GIMNASTIKA ZA MOZAK

1. GIMNASTIKA ZA MOZAK (BRAIN GYM)

2. Temeljno proizlazi iz senzomotoričkog programa Edukacijske kineziologije (26 vježbi) • u drugoj polovici 20 stoljeća – dr. sc. Paul Dennison i Gail E. Dennison • vježbama se potiče integracija sustava uma i tijela, odnosno integrirano djelovanje cijeloga mozga i tijela u okvirima triju dimenzija (lateralnosti, centriranja i fokusiranja)

3. Procesi mišljenja i učenja ne događaju se samo u umu, već uključuju čitavo tijelo: • osjetila-opskrbljuju mozak informacijama iz okruženja • pokrete-izražavaju znanje i pospješuju razvoj spoznajnih funkcija • emocije-potiču mentalne procese

4. Važnost integracije uma i tijela • Učenje je prirodan proces osnažen senzomotoričkim iskustvima, odnosima s drugim ljudima, te osjećajima uzajamne povezanosti s drugima i poštovanja. • Važnost spontane dječje igre, različitih načina izražavanja (pjevanjem,crtanjem) redovite komunikacije s drugom djecom i odraslima u kojima se aktivno potiču dječja znatiželja, maštovitost, tjelesni pothvati i briga za bližnje.

5. TV, računala, videoigre, automatizirane igračke nameću se ispred fizičkog kretanja, zajedničkog druženja, igre, motivacije, cjelovitog doživljavanja svijeta, rješavanja problema, znatiželje, stvaralaštva…

6. Djeca prirodno uče djelovanjem i kroz interakciju s drugima • “TV djeci pruža zadivljujuće složene komadiće informacija, ali to je znanje uglavnom neintegrirano i nedostaje mu dovoljno konteksta i značenja.” Kate Moody

7. Kad se i kreću, to je često natjecateljski i prisilno • Igra često jako strukturirana i ostavlja malo prostora za razvijanje djetetove inicijative, kreativnosti i mašte • Poželjna je igra u kojoj dijete uzima svoj poznati svijet i organizira ga u sve složenije mentalne i emocionalne obrasce

8. STRES -krajnje štetan za potencijal učenja • ubrzani stil života • nesređene obiteljske prilike • štetni čimbenici iz okoline • fizičke bolesti i poremećaji • česta testiranja i ocjenjivanja • natjecateljski duh • projicirani strah od nasilja potpomognut informacijama u medijima i TV programima

9. Djeca u stresnim situacijamareagiraju • Gubitkom pažnje • Lošijim pamćenjem • Fizičkim nemirom • Agresijom • Svađom

10. Čimbenici koji još mogu razorno utjecati na sposobnost učenja • Nepravilna prehrana • Nedovoljan unos vode • Nedovoljno kisika • Izlaganje vanjskim zračenjima • Kruti obrazovni sustav

11. Štetni utjecaji se mogu smanjiti • Igrom • S više međuljudske povezanosti • Integrirajućim pokretima

12. Svaka situacija učenja u osnovi uključuje iste korake:osjetilni unos – povezivanje – usvajanje - djelovanje • Jednostavni integrirajući pokreti usmjereni na senzoričku aktivaciju i ravnotežu pobuđuju sustav uma i tijela i dovode ga u stanje spremnosti za učenje, olakšavajući time svaki korak tog procesa

13. GIMNASTIKA ZA MOZAK - mikrointervencije 2 najčešće zapreke punoj i široj upotrebi tih jednostavnih pokreta • Duboko ukorijenjena zabluda da su um i tijelo odvojeni i da kretanje nema veze s kognitivnim sposobnostima • Sumnja da jednostavne fizičke aktivnosti koje zahtijevaju malo vremena i ne ovise o tehničkim pomagalima ne mogu biti osobito korisne

14. Primjena: • Djeca:- pokreti im se sviđaju, često traže da ih izvode, poučavaju njima svoje prijatelje i jednostavno ih integriraju u svoj život bez potrebe za dodatnom motivacijom ili nadzorom - postizanje spremnosti za učenje – na početku školskog dana, nakon odmora ili užine • Odrasli:- naročito oni koji se bave sportom (koji zahtijevaju smirenost, usredotočenost i integriranost) ili umjetnošću (tehnička izvedba obogaćena osjećajima, strašću što dovodi do zapanjujuće dubokog umjetničkog izraza) - sprječava propadanje kognitivnih funkcija zbog starenja ili bolesti (Alzheimer)

