1 / 18

III. POSTOJANJE BOGA: ČOVJEK „OTVOREN“ ZA BOGA (KKC 27-35)

III. POSTOJANJE BOGA: ČOVJEK „OTVOREN“ ZA BOGA (KKC 27-35). „Čežnja za Bogom upisana je čovjeku u srce, jer je od Boga i za Boga stvoren. Bog nikad ne prestaje čovjeka privlačiti sebi. Samo će u Bogu čovjek pronaći istinu i blaženstvo za čime neprekidno traga.“ (KKC, 27).

cynara
Download Presentation

III. POSTOJANJE BOGA: ČOVJEK „OTVOREN“ ZA BOGA (KKC 27-35)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. III. POSTOJANJE BOGA: ČOVJEK „OTVOREN“ ZA BOGA (KKC 27-35)

  2. „Čežnja za Bogom upisana je čovjeku u srce, jer je od Boga i za Boga stvoren. Bog nikad ne prestaje čovjeka privlačiti sebi. Samo će u Bogu čovjek pronaći istinu i blaženstvo za čime neprekidno traga.“ (KKC, 27).

  3. Najstariji arheološki nalazi govore o postojanju religije i religioznosti • Aristotel: “… ljudi uvijek vjerovali da sve što postoji dolazi od Boga i da nijedno živo biće ne može biti dostatno sâmo sebi, niti može opstati bez Boga.” • Ciceron: “Ne postoji niti jedan narod, ma kako divlji bio, koji ne bi priznavao postojanje Boga.”

  4. 1. Religijske dimenzije čovječanstva • Religijska dimenzija – politeizam – monoteizam • sve kulture imaju kao zajednički nazivnik shvaćanje i vjeru u Boga, kao i središnje teme ljudske egzistencije • vjerska sloboda je prvo ljudsko pravo, a traganje za Bogom je prva ljudska dužnost

  5. U svakoj su religiji sadržana trikonstitutivna elementa:

  6. 2.Putovi spoznaje Boga: Bog filozofa • preko kritike religijâ dolazi se do filozofskog pojma o Bogu • zaključak o postojanju jednoga jedinoga vrhunskog božanstva (Nous, nepokrenuti Pokretač, Logos) • Božja opstojnost atributi: jedan, mudar, svemogući, savršeni, neizmjerni, providonosni Stvoritelj • razum ne može vlastitim snagama doći do osobnog Boga, još manje do troosobnoga

  7. Bog Isusa Krista nije Bog filozofâ, niti je Bog religijâ; nije nekakav Apsolut, Demiurg, niti išta slično, nego je Otac, Sin i Duh Sveti. O te tri božanske osobe govori kršćanin kada govori o Bogu, ne o filozofskom pojmu Boga.

  8. 3. Putovi spoznaje Boga: od materijalnih stvorenih bića prema Bogu • „naravna spoznaja Boga“ (ili „naravna teologija“) • dva su osnovna smjera: jedan koji prolazi kroz materijalna stvorenja i drugi koji prolazi kroz čovjeka • mudrost tvrdi da je Bog spoznatljiv iz stvorenih stvari kao Gospodar svega stvorenog • Pavao govori o mogućnosti spoznaje Boga iz stvorene stvarnosti (usp. Rim 1,18-21), i iz savjesti (usp. Rim 2,14-16; Djela 17,22-27). • nauk Učiteljstva Crkve: ljudski intelekt, počevši od znanja i od promatranja prirode, može doći do spoznaje Boga Stvoritelja (usp. KKC 36-38)

  9. 4. Ljudski duh otkriva Boga • ljudska osoba je subjekt duhovnog života, koji nadilazi pitanje materijalnog, iako i dalje ovisi o materiji (tijelo) • svi muškarci i žene stvoreni na sliku i priliku Božju (Post 1,26-28) • postojanje ljudske slobode i odgovornosti dovodi do postojanja Boga

  10. 4. Ljudski duh otkriva Boga • moralna savjest odobrava dobro i cenzurira zlo; zaključak: i naša savjest je „put prema Bodu“ („Božji glas u nama“). • ljudska osoba je svjesna svoje osobne slobode kao uvjeta za svoja moralna djela; no, tada je i odgovoran za svoja djela: postoji Netko kojemu je odgovoran!

  11. 5. Poricanje Boga: uzroci ateizma • Bog je misterij (otajstvo) i mi kršćani vjerujemo da Božji misterij možemo djelomično spoznati zahvaljujući činjenici da se taj Bog objavio ljudima • pred misterijem Boga čovjek je slobodan odgovoriti bilo pozitivno, bilo negativno, jer kao slobodno biće, čovjek može Boga prihvatiti ili odbiti, niječući mu čak i samu egzistenciju (usp. KKC 37) • ateizam onaj način mišljenja koji odbacuje svaku vrst božanskoga

  12. izraz „ateizam” počeo se rabiti tek od XVI.-XVII. st. II. st. pr. Kr. – átheoi – nisu štovali državna božanstva i njihovo javno čašćenje (ne osobe koje bi odbacivale sve božansko)

  13. od ovih oblika ateizma valja razlikovati one koji nastaju iz protesta protiv fenomena zla i patnje u svijetu • neki niječu Boga jer misle da je religija, osobito kršćanstvo, plod neznanja i praznovjerja, te da predstavlja prepreku za ljudski napredak • među uzrocima ateizma – loš primjer vjernika?!

  14. 6. Agnosticizam i vjerska ravnodušnost (indiferentizam) • “ljudski razum ne može zaključiti ništa o Bogu i njegovoj egzistenciji” • „humanizam bez Boga“ • religiozni indiferentizam

  15. 7. Vjerski pluralizam: postoji samo jedan pravi Bog i on je sebe objavio u Isusu Kristu. • vjerski duh u čovjeku, kada je autentičan, vodi do prepoznavanje jedinoga pravoga Boga • svjetske religije koji otkrivaju čovjekovu iskrenu potragu za Bogom treba poštivati. Katolička crkva smatra da je u njima „iskra“ ili sudjelovanje u božanskoj Istini • iako nekršćanske religije mogu biti „putovi spasenja“, jedini Spasitelj je Isus Krist!

  16. Kršćani mogu pristupati međureligijskom dijalogu s nadom i optimizmom, jer znaju da su svi ljudi stvoreni na sliku Boga jedinoga i pravoga. Svaka osoba koja se odražava u tišini svoga srca, može slušati svjedočanstvo svoje savjesti koja će ga dovesti do jednog Boga koji se objavio u Isusu Kristu.

  17. HVALA NA STRPLJENJU I NA POZORNOSTI! Ivan Karlić

More Related