460 likes | 880 Views
ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI Ak.god. 2008/2009. Nastavnici : Prof.dr.sc. Željko Jakopović Prof.dr.sc. Fetah Kolonić zeljko.jakopovic@fer.hr fetah.kolonic@fer.hr. Zavod zadužen za organizaciju i provedbu nastave:
E N D
ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI Ak.god. 2008/2009 Nastavnici: Prof.dr.sc. Željko Jakopović Prof.dr.sc. Fetah Kolonić zeljko.jakopovic@fer.hr fetah.kolonic@fer.hr • Zavod zadužen za organizaciju i provedbu nastave: Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju(ZESA, IV kat, C zgrada, www.esa.fer.hr) • Nastava se održava prema važećoj satnici u predviđenim prostorijama (predavanja B5, vježbe u laboratorijima na IV katu) • Web stranice predmeta – http://www.fer.hr/predmet/elesus
ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI Ak.god. 2008/2009 • Organizacija nastave • Predavanja, 3 bloka (1 x 5 tjedana x 3 sata ; 2 x 4 tjedna x 3 sata,) • 1. blok (08.10.-10.10.) (efektivno 4 tjedna, 8.10. je praznik !) • 2. blok (27.10.-21.11.) • 3. blok (08.12.-16.01.09.) (praznici od 22.12. 09. do 2.1.09.) • Rad u laboratoriju, 3 tjedna x 5 sati • 1. blok (06.10.-10.10.) • 2. blok (17.11.-21.11.) • 3. blok (12.01.09.-16.01.09.)
ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI • Polaganje ispita • 1. međuispit (13.10.-24.10.) • 2. međuispit (24.11.-05.12.) • Završni ispit (19.01.09.-30.01.09.) • Ponovljeni završni ispit (02.02.09.-06.02.09.) • Rezultati međuispita i završnih ispita se objavljuju na web stranicihttp://www.fer.hr/predmet/elesus.
ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI • Način ocjenjivanja – prema fakultetskim pravilima, FER2 • Prisustvo nastavi ne boduje se ali se preporuča • Domaće zadaće 3x5 bodova = 15 bodova, DZ je priprema za lab. vježbu, provjerava se na vježbi • Rad u laboratoriju 3x5 bodova = 15 bodova • Međuispiti 2x15 bodova = 30 bodova, pismeno rješavanje zadataka • Završni ispit 40 bodova (pismeni 30, usmeni 10), (uvjet za izlazak na završni ispit je barem 40% sakupljenih bodova iz svih dosadašnjih aktivnosti) • Prag za prolaz ≥ 50 bodova (od 100) • Moguće male korekcije načina ocjenjivanja tijekom semestra.
ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI • Traže se DEMONSTRATORI – do 6 izvrsnih studenata • Za pomoć nastavnicima u izvođenju nastave, posebno laboratorijskih vježbi. • Laboratorijske vježbe sastoje se od modeliranja, simulacije i mjerenja na stvarnim sklopovima, uređajima i sustavima • Preduvjet je dobro poznavanje MATLAB/SIMULINK okruženja, te želja za učenjem još jednog simulacijskog alata – SIMPLORER (www.ansoft.com), kao i interes za rad u laboratoriju. • Nagrađivanje prema fakultetskom pravilniku, stimulativno ocjenjivanje zadaća i rada u laboratoriju, te eventualno dodatno do 10 bodova za uspješno obavljanje demonstratorskih zadataka. • Prijave osobno ili E-poštom (u prijavi navesti ime i prezime, broj položenih ispita i prosječnu ocjenu)
ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI • Literatura • Izuzetno opsežna, ne postoje samo jedna ili dvije preporučljive knjige • Za svaku temu objavit će se preporučljiva literatura • Predavanja (PPT) će biti postavljana na Web neposredno nakon što su održana • Na Web stranicama predmeta postavit će se i mnogobrojni dodatni materijali za učenje i vježbu (uključujući korisne internet poveznice)
ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI Tema 1 Elektromagnetska pretvorba
Elektromehanički sustavi • Preporučena literatura: • R. Wolf: Osnove električnih strojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1991. • B. Jurković: Elektromotorni pogoni, Školska knjiga, Zagreb, 1985. • N. Mohan: Advanced Electric Drives-Analyses, Control and Modeling using Simulink, MNPERE, Mineapolis, 2001. • D. Ban, V. Štivčević, I. Gašparac: Osnove elektromehaničke pretvorbe energije i električnih strojeva (Zbirka zadataka i ispitnih pitanja), Element, Zagreb, 1996. • M.Jadrić, B. Frančić: Dinamika električnih strojeva, Graphis, 2004.
