230 likes | 439 Views
STRUČNO VIJEĆE PEDAGOGA / PSIHOLOGA ZAGREB - SJEVER. SUVREMENE DIDAKTIČKO-METODIČKE SPOZNAJE. SCENARIJ DOGAĐANJA. Podsjetimo se... - objašnjenje pojmova 2. Vježba - rad u dvije skupine - slike djelotvorne i nedjelotvorne nastave ( metoda brainwriting – razgovor bez riječi)
E N D
STRUČNO VIJEĆE PEDAGOGA / PSIHOLOGA ZAGREB - SJEVER SUVREMENE DIDAKTIČKO-METODIČKE SPOZNAJE
SCENARIJ DOGAĐANJA • Podsjetimo se... - objašnjenje pojmova 2. Vježba - rad u dvije skupine - slike djelotvorne i nedjelotvorne nastave ( metoda brainwriting – razgovor bez riječi) 3. Pregled nekoliko ideja na kojima se grade nove didaktičke spoznaje i metodičke aktivnosti 4. Vježba - individualni rad na upitniku: Testirajte vlastiti stil mišljenja
SCENARIJ DOGAĐANJA 5. Rad s učiteljima - spoznaje koje nam mogu pomoći 6. Vježba - individualni rad na listiću: izrađujemo VPK (vlastiti pedagoški koncept) 7. Popis literature i web poticaji
PODSJETIMO SE... Didaktika - znanstvena grana u okviru pedagogije koja izučava oblike i djelotvornost izvođenja nastave te organizaciju, izbor sredstava, izvore informacija i druge čimbenike programiranja tijeka odvijanja procesa odgoja i obrazovanja na raznolikim razinama. (Opća teorija nastave)
PODSJETIMO SE... Metodika - međudisciplina u okviru didaktike kao opće teorije nastave koja pobliže istražuje metodičke osobitosti svojstvene za pojedina odgojno – obrazovna područja i predmete u tim područjima. (metode i postupci rada u pojedinim odgojno – obrazovnim područjima ili predmetima) Leksikon temeljnih pedagogijskih pojmova
VJEŽBASlike djelotvorne i nedjelotvorne nastave • metoda brainwriting – razgovor bez riječi Teme na plakatima: • Za mene je djelotvorna nastava ...a za tebe? • Za mene je nedjelotvorna nastava ...a za tebe? - rad u dvije skupine po 8 sudionika • za rad na jednom plakatu predviđeno je 5 minuta - nakon 5 minuta zamjena
PREGLED IDEJA NA KOJIMA SE GRADE NOVE DIDAKTIČKE SPOZNAJE I METODIČKE AKTIVNOSTI • Potreba za promijenjenom ulogom škole s obzirom na društvene promjene / informatizacija, brzina uvećanja znanja, multikulturalizam, svijet rada, cjeloživotno učenje / proširenje pojma: didaktika škole, ozračje škole, kultura škole • Spoznaja o raskoraku didaktičke teorije i prakse ( razredno – predmetno- satni sustav i reformska pedagogija / današnja teorija i praksa u školama
Promjena nastave proizlazi iz razvojnih zadaća škole – usmjeravanje na potrebe i interese sudionika nastavnog procesa (razvitak nastave jezgra je razvitka škole) • Promjene koje proizlaze iz svijeta rada (socijalne vještine koje kompanije traže – sposobnost timskog rada, odlučivanja, donošenja odluka) • Spoznaje koje dolaze iz psihologije – mnogostrukost vrsta i stilova učenja, rada i mišljenja ( zahtjev za metodičkim pluralizmom)
METODIČKI PLURALIZAM • Raznolikost metodičkih oblika koja može osloboditi različite potencijale učenja • Svaki nastavnik ne mora podjednako kompetentno primjenjivati svaki oblik nastave, ali cjelokupno nastavno tijelo trebalo bi koristiti različite oblike kako bi učenici dobili široku ponudu
Temeljni oblici nastave • Nastava u obliku tečaja • razredna i predmetna nastava s pretežito frontalnom nastavom, dobra za stručnu kompetenciju učenika, nedostatak u odgoju za samodjelatnost • učitelj ima tradicionalnu ulogu poučavatelja 2) Slobodni rad • učenici biraju temu, metodu i tempo rada, dobra za izgradnju metodičke kompetencije, primjeren za uvježbavanje gradiva • stacionarno učenje, referati, rad u radionicama • uloga učitelja - mentor
3)Rad na projektu • kooperativni oblik poučavanja i učenja, pomaže pri izgradnji kompetencije za djelovanje i metodičke osposobljenosti za učenje • Učitelj je moderator 4) Zajednička nastava • kao priprema za ostale oblike nastave ( upute za rad) 5) Učenje na trgu - učenje u aulama, dvoranama, sastancima na kojima se formira školska javnost
Pogled na frontalnu nastavu • Kritika fn usmjerava se na njezinu pretjeranu dominaciju i pogrešnu primjenu • Uravnotežiti metode -smanjiti dominaciju fn i unaprijediti njenu izvedbu: - uljepšati učionice - oživjeti nastavne rituale - informirati učenike o planu nastave - poboljšati tehniku postavljanja pitanja - poboljšati predavanja učitelja - reducirati vođeni razgovor - metodički varirati ponavljanja - napraviti dobru organizacijsku pripremu
