331 likes | 525 Views
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET Katedra za turizam. OSNOVE HOTELIJERSTVA. POVIJEST RAZVITKA HOTELIJERSTVA. d r.sc. Amelia Tomašević. CILJEVI PREDAVANJA. Upoznati se s poviješću razvitka hotelijerstva Odrediti ključne trenutke u povijesti hotelijerstva
E N D
SVEUČILIŠTE U ZAGREBUEKONOMSKI FAKULTETKatedra za turizam OSNOVE HOTELIJERSTVA POVIJEST RAZVITKA HOTELIJERSTVA dr.sc. Amelia Tomašević
CILJEVI PREDAVANJA • Upoznati se s poviješću razvitka hotelijerstva • Odrediti ključne trenutke u povijesti hotelijerstva • Odrediti karakteristike pojedinih razdoblja • Odrediti međusobnu uzročnu povezanost razvitka gospodarstva i hotelijerstva
Gdje? Razvijaju se one nacije koje su ekonomski najuspješnije imaju najrazvijeniju transportnu mrežu Najranije ugostiteljstvo
Sumerani - 4000 prije n.e. • Područje Mezopotamije • Plodna zemlja, proizvode dovoljno žita kojim se plaćaju obrtnici i umjetnici • Izumitelji klinastog pisma
Sumerani - 4000 prije n.e. • Proizvodili su alkoholna pića – uglavnom pivo • Sumerske taverne, u kojima se služilo piće su vjerojatno prvi ugostiteljski objekti Ninkasi, boginja pive
STARE CIVILIZACIJE 3200 prije n.e. do 476. Civilizacije oko Mediterana razvijaju se u periodu od 3200 prije n.e. do 476.
Egipat -stvara se jedinstvena nacija, a ne grupa gradova država - faraon na čelu države - piramide su građene kao grobnice za faraone, postaju turističke atrakcije: prve turističke atrakcije koje je čovjek stvorio
Egipat -Egipćani su prvi organizirali festivale, religiozne ili druge, te pružili usluge hrane i prenoćišta za sudionike - Egipćani su najvjerojatnije prvi započeli aktivnost koja se danas zove turizam
Grčka - starogrčka se civilizacija razvija oko 1100 prije n.e. - nezavisni gradovi – države suparnice (Atena ><Sparta) do sredine trećeg st. prije n.e, - Aleksandar Veliki stvara carstvo od Mediterana do Indije - Grci su veliki putnici - osnivaju kolonije (od Španjolske do Crnog mora)
Grčka - putuje se u religiozne centre kao Delfi i Olimpiju (Olimpijske igre) - dobri restorani, ali loše gostionice - vlasnici (gostioničari) mješali su piće s vodom, bili upleteni u razne kriminalne radnje, uključujući špijunažu
Grčka Najvažniji doprinos razvoju ugostiteljstva: 1)jezik prihvaćen kao jezik međunarodne trgovine 2)valuta je rasprostranjena i prihvaćena kao sredstvo novčanih transakcija
Rim Rimljani agresivno povećavaju svoj teritorij 146 prije n.e. Nakon mnogih godina sukoba preuzimaju prevlast nad Grcima. Osvajaju veliki dio Zapadne Europe i Bliskog Istoka.
Rim Putovanje je bilo relativno sigurno u odnosu na prethodno doba : 1.jedinstvena valuta (rimske kovanice) u cijelom carstvu 2.izvanredan sistem cesta u cijeloj Europi – putuje se brže i lakše 3. putnik je trebao poznavati samo latinski ili grčki – jezik administracije ili trgovine
Rim U Pompejima je otkriven niz malih restorana koji podsjećaju na fast-food radnje: najvjerojatnije prvi restorantski lanac 476.g. Bizantinci pobjeđuju posljednjeg rimskog cara nakon pada Rimskog carstva, Bizantinsko carstvo postaje dominantno u istočnom Mediteranu idućih tisuću godina.