Elektromehanički sustavi • Što je elektromehanički sustav (EMS)? To je sustav koji se sastoji iz minimalno jednog električnog i jednog mehaničkog sustava koji su vezani elektro-magnetskim poljem putem kojega se ostvaruje njihovo međusobno djelovanje Polje sprege Električni sustav Mehanički sustav U, I M, n • Elektromagnetsko djelovanje je polje sprege. • Kao rezultat međusobnog djelovanja ostvaruje se prijelaz energije iz električnog u mehanički sustav ili obratno
Elektromehanički sustavi Struktura elektroničkog energetskog (učinskog) pretvarača
Elektromehanički sustavi • Što je naša zadaća? • Upoznati se sa osnovnom strukturom (komponentama) elektromehaničkog sustava • Proučiti komponente, njihov način rada i način kako se s njima može upravljati s ciljem postizanja pretvorbe električne energije u mehaničku i obratno • Pri sintezi ems-a voditi računa o energetskoj učinkovitosti (veliki faktor korisnosti, minimalno “zagađenje” pojne mreže), sigurnosti rada sustava • Postaviti zahtjeve na komponente ems-a s ciljem postizanja gore navedenih zahtjeva • Mi će mo se usredotočiti uglavnom na elektromehaničke sustave kod kojih se pretvorba energije ostvaruje da bi se postiglo gibanje. • To gibanje može biti translacijsko (linearno) ili rotacijsko
Elektromehanički sustavi Bilanca energije u elektromehaničkom sustavu • Energija koju EMS razmijeni selektričnim sustavom WE = Wel + Wae+ Wge (1) Električna energija u magnetskom polju koja ne pripada polju sprege (rasipanje) Gubici u električnom sustavu (toplina) Električna energija predana polju sprege Energija električnog izvora Pozitivna ako EMS PRIMA energiju od električnog sustava GUBICI
Elektromehanički sustavi Bilanca energije u elektromehaničkom sustavu • Energija koju EMS razmijeni smehaničkim sustavom WM = Wmeh + Wam+ Wgm (2) Energija akumulirana u pokretnim i elastičnim dijelovima meh. sustava Gubici u mehaničkom sustavu (toplina) Energija meh. sustava predana polju sprege Energija mehaničkog izvora Pozitivna ako EMS PRIMA energiju od mehaničkog sustava GUBICI
Energija akumulirana u polju sprege Elektromehanički sustavi Bilanca energije u elektromehaničkom sustavu WF = Wf + Wgf (3) • Gubici u polju sprege: • vrtložne struje • histereza • dielektrični gubici (za el. polje) Ukupna energija koja se unosi u polje sprege • Na osnovi Zakona o održanju energije slijedi: Wf+ Wgf=(WE - Wge- Wae) +(WM - Wgm- Wam) (4) (5) Wf+ Wgf = Wel+ Wmeh Ukupna energija u polju sprege El. energija u razmjeni s poljem sprege Meh. energija u razmjeni s poljem sprege
Elektromehanički sustavi Bilanca energije u elektromehaničkom sustavu Slikoviti prikaz Zakona o održanju energije (prethodni slide) Wgm Wge Wgf Wel Wmeh WE WM Wam Wae Wf Polje sprege Električni sustav Mehanički sustav
k R L i f m + - + - fe e u D x x0 Elektromehanički sustavi - Primjer Naponska jednadžba električnog sustava (6) Jednadžba gibanja (Newtonov zakon) (7) (8) Inducirani napon (protuelektromotorna sila)
