1 / 13

ČIMBENICI OVLADAVANJA HRVATSKIM JEZIKOM U RANOME DISKURSU

ČIMBENICI OVLADAVANJA HRVATSKIM JEZIKOM U RANOME DISKURSU. Dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček , viša asistentica Dunja Ravlić , studentica Učiteljski fakultet, Zagreb. UVOD. u svajanje jezika započinje već u drugome trimestru trudnoće kada dijete zapaža visokfrekventne tonove

cyrus-walter
Download Presentation

ČIMBENICI OVLADAVANJA HRVATSKIM JEZIKOM U RANOME DISKURSU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ČIMBENICI OVLADAVANJA HRVATSKIM JEZIKOM U RANOME DISKURSU Dr. sc. Katarina AladrovićSlovaček, viša asistentica Dunja Ravlić, studentica Učiteljski fakultet, Zagreb

  2. UVOD • usvajanje jezika započinje već u drugome trimestru trudnoće kada dijete zapaža visokfrekventne tonove • predjezična faza obilježena je gugutanje i ritamskim logatomima, a oko prve godine dijete proizvede i prvu riječ koja ima funkciju prve rečenice • do šeste godine dijete ovlada svim glasovima hrvatskoga jezika, a polaskom u školu započinje s učenje hrvatskoga standardnoga jezika • rano učenje jezika (do dvanaeste godine) – dijete se nalazi u fazi konkretnih misaonih operacija (Piaget, 1977) • oko 12. godine dolazi do automatizacije morfološko i sintaktičko znanje

  3. UČENJE HRVATSKOGA JEZIKA • Hrvatski jezik temeljni je predmet osnovnoškolskoga obrazovanja i sadržajem najopsežniji (NPiP, 2006) • važnost komunikacije na materinskome jeziku ističe i dokumenti Osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje (Europska komisija, 2005) • naglasak je na razvoju jezičnih kompetencija (osposobljenosti) – jezično-komunikacijske komunikacijske) i jezične (lingvističke) • u ranome diskursu učenja hrvatskoga jezika važno je poticati jezično-komunikacijsku kompetenciju – funkcionalnu uporabu jezika u svakodnevnim priopćajnim situacijama (Hymess, 1980) • na testovima državne mature i nacionalnim testovima iz hrvatskoga jezika na kraju osnovne škole zamjetna je nepismenost – potrebne su promjene u sustavu

  4. POUČAVANJE HRVATSKOGA JEZIKA • učitelj – ključna osoba - posrednik znanja, govorni model, osoba s kojom se dijete poistovjećuje • učitelji u nastavi hrvatskoga jezika koriste različite izvore znanja: udžbenike, filmove, novine, internetske stranice, knjige te različita nastavna sredstva i oblike rada • koriste i različite strategije te različite sustave poučavanja, kao što su: dogmatsko-reproduktivni sustav, analitičko-eksplikativni, problemsko stvaralački (Težak, 1998) • potiču i komunikacijsko-funkcionalni pristup čija su obilježja: pluralizam didaktičkih načela, didaktička igra, uključivanje izvanjezičnih elemenata (emocije, osobine ličnosti, okruženje) • ipak, učenici hrvatski jezik ne vole te ga stavljaju na ljestvicu manje dragih predmeta, zajedno s matematikom (Miljević-Riđički i ostali, 2004)

  5. CILJEVI ISTRAŽIVANJA Temeljni je cilj istraživanja opisati koji čimbenici utječu na proces ovladavanja hrvatskim standardnim jezikom u ranome učenju(mlađi razredi osnovne škole). U skladu s temeljnim ciljem istraživanja, postavljeni su sljedeći problemi: • ispitati razinu komunikacijske i lingvističke kompetencije hrvatskoga jezika kod učenika mlađih razreda osnovne škole; • ispitati povezanost spola i mjesta u kojemu se nalazi škola s razinom ovladanosti hrvatskoga jezika; • ispitati povezanost ocjene iz Hrvatskoga jezika s razinom ovladanosti hrvatskim jezikom; • ispitati stav učenika prema Hrvatskome jeziku kao nastavnome predmetu;