Metodička pluralnost s obzirom na vrste i stilove učenja • Različite metode podupiru, potiču ili izazivaju različite vrste učenja • Cilj metodičkog pluralizma je stvarati pretpostavke za to da se u procesu školskog poučavanja i učenja spozna, iskoristi i potakne cjelokupni potencijal ljudskog učenja
Određene metode poučavanja potiču određene kvalitete učenja: • Predavačko – prikazivačka nastava receptivno učenje • za prikazivanje određenog sadržajnog područja znanja koje učenici trebaju usvojiti i pohraniti 2) Problemska nastava otkrivajuće učenje • samoaktivnošću učenik rješava probleme i proširuje znanje 3) Grupna nastava kooperativno učenje - razvoj sposobnosti za suradnju i učenje u timu
4) Metode vrijednosnog odgoja moralno učenje • odgojni učinci pitanja normi i vrijednosti 5) Akciona nastava integrativno učenje • nastava orijentirana na djelovanje • objedinjuje kognitivno, socijalno i moralno učenje • učenje glavom, srcem i rukom
VJEŽBATestirajte vlastiti stil mišljenja • individualni rad na upitniku Bobbija DePortera na temelju istraživanja Anthonya Gregorca • cilj: senzibilizacija na različitost strategija učenja učenika i potrebu za metodičkim pluralizmom • rad na tekstu – upoznati svoj stil mišljenja prema rezultatima dobivenih upitnikom • na papirić napisati oznaku svog stila mišljenja i izvjesiti ga • za vježbu je predviđeno 10 minuta
ČETIRI VRSTE STILOVA MIŠLJENJA(prema B. DePorteru) Konkretno sekvencijalno mišljenje – KS Konkretno nasumično mišljenje – KN Apstraktno nasumično mišljenje – AN Apstraktno sekvencijalno mišljenje - AS
RAD S UČITELJIMA Spoznaje koje nam mogu pomoći: • učitelji u svom radu koriste teorijsko znanje, stručno znanje i didaktičko – metodičku kompetenciju • Kompetencije učitelja biografski su obojene – ovise o njegovoj osobnosti i iskustvima • Izgradnja stručnog znanja biografski je posredovana – integrira se ono znanje koje je usklađeno s vlastitom ličnošću
Do obnove stručnog znanja kod učitelja dolazi u sljedećim okolnostima: - kada je učitelj na to prisiljen osobnom ili profesionalnom krizom - kada je intenziviranim timskim radom ili supervizijom uspio razraditi nove perspektive - kada se zbog promjene škole suoči s novim uvjetima rada
Elementi za daljnji razvitak kompetencije učitelja • uvježbavanje timskog rada (sposobnost suradnje) • proširenje metodičkog repertoara • razrada osobnih metodičkih koncepata • sudjelovanje u razvitku nastave u školi • vježbe za razumijevanje slučaja • uvježbavanje razrednog menadžmenta • razvijanje etičkog kodeksa profesionalnog rada • rad na samopouzdanju i samokritičnosti (supervizija i vrednovanje rada) • socijalna i emocionalna inteligencija učitelja • kurikularna kompetencija (odluke o ciljevima, sadržajima, metodama i organizaciji rada) • promijenjena uloga učitelja – snalaženje u novim ulogama
Kako? • Kroz različite metode aktivnog učenja “learning by doing” - učimo čineći-
VJEŽBAIzrađujemo VPK – vlastiti pedagoški koncept • Cilj: senzibilizacija za rad s učiteljima • individualni rad na listiću s predviđenim pitanjima: cilj poučavanja nastavne metode koje smatram najboljima moja slika učenika za mene je nastava... po meni je uloga nastavnika ... socijalni oblici učenja koje preferiram poteškoće u nastavi koje očekujem iz čega proizlazi moj pedagoški koncept
Popis literature i web poticaji • Bognar, Matijević (2002) Didaktika. Zagreb:ŠK • Desforges (ur.) (2001.) Uspješno učenje i poučavanje. Zagreb: Educa • Dryden i Vos (2001.) Revolucija u učenju. Zagreb: Educa • Jensen (2003.) Super – nastava. Zagreb: Educa • Klippert (2001.) Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa • Kyriacou 82001.) Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa • Matijević (1999.) Didaktika i obrazovna tehnologija. Iz: Osnove suvremene pedagogije (Mijatović-ur.) • Meyer (2002.) Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa • Mijatović (2000) Leksikon temeljnih pedagogijskih pojmova. Zagreb: Edip • Terhart ( 2001.) Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa www.thelearningweb.net www.educationworld.com http://puzzlemaker.school.discovery.com http:// teachingheart.net www