Elektromehanički sustavi Opis komponenata EMS-a: R → parametar namota, omski otpor i L → parametar namota, induktivitet (dijela EMS-a koji nije spregnut s mehaničkim sustavom – rasipanje) K → parametar opruge, koeficijent elastičnosti (krutosti) D → parametar opruge, koeficijent prigušenja m → masa mehaničkog sustava f → vanjska sila koja djeluje na mehanički sustav (masu m) fe→ elektromagnetska sila x0→ ravnotežni položaj mehaničkog sustava određen položajem mase m kada su sile f i fe jednake (sile f i fe su pozitivne ako x raste!) x → pomak, mehanička varijabla
Elektromehanički sustavi Energija koju EMS u vremenu dt razmijeni s ELEKTRIČNIM sustavom (9) Gubici akumulirani u otporu i u rasipnom polju Energija koju EMS u vremenu dt razmijeni s MEHANIČKIM sustavom Gubici akumulirani u masi i opruzi Gubici trenja (opruga učvršćena na zid) (10) VAŽNO: Pretpostavka je da pozitivna fe djeluje u smjeru pozitivnog pomaka dx! To znači da se u slučaju istog predznaka energija prenosi iz polja sprege u mehanički sustav, tj. radi se o pretvorbi ELEKTRIČNE u MEHANIČKU energiju
Elektromehanički sustavi • U promatranom EMS-u polje sprege je MAGNETSKO polje, pa se za akumuliranu energiju polja sprege koristi pojam MAGNETSKA energija i označava se s Wm. • Na osnovi prethodnih razmatranja, za prirast akumulirane magnetske energijedWm,dobije se (11) (12) • Jednadžba se može poopćiti na EMS s proizvoljnim brojem električnih i mehaničkih ulaza i proizvoljnim brojem sprega.
Mehanička - Električna pretvorba P P meh el Električna mreža POGONSKI ELEKTRIČNI STROJ GENERATOR Električna - Mehanička pretvorba Električna mreža P el P meh Tehnološki ELEKTRIČNI RADNI STROJ MOTOR proces Elektromehanički sustavi • Načelo rada električnih rotacijskih i translacijskih strojeva • Za pretvorbu energije je neophodno mehaničko gibanje
Smjer elektromagnetske sile Fem je definiran pravilom desnog vijka. • Sila djeluje u smjeru napredovanja vijka Elektromehanički sustavi ZA POTSJETNIK : osnove elektromehaničke pretvorbe 1. Sila na naboj koji se giba u magnetskom polju indukcije B: (13)
Elektromehanički sustavi ZA POTSJETNIK: osnove elektromehaničke pretvorbe 2. Inducirani napon u vodiču koji se giba u magnetskom polju • Ako se vodič giba okomito na magnetsko polje, pozitivni i negativni naboji se razdvajaju na krajeve vodiča – javlja se napon! (14) • Smjer induciranog napona je definiran pravilom desne ruke (ili desnog vijka). Ako silnice ulaze u dlan a palac pokazuje smjer gibanja vodiča, pozitivan napon je u smjeru vrhova prstiju
Elektromehanički sustavi ZA POTSJETNIK: osnove elektromehaničke pretvorbe 3. Sila na vodič protjecan strujom u magnetskom polju • Ako se vodič protjecan strujom nalazi (ili giba) u magnetskom polju, na njega djeluje elektromagnetska sila! (15) Sila na vodič ne znači da smo dobili bilo kakav mehanički rad !! • Smjer elektromagnetske sile je definiran pravilom lijeve ruke (ili desnog vijka). Ako silnice ulaze u dlan a vrhovi prstiju pokazuju smjer struje u vodiču, smjer sile je u smjeru palca
Elektromehanički sustavi ZA POTSJETNIK: osnove elektromehaničke pretvorbe 4. Smjer pretvorbe energije (a) • Ako se vodič ili giba brzinom v uslijed sile F u magnetskom polju B, inducirat će se napon E prema slici. • Ako se krajevi vodiča spoje preko trošila (otpornika), poteče struja I pa na vodič djeluje elektromagnetska sila Fe suprotna sili F ! (16) El.energija u intervalu dt (17) Mehanički rad je negativan (smjer sile i puta nisu u suglasju !