  6. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA H1 - Očekuje se da učenici imaju bolje razvijenu lingvističku nego komunikacijsku kompetenciju u poznavanju hrvatskoga jezika u mlađim razredima osnovne škole jer je nastava Hrvatskoga jezika više usmjerena na ovladavanje teorijom jezika, nego na njegovu praktičnu uporabu u svakodnevnim situacijama. H2 - Očekuje se da će djevojčice postići bolje rezultate od dječaka, a učenici koji dolaze iz štokavskih područja (Slavonija i Lika) postići veći stupanj ovladanosti hrvatskim jezikom. Djevojčice su u toj dobi više sklone pisanju i čitanju od dječaka pa se, stoga, očekuju njihovi bolji rezultati. Također, bolji se stupanj ovladanosti hrvatskim jezikom očekuje kod učenika iz Slavonije i Like jer žive u štokavskome području te je njihov organski idiom najbliži standardnome jeziku (za razliku od učenika iz Istre, Međimurja ili Zagorja).

  7. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA H3 - Očekuje se da će učenici koji imaju bolje ocjene iz Hrvatskoga jezika postići veći stupanj ovladanosti hrvatskim jezikom. Pretpostavlja se da će učenici boljega uspjeha imati bolje rezultate na oba testa – lingvističke i komunikacijske kompetencije. H4 - Očekuje se da većina učenika voli hrvatski jezik kao nastavni predmet. Učenici mlađih razreda imaju uglavnom pozitivan stav prema školi i učenju te se, stoga, očekuje da i hrvatski jezik većina učenika voli kao nastavni predmet, osobito što ga imaju gotovo svaki dan u svome školskom rasporedu.

  8. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA UZORAK • učenici od 2. do 4. razreda osnovne škole (N = 500, 2. razred = 27%, 3. razred – 35% i 4. razred – 38%) • varijabla: mjesto stanovanja – škole (Slavonija, Zagreb i okolica, Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja Hrvatska, Gorski kotar i Lika, Istra, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija) • varijabla spol: dječaci (52,1%) i djevojčice (43,7%) • varijabla – ocjene: 44,8% odličnih učenika, 38,7% vrlo dobrih, 8,4% dobrih, 1,7% dovoljnih te 0,6% nedovoljnih INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA • Test komunikacijske i lingvističke kompetencijete Upitnik o stavovima prema Hrvatskome jeziku METODA: • SPSS program za statistiku (ManWhitneyevog U test, WilcosonovSignedRankstest, KruskalWallisov test, Spearmanov koeficijenta korelacije)

  9. REZULTATI – H1

  10. REZULTATI – H2 i H3 • Rezultati ManWhitneyevog U testa također pokazuju da djevojčice postižu značajno bolje rezultate od dječaka na oba testa – lingvističke (z = -2,81, df = 499, p < 0,01) i komunikacijske kompetencije (z = -1,98, df = 499, p < 0,01). • Također je zanimljivo da KruskalWallisov test pokazuju da se ispitanici statistički značajno razlikuju u ukupnome rezultatu lingvističke (χ2= 14,80, df = 6, p < 0,01) i komunikacijske kompetencije (χ2= 19,09, df = 6, p < 0,01) s obzirom na mjesto u kojemu se nalazi škola (tablica 1) • Spearmanov koeficijent korelacije pokazuje da učenici koji imaju bolje ocjene iz Hrvatskoga jezika imaju i bolje rezultate na testu lingvističke (r = 0,21, p < 0,01, df = 499) te komunikacijske kompetencije (r = 0,29, p < 0,01, df = 499)

  11. REZULTATI – H4

  12. ZAKLJUČAK • jezik je u ranome diskursu potrebno poučavati na temelju konkretnih primjera razvijajući jezično-komunikacijsku kompetenciju • nastavu Hrvatskoga jezika u mlađim razredima osnovne škole potrebno je osuvremenjivati kako bi učenici u ugodnoj atmosferi i s visokom motivacijom ovladali vrlo često apstraktnim i teškim jezičnim sadržajima • to će rezultirati boljim stavom prema Hrvatskome jeziku kao nastavnome predmetu, boljom ocjenom, ali i većom svijesti o važnosti učenja materinskoga jezika. • time će se već u ranoj dobi stvarati dobri jezični temelji koji će rezultirati funkcionalnom pismenošću i dobrom jezično-komunikacijskom kompetencijom

More Related