Dunavski regionalni projek a t - R ad s a mas medijima -

1. Dunavski regionalni projekat - Rad samas medijima - Trening za NVO-e Inka Šehović, REC Bosne i Hercegovine Sarajevo, 31. 10. 2005.

2. Cilj Dunavskog regionalnog projekta Cilj regionalnog projekta za zaštitu Dunava (DRP) je unapređenje okoliša u dunavskom slivu, zaštita voda i održivo upravljanje prirodnim resursima za dobrobit prirode i ljudi. • Važna komponenta projekta je podizanje svijesti javnosti o problemu koji se odnosi na zagađenje, naročito nutrijentima i otrovima u slivu Dunava. • Veće učesće i podrška javnosti može doprinjeti i značajnoj i mjerljivoj redukciji zagađenja.

3. Uloga medija • Mediji igraju ključnu ulogu u stvaranju i razvoju demokratske kulture u svim zemljama. Informišući javnost, oni oblikuju javno mnijenje i utiču na ponašanje ljudi, a time i na njihove političke stavove. • Stoga mediji moraju biti slobodni, pluralistički orijentisani i nezavisni, ali i društveno odgovorni. To su i uslovi kojima oni stiču opšte poverenje. • Slobodni mediji ne mogu se razvijati u nedemokratskoj zemlji. • Nema slobode bez slobodnih medija!

4. Uticaj medija na javnost (javno mnijenje) • Pokušaji da se utiče na javno mnijenje stari su koliko i samo društvo. Ipak, otkad su građani stekli pravo glasa, a time i pravo da biraju vlade, odnosi s javnošću dobijaju skoro dramatičnu važnost. • Dobra komunikacija i stvaranje naklonosti određenog dijela javnosti danas su osnova svakog poslovnog uspjeha. • Obavještavanje javnosti predstavlja planiran i stalni napor da se ostvari i održi dobra volja i uzajamno razumijevanje između organizacije i njene ciljne javnosti. • Uloga medija (novinara) – kao instrumenta javnosti jeste u tome da posreduje između jednog i drugog, to jest da poveže refleksiju o društvu sa društvom samim.

5. Zašto je važna saradnja s medijima? O svijetu u kojemu živimo vrlo malo znamo iz vlastitih iskustava.Nešto smo ga više upoznali iz pričanja bliskih namosoba i znanaca, a ponajviše smo saznali iz medija – ponajprijes televizije i radija te štampe i, u posljednje vrijeme, s Interneta. UPOTREBITE MEDIJE, DA NE BIMEDIJI UPOTREBILI VAS!

6. Saradnja sa medijima je važna zbog: • Prenošenja naših poruka • Mogućnosti da se čuje naš glas • Informisanja i jačanja svijesti javnosti / ciljne grupe o pomenutim pitanjima • Popularnosti/Imidža • “Reklamiranja” projekta • Prikupljanjanja novca od strane donatora • Mogućeg uticaja na državne organe (institucije, vlasti, političare...) • Mogućnosti poziva građanima na akciju i objašnjenja kako i oni mogu da učestvuju?

7. Strateško planiranje komunikacije s medijima 1.Određivanje medijskih ciljeva projekta kao rezultata opštih projektnih ciljeva. 2.Određivanje ciljnih grupa kojima se obraćamo; Kakav uticaj očekujemo da ćemo imati na njih? 3.Poruke kojima komuniciramo sa svakom od grupa da bismo ostvarili željeni uticaj.

8. Definisanje medija – različiti tipovi i kategorije mas medija: • tematsko polje: zabavni, informacioni, obrazovni • vlasništvo: privatni, državni, javni(Kada su masovni mediji u rukama države ili velikih političkih privrednih intersnih grupa, realno je očekivati da one određuju ili nadziru sadržaj masovne komunikacije) • vrsta: štampa i magazini, radio, TV, agencije • pokrivenost: internacionalna, regionalna, nacionalna, lokalna

9. Tradicionalna podjela medijskih uloga • RADIO najavljuje događaj • TV prenosi događanja • NOVINE pojašnjavaju događaj • INTERNET konvergira sve medijske komunikacije: tekst, sliku, zvuk i živu sliku uz trenutačnu mogućnost interakcije (feedback-a)

10. Forme javnog nastupa u mass medijima NOVINE: • Saopštenja za javnost, press konferencija, izjava, intervjui, demanti, pisma čitatelja, otvorena pisma. • Fotografija je važnija od 1000 riječi (mora biti prikladna) • Dobre i loše strane autorizacije

11. Forme javnog nastupa u mass medijima RADIO: • Govor je najvažnije izražajno sredstvo radija • Govor drži pažnju, izgled osobe je samo privlači • Po govoru prosuđujemo drugu osobu • Govoriti prirodno je ključni uslov vjerodostojnosti

