1 / 13

HRVATSKI JEZIK

HRVATSKI JEZIK. GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE Ivan Trupinić, 8.a. GLASOVI. su najmanje jezične jedinice kojom se razlikuju značenja riječi tvore se prolaskom zračne struje kroz govorne organe

cianna
Download Presentation

HRVATSKI JEZIK

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. HRVATSKI JEZIK GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE Ivan Trupinić, 8.a

  2. GLASOVI • su najmanje jezične jedinice kojom se razlikuju značenja riječi • tvore se prolaskom zračne struje kroz govorne organe • Zrak koji izdišemo je zračna struja, pa glasove tvorimo izdišući zračnu struju koja iz pluća ide prema usnoj ili nosnoj šupljini gdje se oblikuje u glas. • bilježe se slovima • RAZLIKUJEMO: 1. podjela glasova prema načinu tvorbe 2. podjela glasova po zvučnosti 3. podjela glasova po mjestu tvorbe

  3. 1. PODJELA GLASOVA PREMA NAČINU TVORBE • Glasovi koji nastaju slobodnim prolaskom zračne struje kroz govorne organe zovu se SAMOGLASNICI (otvornici) a, e, i, o, u, (r) • Dio riječi koji možemo izgovoriti kao jednu minimalnu izgovornu cjelinu naziva se SLOG. • Samoglasnik je nositelj sloga. Riječ ima onoliko slogova koliko riječ ima samoglasnika. (npr. matematika = ma – te – ma – ti – ka) • Glasovi koji nastaju prolaskom zračne struje kroz djelomično ili potpuno zatvorene govorne organe zovu se SUGLASNICI (zatvornici) b, c, č, ć, d, dž, đ, f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, š, t, v, z, ž (svi ostali)

  4. 2. PODJELA GLASOVA PO ZVUČNOSTI • Pri tvorbi glasova važnu ulogu imaju i glasnice • Ako su glasnice spojene, zatreperit će kada kroz njih prođe zračna struja i nastat će ZVUČNI GLASOVI • Ako su glasnice opuštene, one ne trepere pa nastaju BEZVUČNI GLASOVI Zvučni glasovi imaju svoje bezvučne parnjake: • Ako su govorni organi približeni, ali ne toliko da bi tvorili potpunu zapreku pri prolasku zračne struje, nastaju ZVONAČNICI m, n, nj, l, lj, r, v, j

  5. 3. PODJELA SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE • Po tvorbenom mjestu suglasnici mogu biti:

  6. GLASOVNE PROMJENE Palatalizacija Sibilarizacija Jotacija Nepostojano A Jednačenje suglasnika po zvučnosti Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe Ispadanje suglasnika

  7. PALATALIZACIJA • je glasovna promjena suglasnika k, g, h, c ispred nastavaka -e, -i u suglasnike č, ž, š. junak - junače drug - druže duh - duše

  8. SIBILARIZACIJA • je glasovna promjena suglasnika k, g, h ispred –i u c, z, s. majka - majci jaruga - jaruzi snaha - snasi Sibilarizacija se ne provodi: • u imenica sa završetkom - cka, - čka, - tka, - ga (npr. kocka – kocki) • u imenica koje se upotrebljavaju odmila (npr. baka – baki) • u nekim osobnim imenicama (npr. Dubravka – Dubravki) • u imenicama kojima imenujemo stanovnice naseljenih mjesta (npr. Zagrepčanka – Zagrepčanki)

  9. JOTACIJA • Stapanje glasa j s određenim glasovima c + j = čklicati - kličem d + j = đglodati - glođem g + j = žblag - blaži h + j = štih - tiši e + j = ljdalek - dalji n + j = njtanak - tanji s + j = špisati - pišem t + j = ć list - lišće z + j = žbrz - brži

  10. NEPOSTOJANO A • Neke riječi između dvaju zadnjih suglasnika imaju samoglasnik a, koji se ne pojavljuje u svim oblicima tih riječi: pas – psi san– sni borac– borci bijelac– bijelci

  11. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI • je glasovna promjena zamjenjivanja suglasnika (šumnika) svojim parnjakom po zvučnosti od+ pad ->odpad -> otpad ob+ stati -> obstati->opstati iz+ točiti ->iztočiti ->istočiti raz+ čupati->razčupati ->raščupati s+ bogom ->sbogom->zbogom • Glasovna promjena jednačenja suglasnika po zvučnosti događa se i pri nastajanju nove riječi Zagreb+ čanin ->Zagrepčanin Kinez+ kinja ->Kineskinja smeđ+ kast ->smećkast glas+ba ->glazba

  12. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE • je glasovna promjena u kojoj se suglasnici s, z, h ispred suglasnika š, ž, č, ć, dž, đ, lj, nj mijenjaju u suglasnike š, ž, a suglasnik n ispred suglasnika b, p mijenja se u suglasnik m. tijesan -> t (i)jes(an) nji ->tješnji s + nj > šnj prositi -> prosi(ti) nja ->prošnja misao -> mis(a) l ->mislju ->mišlju s + lj > šlj prase->pras(e) čić->praščić s + č > šč kost->kos(t) čica-> koščica voziti-> voznja->vožnja z + nj > žnj kazniti -> kazn (it) jiv -> kažnjiv trbuh->trbuhčić->trbuščić h + č > šč kruh->kruhčić->kruščić

  13. ISPADANJE SUGLASNIKA • Je glasovna promjena gubljenja, nestajanja prvog suglasnika ako se iza njega nađe isti suglasnik od + dati -> oddati -> odati bez + značajan -> bezznačajan -> beznačajan

More Related