Elektromehanički sustavi ZA POTSJETNIK: osnove elektromehaničke pretvorbe 4. Smjer pretvorbe energije (b) • Nakon priključivanja trošila, zbog pojave struje I i elektromagnetske sile Fe, mora se osigurati vanjska sila F =Fe. • Negativni predznak izvršenog rada znači da mehanički sustav ne prima nego mora dati energiju (utrošiti rad) da bi se vodič nastavio gibati istom brzinom kroz vrijeme dt • Uvrštenjem izraza za silu Fe inducirani napon E (18) (19) • Električna energija je dobivena a mehanička je potrošena. Ovaj primjer ilustrira mehaničko-električnu pretvorbu, tj. rad generatora
Elektromehanički sustavi ZA POTSJETNIK: osnove elektromehaničke pretvorbe 4. Smjer pretvorbe energije (c) (20) (21) • Mehanička energija je dobivena a električna je potrošena. Ovaj primjer ilustrira električno– mehaničku pretvorbu, tj. rad motora
Elektromehanički sustavi ZA POTSJETNIK: osnove elektromehaničke pretvorbe 4. Smjer pretvorbe energije (d) (21) • U je napon električnog sustava, E je inducirana ems prema izrazu (14) • Dok je U > E, struja ima smjer označen na slici, motorski rad; sila Feje u smjeru prirasta putavdt • Kada je U = E, struja je jednaka nuli, nema pretvorbe. • Kada je U < E, struja mijenja predznak, generatorski rad; sila Fe je suprotna smjeru prirasta puta vdt • R je ukupni otpor strujnog kruga.
Elektromehanički sustavi ZA POTSJETNIK: • Zakon protjecanja (Ampereov zakon) • Linijski integral magnetskog polja H po zatvorenoj konturi jednak je ukupnoj struji što prolazi kroz površinu koju ta kontura zatvara (22) magnetski napon odsječka 2-3 • Veza indukcije B i magnetskog polja H u svakoj točki je
Elektromehanički sustavi Za elektromehaničku pretvorbu je neophodno Magnetsko polje Vodiči smješteni u magnetskom polju Relativno gibanje vodiča prema silnicama mag. polja Priključci vodiča na vanjski električni strujni krug Prijenos razvijenog momenta (ili sile) na radni mehanizam
Elektromehanički sustavi 1. Magnetsko polje: Može se ostvariti elektromagnetima ili trajnim (permanentnim) magnetima. Trajni magneti su vrlo ograničenih dimenzija i koriste se za električne strojeve malih (ograničenih) dimenzija i snaga. Ograničenja u izrazu E = B l v: - veličina indukcije (B) ograničena je zasićenjem feromagnetskih materijala Bz ≈ (1,7 - 2) T - dužina vodiča (l) je ograničena mehaničkim razlozima (problemi gradnje) - brzina je ograničena čvrstoćom materijala, gubicima trenja i zagrijavanjima zbog trenja
Magnetsko polje s trajnim (permanentnim) magnetom Magnetski krug ostvaren trajnim magnetom, mekim željezom i zračnim rasporom u kojemu se giba vodič. B – indukcija u zračnom rasporu Φ – magnetski tok u jezgri (konstantan)
Magnetsko polje stvoreno istosmjernom strujom KONSTANTNA struja se u ind. primjenama realizira pomoću sklopova energetske elektronike (regulirani strujni izvor) • Ovo je načelo elektromagneta. • i0 je uzbudna struja koja stvara magnetski tok. • Praktički nema ograničenja na veličine magneta i magnetskog kruga. • Promjenom otpora R u uzbudnom namotu mijenja se veličina struje i0, a s tom promjenom i magnetski tokjezgre.
