižnice • Tipična baza podataka je npr. popis knjiga neke knjižnice • Svaki zapis u takvoj bazi sadržava: ime i prezime autora, naslov knjige, UDK, itd. • Zapisi se mogu dodavati, brisati, svrstavati itd. (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  11. Znanje • Znanje su naša vjerovanja temeljena na smislenom skupu informacija do kojih smo došli učenjem, iskustvom, rasuđivanjem ili razmjenom informacija s drugima. • Znanje, dakle, osim informacija uključuje i rasuđivanje i iskustvo. (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  12. Informacijska znanost • Informacijska znanost se bavi informacijama u najširem smislu: • proučavanjem ponašanja informacija • protokom informacija • postupcima obrade informacija kako bi bile što dostupnije i korisnije (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  13. Informatika • Informatika je dio informacijske znanosti. • To je područje ljudske djelatnosti koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za obradu podataka. • Riječ informatika je složenica nastala od francuskih riječi information i automatique(informacija i automatika). (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  14. Informatika • Kako se danas u većini slučajeva podaci obrađuju s pomoću računala, mnogi smatraju da je informatika područje koje se bavi obradom podataka na računalu • Treba, međutim, znati da je pojam informatike širi i obuhvaća i druge postupke automatske obrade podataka (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  15. Računalstvo • Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem računala i postupaka koji se primjenjuju na računalima • Ti postupci obuhvaćaju i obradu podataka, ali je težište proučavanja računalo, a ne informacija pa se po tome razlikuje od informatike (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  16. UDK • Univerzalna decimalna klasifikacija ili skraćeno UDK • To je sustav kod koga se decimalnim znamenkama označava sadržaj knjige, i to tako da brojevi slijeva nadesno označavaju sve uže područje (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  17. Primjer UDK • UDK knjige Darko Grundler, Osnove rada računala, Školska knjiga-INA-Info Centar, 1995: UDK 372.868.13(075.3)(078). (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  18. ISBN • Može postojati više knjiga koje pišu o istoj temi pa imaju isti UDK, mogu čak biti od istog autora pa i istog naslova (npr. dva različita izdanja knjige). • Međunarodni dogovor da se knjige označavaju međunarodnim standardnim brojem za knjigu, skraćeno ISBN(engl. international standard book number) (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  19. ISBN • ISBN je obično otisnut na koricama publikacije (obično na zadnjoj vanjskoj strani korica) a sastoji se od oznake ISBN te od 9 znamenki i kontrolne znamenke • Primjerice ISBN spomenute knjige jest: ISBN 953-0-20141-9 (sve knjige izdane u Hrvatskoj imaju prva tri broja 953) • Sve novije knjige imaju uz brojčanu oznaku i oznaku crtičnog koda kako bi ih bilo lakše strojno raspoznati (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  20. ISSN • Slične oznake postoje i za periodičke publikacije (npr. dnevne novine) • Ta se oznaka zove međunarodni standardni broj za serijske publikacije, skraćeno ISSN (od engl. international standard serial number) i može se naći na naslovnicama mnogih časopisa (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  21. Dokumentacijski jezici • Jezici za pretraživanje informacija • Umjetni jezici koji služe za pohranu i pretraživanje stvorenih informacija koji bitno olakšavaju i ubrzavaju rad s informacijama • Umjetnima se nazivaju zato što su nisu nastali prirodnim putem, već su stvoreni na umjetni način (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  22. Dokumentacijski jezici • Uporabom dokumentacijskog jezika mnogo je lakše pronaći traženu informaciju • Dokumentacijski jezik ovisi o načinu rada i uređajima kojima se služi osoba koja rukuje informacijama (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  23. Mozgalice • Pretpostavi da se u svemir pošalje glazbeni CD i da on dospije na neki naseljeni planet. Bi li za stanovnike tog planeta to bio podatak ili informacija? • Može li jedan te isti podatak imati za različite ljude različita značenja pa prema tome biti različita informacija? • Može li tek rođeno dijete biti mudro? Zašto? (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  24. Sažetak • Podatak je činjenica. Informacija je značenje koje se pripisuje podacima (informacija = značenje + podatak) • Dokument je zapisana informacija koja čini neku smislenu cjelinu • Publikacija je objavljeni dokument • Računalna baza podataka je skup međusobno ovisnih podataka koji se mogu obrađivati na računalu (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  25. Sažetak • Znanje su naša vjerovanja, a osim informacija uključuju i rasuđivanje • Mudrost je pametna uporaba znanja koja uključuje znanje i iskustvo • Informacijska znanost se bavi informacijama • Informatika je područje ljudske djelatnosti koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za obradu podataka (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  26. Sažetak • Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem računala i postupaka koji se primjenjuju na računalima • Sustav kojim se knjige označavaju jedinstvenim sustavom oznaka s gledišta sadržaja knjige naziva se Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  27. Sažetak • Međunarodni je dogovor da se knjige označavaju međunarodnim standardnim brojem za knjigu (ISBN), a periodičke publikacije međunarodnim standardnim brojem za serijske publikacije (ISSN) (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  28. Pitanja za provjeru znanja • Koja je razlika između podatka i informacije? • Čega ima više: podataka ili informacija? • Može li postojati podatak bez informacije? • Može li postojati informacija bez podataka? • Može li postojati informacija ako nije zapisana? (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  29. Pitanja za provjeru znanja • Može li postojati znanje bez informacija? • Zašto se malokad za dijete kaže da je mudro? • U kojem sve obliku može postojati dokument? • Je li svaki dokument ujedno i publikacija? • Je li školska svjedodžba dokument? (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  30. Pitanja za provjeru znanja • Je li maturalni rad publikacija? • Ima li više jednokratnih ili periodičkih publikacija? • Kako se sve može pohraniti informacija? • Kako se zove znanost koja proučava informacije? • Koja je razlika između računalstva i informatike? (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

  31. Pitanja za provjeru znanja • Koja je glavna razlika između ISBN-a i UDK? • Možeš li samo prema ISBN-u zaključiti išta o sadržaju knjige? • Mogu li dvije različite knjige imati isti UDK? • Može li knjiga istog naslova, ali različitih autora imati isti ISBN? (c) L. Blagojević i D. Grundler 2005

More Related