12. Forme javnog nastupa u mass medijima TELEVIZIJA • Slika privlači pažnju, ton je drži • Neverbalna komunikacija mora biti u suglasju sa verbalnom • Govor tijela može biti važniji od izrečenog • Kultura komuniciranja najvažnija u dijaloškim emisijama • TV ne oprašta. TV je sofisticirani medij koji bilježi sve detalje, ističe ih i pojačava njihov dojam

13. Odabir načina i tehnika komunikacije • Press materijali: saopštenje za medije, podsjetnik, najava, poziv • Medijski događaji • Pisma uredniku • Priče (članci) • Intervjui • Ostalo …

14. Kako zainteresovati medije? • Interesantni ljudi (iz organizacije ili javne ličnosti po pozivu) • Interesantna mjesta koja akcentuju temu, poruku koju želite da prenesete) • Interesantna tema • Medijski događaji moraju da obiluju akcijom i kreativnošću. • Pronađiteironiju u situaciji, ubacite dozu humora kada je to prigodno. • Unesite snagu, živost i entuzijazam u vašu poruku.

15. Saopštenja za medije Saopštenje za medije je sažet opis, namjenjen medijima, koji sadrži informacije o određenom stavu, događaju ili određenoj temi. Saopštenja se mogu razvrstati u nekoliko kategorija: • Pripremna: obavještavaju o događajima, projektima ili programima koji treba da se dogode ili sprovedu. • Aktuelna: daju podatke o događajima koji se odigravaju u vrijeme izdavanja saopštenja. Ova saopštenja treba odmah da budu objavljena. • Lokalna: dolaze iz određenih oblasti i u vezi su sa »vijestima iz mog kraja«. • Ekskluzivna: dostavljena jednoj agenciji, novini ili jednoj radijskoj ili TV stanici s pravom da ga objavi isključivo ta agencija, novina, radijska, odnosno TV stanica.

16. Kako napisati saopštenje (26 pravila) • Informacija mora biti vrijedna objavljivanja, dakle novum (novost). • Čitaocu mora da bude jasno zašto je poruka namjenjena baš njemu i zašto bi trebalo da je pročita do kraja. • Treba po pravilu početi sa kratkim opisom vijesti, a zatim navesti izvor informacija. • Zapitajte se kako će ljudi reagovati na tu vijest i šta ih konkretno dotiče. • Uvjerite se da li je prvih 10 riječi u vašoj izjavi najefektivnije, pošto su one presudne. • Izbegavajte pretjeranu upotrebu pridjeva i slenga. • Iznesite činjenice. • Obezbijedite što više podataka za kontakt: adrese, brojeve telefona i faksa, e-mail, web adrese... • Ne žurite sa objavljivanjem vijesti, sačekajte da skupite dovoljno materijala. • Omogućite i olakšajte pristup medijima. • Poenta mora biti sadržana u naslovu.

17. Dobar naslov je onaj koji će privući pažnju čitaoca da nastavi da čita vijest. • Dajte značaj vijestima, učinite ih vrijednim pažnje. • U uvodnom paragrafu odgovorite na sljedeća pitanja (5w): ko, šta, gdje, kada i zašto. • Napravite sažetak od 250 do 300 riječi. • Ponudite prateći materijal. • Citati i iskazi uglednih građana daju vam kredibilitet. • Kontakt informacije moraju da budu savršeno jasne. • Dajte sve kontakt telefone, e-mail-ove, web adrese, tako da čitalac može lako da vas kontaktira. • Jasno označite završetak vašeg saopštenja npr. sa linijom ili sa ####### • Kontaktirajte odabrane medije i saznajte prije nego što im pošaljete dopis da li postoji određena forma za izjavu, rok, ograničenje dužine teksta, da li je potrebna ilustracija... • Ukoliko je u pitanju nešto hitno, naznačite to na vrhu dopisa. Morate obavezno u takvim vijestima imati poentu između naslova i kraja prvog paragrafa. • Najefikasnija dužina izjave je do jedne stranice. • Uvjerite se još jednom da li je tema vrijedna za objavljivanje. • Nakon što ste napisali izjavu zapitajte se kako će ta tema da utiče na običnog građanina, zašto je neophodno da ta informacija dođe u javnost, da li će čitalac imati neku dobit, korist. Ukoliko niste sigurni u navedeno, počnite iz početka. • Prilagodite terminologiju ciljnoj grupi.

18. Korisni savjeti prilikom pisanja saopštenja Najbolje je da koristite: • Kratke rečenice (najpraktičnije i najlakše). Koristite jasne rečenice i kratke pasuse. Rečenica ne treba da sadrži više od 15-20 riječi. Mjenjajte dužinu rečenica da bi vam tekst saopštenja imao bolji ritam. Rečenice sa više od 30 riječi mogu da budu teške za razumijevanje. Pasusi treba da budu kratki i da sadrže od jedne do pet rečenica. • Koristite jednostavne izraze. Od nekoliko sinonima treba da izaberete kraću i jednostavniju riječ, a ne dužu. Kada koristite tehničke ili složene izraze, njihovo značenje treba da objasnite običnim riječima. • Nemojte da iznostite lične ocjene i stavove u saopštenju.