Magnetski tok i indukcija ZA POTSJETNIK U ovisnosti o tome što i kada računamo, u elektromagnetskoj i elektromehaničkoj pretvorbi energije magnetski tok možemo prikazati na tri različita načina: - indukcijom B[Wb/m2] , [ T ](Tesla) ili [Vs/m2] - tokom Φ[Wb](Weber) ili [Vs] - ulančenim tokom Ψ Ukupni broj silnica magnetskog polja je tok
ZA POTSJETNIK: Ulančeni magnetski tok, oznaka Ψ, je umnožak broja zavoja N (koje tok Φ obuhvaća) i toka Φ kroz površinu S: Ψ = N Φ Broj zavoja u pravilu je veći od 1. Zbog toga je Ψ važan (kod računanja induciranih napona).
Faradayev zakon (1831.) i Lenzov zakon ZA POTSJETNIK: Inducirani napon u strujnom krugu jednak je brzini kojom se mijenja magnetski tok ulančen strujnim krugom, a smjer induciranog napona je takav da protjera struje koje se protivi promjene promjeni toka : Φ je magnetski tok N je broj zavoja svitka obuhvaćenih tokom Φ Ψje ulančeni magnetski tok
Elektromehanički sustavi 2. Vodiči smješteni u magnetskom polju Aksijalno postavljeni vodiči u utorima na statoru i rotoru (dolje) i izvedba vodiča (zavoja, namota) , desno) VAŽNO: Sustav koluta (ili lamela kolektora) i četkice omogućava vezu rotirajućeg elementa sa stacionarnim svijetom (slika lijevo)
Elektromehanički sustavi 3. Relativno gibanje vodiča prema silnicama magnetskog polja Translacijsko (lijevo) i rotacijsko gibanje (desno) vodiča u zračnom rasporu (načelo translacijskog i rotacijskog električnog stroja VAŽNO: Zračni raspor mora biti što uži ! Uz jednaku uzbudu, uži zračni raspor rezultira većom indukcijom u zračnom rasporu (manje se izgubi silnica zbog velikog magnetskog otpora zraka)
Elektromehanički sustavi Primjer: Sila na vodič Pojednostavljena shema “magnetskog dizala” je prikazana na slici. Razmak između vertikalnih krutih šina (vodiča) je 0,5 m, a masa tereta kojeg treba dizati 2 kg. Masa vodiča (štapa) iznosi 1 kg. Utjecaj sila trenja se može zanemariti. a) Kolika struja treba teći vodičem i u kojem smjeru da bi "dizalo" moglo visjeti u određenom položaju ili se gibati prema gore? b) Ako je struja iznosa 50 A, koliki će biti smjer sile i gibanja te koliko je ubrzanje dizala?
Elektromehanički sustavi Rješenje: a) Da bi vodič i teret na njemu mirovali, elektromagnetska sila na vodič mora biti jednaka sili gravitacije: F = F g B I l= (m v + m t) 9,81 Da bi vodič i teret na njemu gibali prema gore¸, elektromagnetska sila na vodič mora biti veća od sile gravitacije: F > F gI > 39,24 A b) Elektromagnetska sila pri struji 50A iznosi: F = B I l = 1,5∙50∙0,5 = 37,5 N gravitacijska sila: F g = mg = (2+1)∙9,81= 29,43 N sila ubrzanja : F u = F – F g = 37,5 – 29,43 = 8,07 N