1 / 53

Program za obradu teksta

Program za obradu teksta. Microsoft Word 4. dio. Oblikovanje izgleda stranice. Pri otvaranju novog dokumenta najbolje je odmah zadati dimenzije papira, margine (udaljenosti ruba teksta od ruba papira) te položenost stranice . Postavke oblikovanja stranice zadaju se pokretanjem

chesna
Download Presentation

Program za obradu teksta

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Program za obradu teksta Microsoft Word 4. dio (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  2. Oblikovanje izgleda stranice • Pri otvaranju novog dokumenta najbolje je odmah zadati dimenzije papira,margine (udaljenosti ruba teksta od ruba papira) te položenost stranice. • Postavke oblikovanja stranice zadaju se pokretanjem • File/Page Setup. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  3. Oblikovanje stranice • Pojavit će se prozor u kome se na kartici margina (engl. Margins) može zadati vrijednostsvake od margina. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  4. Oblikovanje stranice • Vrijednosti margina mogu se podesiti i na ravnalu, postavljanjem kazala na granicu radnog područja i područja margina. • Kazalo se u jednom trenutku preoblikuje u vodoravnu strelicu i tada se pomicanjem miša može podešavati. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  5. Oblikovanje stranice • Na kartici margina može se odabrati i položenost papira, i to: • uspravna položenost (engl. portrait) i • vodoravna položenost (engl. landscape). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  6. Oblikovanje stranice • Na kartici papira (engl. Paper) može se odabrati dimenzija papira. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  7. Margine i položenost stranice Vježba 28. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  8. Margine i položenost stranice • Nakon svih promjena dokument će izgledati kao na slici. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  9. Unos prekida stranice Prekid stranice umeće se na željeno mjesto: • Insert/Break, • Page break. Prekid stranice bit ćeprikazan vodoravnom crtom(uklanja se brisanjem na uobičajeni način). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  10. Postavljanje prekida stranice Vježba 29. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  11. Podrubak (fusnota*)* Pojašnjenje riječi, bilješka ispod teksta • Ponekad je potrebno neke riječi iz teksta pojasniti. • Takvo se pojašnjenje neke riječi zove podrubak (fusnota, engl. footnote). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  12. Podrubak (fusnota) • Da pojašnjenje ne bi smanjilo čitljivost teksta, obično se riječ koju se želi pojasnitioznači brojem, a u dnu se stranice, ili na kraju teksta,napiše pojašnjenje ili bilješka vezana uz tu riječ. • Podrubak se ispisuje na kraju stranice (engl. Footnote) ili na kraju dokumenta (engl. Endnote). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  13. Podrubak (fusnota) Podrubak se umeće: • kazalo se postavi iza riječi za koju se želi napisati pojašnjenje (podrubak), • Insert/Reference/Footnote. Pojavit će se prozor u kome se može odabrati • mjesto ispisa podrupka (npr. na kraju stranice, pored teksta, na kraju dokumenta). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  14. Podrubak (fusnota) U prozoru se još može odabrati i: • oblik oznake (slovo, broj, simbol), • početna vrijednost oznake. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  15. Podrubak (fusnota) Podrubak može izgledati ovako: (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  16. Podrubak (fusnota) Vježba 30. • Unijeti podrubak za riječi: (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  17. Podrubak (fusnota) • Podrubak će nakon prvog riješenog zadatka izgledati ovako: • Kada se u drugom zadatku promijeni oblik oznake, to će se odraziti i na prethodno zadano. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  18. Točkanje (engl. Bullets) • Početak odlomka može se označiti i posebno naglasiti kada se rade popisi ili nabrajanja u dokumentu. • Početak odlomka može biti označen brojem, slovom ili nekim simbolom. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  19. Točkanje (engl. Bullets) Početak odlomkase označava pokretanjem • Format/Bullets and Numbering. Pojavit će se prozor u kome se može odabrati jedna od ponuđenih kartica: • Bulleted, Numbered, Outline Numbered. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  20. Točkanje (engl. Bullets) Bulleted • Točkati se može jednim od ponuđenih simbola. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  21. Točkanje (engl. Bullets) • Ako se želi koristiti neki simbolkojeg nema u osnovnom popisu, odabire se gumb Customize a nakon toga, prema potrebi, gumb Character ili Picture. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  22. Točkanje (engl. Bullets) Numbered • Točkati semože i brojem ili slovom. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  23. Točkanje (engl. Bullets) • Točkati se može i pomoću odgovarajućeg gumba iz vrpce s alatima. • Točkanje se može zadati prije ili nakon unosa teksta. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  24. Točkanje (engl. Bullets) Vježba 31. