DOPREPORODNO DOBA (1815.-1835.)

1. DOPREPORODNO DOBA(1815.-1835.)

2. POLITIČKA PODIJELJENOST HRVATSKE UOČI PREPORODA • Hrvatska podijeljena na nekoliko političkih cjelina:Kraljvina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija • Civilna(banska Hrvatska) i Slavonija-”Zemlje krune sv. Stjepana” -određen oblik samostalnosti • Hrvatsko-slavonska Vojna krajina- Dvorsko ratno vijeće u Beču • Prekosavska Hrvatska-Kraljevina Ilirija 1816. -1822.priključena banskoj(civilnoj) Hrvatskoj • Banska krajina-Dvorsko ratno vijeće u Beču • Dalmacija i Istra-posebne austrijske pokrajine • Riječki kotar-tzv.ugarsko primorje • Međimurje i Baranja-dijelovi ugarskih županija

4. GOSPODARSKI I DRUŠTVENI RAZVOJ U HRVATSKOJ I SLAVONIJI • gospodarska središta : Zagreb, Varaždin, Osijek, Karlovac, Koprivnica, Rijeka, Senj • osnovna gospodarska djelatnost-poljodjelstvo;autarhična proizvodnja • razvijena trgovina (žito, sol, stoka, drvo) i obrt • početak 19.st.-otvaranje prvih industrijskih pogona: • 1817.g.-Đ. Garvrilović-radionica za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina • 1821.g.- Andrija Ljudevit Adamić-manufaktura papira→1835.prvi parni stroj • 1824. proizvodnja hrastovih dužica • otvaranje pivovara: 1817.-Zagreb, 1854.- Karlovac • 1826.-tvornica ulja u Osijeku • 1843.-Savsko-kupsko parobrodsko društvo (“Sloga”) • 1846.-prva hrvatska štedionica

5. GOSPODARSTVO I DRUŠTVO U HRVATSKO-SLAVONSKOJ VOJNOJ KRAJINI • obrt i trgovina-nerazvijeni • glavna gospodarska djelatnost:poljoprivreda(nedovoljno razvijena) • KRAJIŠNICI-seljaci i vojnici, nosioci patrijarhalnih obitelji • obrađuju zemlju pod uvjetom da obavljaju vojnu službu • podliježu strogim vojnim propisima • Opterećeni tlakom • Vlasnik zemlje je car, oni su samo korisnici • 1807. Krajiški temeljni zakoni-uređeni odnosi među zadrugama

6. BISKUP VRHOVAC I NJEGOVA DJELATNOST • MAKSIMILIJAN VRHOVAC • zagrebački biskup i banski namjesnik • preteča narodnog preporoda-potiče kulturno -prosvjetnu djelatnost • 1794.otvara tiskaru u Zagrebu iz koje izlazi prva ekonomska studija Temelj žitne trgovine Josipa Šipuša(1796.g.) • 1804.-sudjeluje u osnivanju dioničkog društva koje počinje graditi Lujzijanu • 1813.-svećenicima uputio poziv da sakupljaju narodnu baštinu • 1819.-utemeljitelji donator Akademijine knjižnice (NSK)

7. BISKUP VRHOVAC I NJEGOVA DJELATNOST • osnovao zagrebački park Maksimir • zalaže se za sjedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom i uvođenje “ilirskog “ jezika • organizirao obranu Hrvatske u vrijeme Napoeonovih ratova • humanitarna djelatnost • na saboru u Požunu protivi se mađarskoj prevlasti i nametanju mađarskog jezika

8. IZMEĐU AUSTRIJSKOG APSOLUTIZMA I UGARSKOG HEGEMONIZMA • carFranjo I. (1792.-1835.) • apsolutizam • Hrvatske zemlje izložene:austrijskom apsolutizmu • ugarskom hegemonizmu-nastoje skršiti hrvatsku plemićku autonomiju i uvesti mađarski kao službeni jezik • 1825.g car saziva sabor u Požunu i Hrvatski sabor u Zagrebu→hrvatski predstavnici se protive mađarskim težnjama (Vrhovac) • 1827.g. Hrvatski sabor prihvaća odluku da se mađarski uvede u škole kao obavezan predmet • Car nije potvrđivao odluke Požunskog i Hrvatskog sabora koje bi ugrožavale jedinstvo Monarhije

9. IZMEĐU AUSTRIJSKOG APSOLUTIZMA I UGARSKOG HEGEMONIZMA • 1830.g kraljevski protonotor Josip Kušević tiska knjižicu Iura municipalia Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae • objašnjava hrvatsko-ugrasku državnopravnu povezanost kao posljedicu ugovora između hrvatskog plemstva i ugraskog vladara • potrkijepio je popisom posebnih(municipalnih prava) do 1790.g.

10. JEZIČNE PRILIKE PRIJE PREPORODA • ne postoji jedinstven književni jezik, tri narječja:kajkavsko, štokavsko i čakavsko • izgovor:ikavski, ijekavski ili ekavski • nema jedinstvenog pravopisa • hrvatski jezik nije priznat kao službeni • pojedini pisci se počinju zalagati za jezično jedinstvo: Josip Šipuš 1796.-radi lakšeg poslovanja • 1815. Antun Mihanović :Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku-naglašava potrebu da svaki narod u javne poslove treba uvesti narodni jezik • 1814. Antun Nagy-pokreće novine “Slavonski i horvacki phoenix”-zalaže se za štokavštinu • Tomo Mikloušić-kajkavsko narječje • ugarsko plemstvo želi uvesti mađarski kao službeni jezik u Hravtsku • Hrvati brane latinski, ali zauzimaju se i za hrvatski jezik • 1831. Pavao Štoos: Kip domovine vu početku leta...

11. DOPREPORODNO DOBA( 1815.-1835.) • razdoblje hrvatske povijesti (1815.-1835.)obilježeno nastojanjima javnih djelatnika da očuvaju hrvatsku samostalnost u sklopu Ugarske i probude nacionalnu svijest • Hrvatske zemlje razjedinjene: • Civilna(banska Hrvatska) i Slavonija-”Zemlje krune sv. Stjepana” -određen oblik samostalnosti • Hrvatsko-slavonska Vojna krajina- Dvorsko ratno vijeće u Beču • Prekosavska Hrvatska-Kraljevina Ilirija 1816. -1822.priključena banskoj(civilnoj) Hrvatskoj • Banska krajina-Dvorsko ratno vijeće u Beču • Dalmacija i Istra-posebne austrijske pokrajine • Riječki kotar-tzv.ugarsko primorje • Međimurje i Baranja-dijelovi ugarskih županija • CILJ HRVATSKI POLITIČARA:ujedinjenje hrvatskih zemalja • ZAPREKE:bečki apsolutizam i ugarski hegemonizam, nacionalna neosvještenost

12. DOPREPORODNO DOBA( 1815.-1835.) • MAKSIMILIJAN VRHOVAC • preteča narodnog preporoda-potiče kulturno -prosvjetnu djelatnost • na saboru u Požunu protivi se mađarskoj prevlasti i nametanju mađarskog jezika • 20-ih i 30-ih god.19.st intenzivira se preporodna djelatnost djelovanjem mladog naraštaja(Šipuš, Mihanović, Štoos, Gaj) • 1830.Josip Kušević -Iura municipalia...