FEUDALIZAM 476 - 1300 - sofisticirana hrana nestaje • osnovna hrana za život proizvodi se kod kuće • 90% stanovništva vraća se poljoprivredi • neki gradovi nestaju • trgovina gotovo zamire • putovanja i turizma nema
putuje se zbog religioznih razloga (Rim, Sveta zemlja) Rimska katolička crkva dobiva na duhovnoj i političkoj snazi crkva preuzima prehranu i smještaj za putnike U Japanu je 717 g. n.e. otvoreno svratište Hoshi Ryokan (75 soba) u selu Awazu pored izvora ljekovite tople vode. FEUDALIZAM 476 – 1300
1118 – Hotel Luna Baglioni, Venezia- templari 1220 – Old Bell Hotel, Malmesbury 1228 – Cour St.Georges, Ghent 1390 – Best Western Goldner Adler, Innsbruck 1499 – Dos Reis Católicos, Santiago de Campostela 1681 – Le Trois Rois, Basel Neki vrlo stari hoteli
RENESANSA 1350 – 1600 -od francuske riječi – “ponovno rođenje”, odnosi se na oživljavanje umjetničkih vrijednosti, osobito u Italiji • sigurnost se donekle vraća • putovanje i trgovina rastu • samostani još uvijek pružaju ugostiteljske usluge
RENESANSA 1350 - 1600 - neke taverne, gostionice i vinarije počinju pružati usluge smještaja • taverne i gostionice razvijaju znakovlje (stanovništvo je uglavnom nepismeno) • ovi znakovi se i danas mogu vidjeti na tavernama i gostionicama, naročito u Velikoj Britaniji
RENESANSA 1350 – 1600 - žene uglavnom ne putuju zbog neudobnosti cesta i opasnosti sve do kraja 19.st. • 5-6 osoba spava u jednom krevetu • nema restorana, hrana u tavernama i gostionicama je samo za putnike
RENESANSA 1350 – 1600 1539.g. kralj Henry VIII zatvara samostane, a zemlju daje svojim sljedbenicima : ujedinjenje Engleske pod snažnom vladavinom
RENESANSA 1350 – 1600 Posljedica: putnici više ne nalaze smještaj u samostanima, broj gostionica znatno se povećava. “Grand Tour”: početak velikih putovanja u 16. st., bogati Englezi šalju svoje sinove da završe obrazovanje na putovanju po Europi (do 3 godine). Italija je glavna destinacija.
RANA MODERNA 1600 - 1800 • nakon pada Rima, države nisu održavale ceste, već je to prepušteno vlasnicima zemljišta preko kojih je cesta prelazila • ceste su stoga u lošem stanju, putuje se teško i opasno • kočija postaje transportno sredstvo, određuju se rute, otvaraju se gostionice za putnike
RESTORANI - 1765 -posluživanje hrane mijenja se u Francuskoj 1765.g. - Boulanger je mali prodavač juhe u Parizu - u svoju ponudu dodaje jelo od ovčje noge s umakom - Boulanger je stvorio prvi restoran: radnja s blagovaonicom otvorenom za javnost gdje se hrana kupovala i konzumiralana licu mjesta
RESTORANI - 1765 • za vrijeme Francuske revolucije, narod ustaje protiv monarhije • mnogi kuhari ostaju bez posla i otvaraju ugostiteljske radnje
RESTORANI - 1765 • u početku se poslužuju jednostavna, a kasnije kompliciranija jela • to je početak moderne restorantske industrije
Industrijska revolucija - 1800 industrijska revolucija započinje sredinom 1700.g. u Engleskoj razvojem mašina osobito je značajan razvoj nakon pronalaska željeznice 1825. g. • kočija gubi na značaju razvojem željeznice • pošta se prevozi vlakom, a ne više kočijom • gostionice koje su bile vezane uz kočije gube svoj izvor poslovanja
Javno blagovanje • do kraja 19. st. izvan vlastitog doma blagovalo se zbog potrebe, a ne zbog izbora • ljudi su jeli u privatnosti vlastitih domova • mnogo hotela sagrađeno je bez blagovaona; hotelski gosti blaguju u svojim sobama • nije bilo uobičajeno da žene blaguju u javnim prostorima • 1804.g. u Parizu ima preko 500 restorana
Javno blagovanje - Albemarle Hotel u Londonu 1875.g. nudi mogućnost blagovanja “za dame i gospodu”. - 1880.g. blagovanje u javnosti postaje prihvatljivo - novi luksuzni hotel Savoy poduzetnik Richard d’Oyly César Ritz i August Escoffier
Hoteli u 20. stoljeću Mnoge aristokratske rezidencije pretvorene u hotele Neki hoteli pokušavaju kopirati američki koncept “grand palace” Do I sv. rat – veličanstveni hoteli – neki pretvoreni u bolnice Sjaj pojedinih destinacija i hotela nikad ponovljen Dug period oporavka – sve do sedamdesetih kada novi investitori obnavljaju zapuštene hotele i postavljaju nove standarde
Cliveden • Villa Eugenie • Negresco • Ritz Paris • Imperial
Ovo predavanje obuhvaćasljedeće dijelove literature: • Medlik, Ingram “Hotelsko poslovanje“ (str. 22) Preporuka za dodatnu literaturu:Dittmer “Dimensions od the Hospitality Industry”, 2002. (29-41)