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  25. Točkanje (engl. Bullets) • Mogući izgled oznaka: • Točkanje se prenosina svaki novi odlomak tako dugo dok se dva puta ne pritisne tipka Enter. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  26. Točkanje (engl. Bullets) Vježba 32. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  27. Knjižna oznaka (engl. Bookmark) Ako je neko mjesto u tekstu važno pa se često treba vraćati na njega, može ga se označiti (engl. Bookmark). Označava se: • kazalo postaviti na željeno mjesto, • Insert/Bookmark. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  28. Knjižna oznaka • Pojavit će se prozor u kome treba zadati naziv označenog mjesta u tekstu. Dobro je da naziv, zbog lakšeg snalaženja,podsjeća na sadržaj označenog mjesta u tekstu. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  29. Knjižna oznaka • Da bi se kazalo postavilo na označeno mjesto, potrebno je pokrenuti: • Edit/Go To/Bookmark, • odabrati željeno označeno mjesto iz popisa. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  30. Knjižna oznaka Vježba 33. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  31. Crtanje • Vrpca s alatima za crtanje(engl. Drawing) omogućava najjednostavniji načinunosa crteža u dokument. • Vrpca se postavlja: • View/Toolbars/Drawing. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  32. Vrpca s alatima za crtanje • Vrpca nudi alate zacrtanje koji se mogu podijeliti u nekoliko cjelina. crte, strelice, četverokuti, elipse debljina, izgled i način završetka crte složeni ponuđeni oblici odabir boje: ispune, crte, teksta (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  33. Strelica i crta - crtanje • Da bi se nacrtala strelica ili crta, potrebno je: • odabrati odgovarajući gumb, • postaviti kazalo na željeno mjesto, • lijevom tipkom miša oblikovati strelicu ili crtu željene veličine i nagiba. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  34. Strelica - nagiba i duljina • Strelici se može promijeniti nagib i duljina tako da je se označi, a nakon toga kazalo postavi na oznaku i povuče u odabranom smjeru. novi nagib i duljina izgled kazala za vrijeme promjene početni nagib i duljina izgled kazala na oznaci (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  35. Strelica - promjena položaja Strelici se može promijeniti položaj. • Potrebno je označiti strelicu, • kazalo postaviti na strelicu (promijenit će izgled) i povući u odabranom smjeru. izgled kazala za vrijeme promjene (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  36. Strelica - oblikovanje Strelici se može promijeniti boja, debljina, izgled i veličina završetka crte. • Potrebno je označiti strelicu, • pokrenuti brzi izbornik (desni klik mišem), • pokrenuti naredbu Format AutoShape. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  37. Strelica - oblikovanje Pojavit će se prozor u kome se može odabrati željena promjena. boja i izgled crte debljina crte izgled i veličina početka crte izgled i veličina završetka crte (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  38. Strelica - oblikovanje • Sve prethodno navedene promjene mogu se izvršiti i pomoću odgovarajućih gumba iz vrpce s alatima za crtanje. izgled crte izgled i veličina završetka i početka crte boja crte debljina crte (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  39. Strelica i crta Vježba 34. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  40. Strelica i crta Vježba 35. 1. 2. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  41. Četverokuti, elipse • Za crtanje četverokuta i elipsa, te izvođenje raznih promjena na njima, vrijedi sve ono što je već rečeno za strelicu. • Dodatne mogućnosti su ispunjavanje objekata bojom te zakretanje objekta. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  42. Četverokuti, elipse • Da bi se nacrtao četverokut ili elipsa, potrebno je: • odabrati odgovarajući gumb, • postaviti kazalo na željeno mjesto, • lijevom tipkom miša oblikovati željeno. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  43. Ispunjavanje objekata bojom Nacrtani objekt može se ispuniti bojom. • Potrebno je pokrenuti brzi izbornik, • Format AutoShape/Colors and Lines/Fill. odgovarajući gumb (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  44. Ispunjavanje objekata bojom • Ako ponuda boja ne zadovoljava, može se odabrati: • More Colors ili • Fill Effects. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  45. Ispunjavanje objekata bojom More Colors • Fill Effects nudi niz mogućnosti za ispunjavanje bojom. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  46. Zakretanje objekta • Objekt se može zakrenuti. • Potrebno ga je označiti, • kazalo postaviti na zelenu oznaku pa zakrenuti u željenom smjeru. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  47. Kvadrati, krugovi • Da bi se nacrtali kvadrat ili krug, potrebno je za vrijeme crtanja držati pritisnutu tipkuShift. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  48. Dimenzije objekta • Objekt može imati točno zadane dimenzije. • Potrebno je pokrenuti brzi izbornik, • Format AutoShape/Size, te • unijeti vrijednosti. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  49. Četverokut Vježba 36. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  50. Elipsa Vježba 37. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

More Related