19. Ako je glavna ideja saopštenja najava konferencije za novinare ili nekog drugog događaja na kojem biste željeli da prisustvuju i novinari, morate odmah poslije prvog pasusa da navedete datum, mjesto, vrijeme održavanja. Nemojte ove informacije da stavljate na kraju ili usred četvrtog pasusa. Važno je da novinari mogu lako da uoče šta je svrha saopštenja. • Saopštenje ne treba da bude duže od jedne strane, izuzev u rijetkim slučajevima. Ako je saopštenje duže od jedne strane, na dnu prve strane stavite naznaku »nastavak na drugoj strani« da bi novinar znao da ima još jedna ili više strana saopštenja. • Svako saopštenje treba da sadrži ime i brojeve telefona / e-mail osobe zadužene za kontakt i datum slanja (na kraju saopštenja).

20. Korisni savjeti (2) • Pojedine novine, radio i TV stanice dnevno prime na desetine saopštenja. • Razlikujte se od ostalih, izgradite vlastiti stil • Zanimljive teme za saopštenja: nešto neobično, jedinstveno, novi projekt ili akcija, godišnjica nekog događaja, podaci o tome u kojoj se fazi nalazi neki projekat ili akcija, podaci o određenom problemu ili sličnoj temi, značajan napredak u pronalaženju rješenja, priča o stvarnim ljudima, priča koja pobuđuje emocije ... • Neka vaša poruka bude i vidljiva • Ponudite fotografije • Neka vaša lista medija / novinara uvek bude ažurirana • Uspostavljajte lične kontakte

21. Kada i kako slati izjave/saopštenja • Izjave za medije slati 7-10 dana prije događaja prvi put, i obavezno još jednom 2 dana prije samog događaja. • Izjave je najbolje slati poštom ili faksom. Obavezno provjeriti prijem poruke. • Obratiti pažnju da se izjava uputi pravoj (potencijalno zainteresovanoj osobi). • Ukoliko je nešto zaista hitno i vrijedno pažnje ponekad je efikasan i samo jedan telefonski poziv. • Nakon slanja saopštenja pravilo je i telefonom detaljno obavijestiti medije o dešavanju.

22. Kako postupati sa novinarima • Obezbijedite da pravi ljudi razgovaraju sa novinarima. • Odabrana osoba mora da bude šarmantna, ubjedljiva i dobro informisana. • Budite oprezni, ali nemojte biti sumnjičavi i razdražljivi. • Budite im na usluzi. Obezbijedite im da vide sve što ih zanima i vodite računa da nikako ne vide stvari koje vi ne želite da vide. • Za novinare koji su pomalo lijeni, pasivni, ali zainteresovani obezbijedite osobu koja može da da intevju uživo s mjesta događanja.

23. Praktični savjetiu postupanju sa novinarima • Pronađite svog ekskluzivnog novinara. • Pozovite ga na sastanak i dogovorite se s njim oko ekskluzivnosti publikovanja vijesti. • Napravite atmosferu “tajnog” dogovora, pozovite na sastanak najviše tri odabrana novinara koji će ekskluzivno imati čast da prvi čuju vijest, novost. • Budite ljubazni sa njima, učinite da se oni osjećaju kao dio tima. • Kada se vijest prvi put objavi (pojavi u štampi), porašće brzo interes i drugih novinara za datu temu.

24. Zaključak Kako uspostaviti i razvijati odnose sa medijima: • Upoznajte “svoje” novinare • Korektna komunikacija - uslov za saradnju! • Posjetite redakcije – predstavite se, razgovarajte sa novinarima! • Izađite iz svojih društvenih uloga! Kako kreirati medijski događaj: • Prezentirajte medijima ono što je novo, zanimljivo, drugačije, nesvakidašnje... • Imajte pozitivan pristup • Saopštavajte samo ono što je tačno, istinito • Pričajte samo o onome o čemu ste kompetentni

25. Izvjava za medije (javnost) mora biti: • Kratka • Jasna • Razumljiva • Slikovita • Pamtljiva • Mora poštovati standard 5W (ko, šta, gdje, kada i zašto) Izjava ne smije biti: • Kompicirana • Sa previše pojašnjenja (ko pojašnjava previše-ne pojašnjava ništa)

26. Intervjui: Različite forme i mogućnost intervjua-ovisno o mediju. • U novinama: mogućnost korekcije, autorizacije • Na radiju: Boja glasa i način govorenja pobuđuju pažnju • Na TV: Svaki detalj je važan. TV ne oprašta! Nastupi u dijaloškim emisijama: • Voditi računa o kulturi komuniciranja i argumentima (i način na koji sjedite, kako ste obučeni itd...)