15. Ljudski mozak je funkcionalno podijeljen i možemo ga podijeliti u odnosu na korištenje Brain Gym pokreta na: • Lijevu i desnu hemisferu - dimenzija lateralnosti • Prednju i stražnju stranu (čeone režnjeve i moždano deblo) – dimenzija fokusiranja • Gornji i donji dio (koru velikog mozga i limbički sustav) – dimenzija centriranja

16. Lateralnost • Podjela tijela i mozga na lijevu i desnu stranu • Sposobnost prijelaza preko središnje linije tijela i rada u središnjem polju • Preduvjet za koordinaciju cijelog tijela i lakoću učenja gledanjem na blizinu (čitanjem), pomažu integraciji binokularnog vida i binokularnog sluha • Nesposobnost prelaženja preko središnje linije tijela vodi specifičnim teškoćama u učenju

17. Križno gibanje –poboljšava koordinaciju L-D (sve vještine koje uključuju prijelaz preko središnje linije tijela-vizualne slušne ili kinestetičke), prostornu koordinaciju i orijentaciju, ravnotežu (zatvorenih očiju), sluh i vid (glasovna analiza, pisanje, čitanje, slušanje) • Lijene osmice –opuštanje očiju, vrata i ramena, poboljšava percepciju dubine, korisno za koncentraciju, bolji periferni vid • Dvostruko šaranje –poboljšava prostornu percepciju i vizualno razlikovanje – poboljšava razumijevanje pisanih simbola, razvija svijest o tijelu, osim koordinacije i specijalizaciju ruku i očiju, poboljšava motoričke vještine, korisno za praćenje uputa • Okretanje vrata –za poboljšanje disanja i veću opuštenost • Trbušno disanje –za povećanje energetske razine, povećanje raspona pažnje, vježbanje disanja dijafragmom • Slon –naročito korisno za slušanje – razumijevanje pri slušanju, glasovnu analizu, za pamćenje redoslijeda (npr. niza brojeva)

18. Fokusiranje • Sposobnost prijelaza preko linije koja dijeli tijelo na stražnju i prednju stranu (zatiljne i čeone režnjeve) • Nesposobnost rezultira teškoćama izražavanja i nesposobnošću aktivnog sudjelovanja u procesu učenja • Nefokusiranim učenicima se daju obilježja “pomanjkanja pažnje”, “teškoća u razumijevanju” , “jezičnih teškoća” ili “hiperaktivnosti” • Neka djeca su pak pretjerano fokusirana i ulažu previše napora

19. Sova – smanjuje napetost u vratu i ramenima, poboljšava pokretljivost glave, poboljšava vizualne i auditivne vještine (ublažava navike škiljenja, poboljšava slušno razumijevanje), pomaže pažnji i pamćenju • Aktivacija ruke – poboljšava koordinaciju oko- ruka - poboljšava rukopis, olakšava pisanje pisanim slovima, vraća energiju u šakama i prstima (opušta grč kod pisanja), pozitivno utječe na pažnju (raspon, usredotočivanje), povećava i kreativnost u pisanju • Pregib stopala – opušta držanje tijela, poboljšava društveno ponašanje – unapređuje komunikacijske i interakcijske vještine

20. Centriranje • Sposobnost prijelaza preko linije koja dijeli tijelo na gornji i donji dio tijela, te na odgovarajuće funkcije gornjeg i donjeg mozga: veliki mozak (apstraktno mišljenje) i srednji mozak (emocionalni sadržaj) • Ništa ne možemo naučiti bez emocija i osjećaja za smislenost • Nesposobnost centriranja vodi u iracionalni strah, nesposobnost doživljavanja ili izražavanja emocija

21. Kvačenja – jasnije slušanje i govorenje (poboljšava komunikaciju), bolja ravnoteža i koordinacija, bolja samokontrola i osjećaj povezanosti s drugima, povećava dobar osjećaj u okolini (smanjuje preosjetljivost) • Energetsko zijevanje – povećava oksidaciju za učinkovito i opušteno funkcioniranje – izuzetno aktivira učenje, razbuđuje mozak i poboljšava koncentraciju, omogućava bolju verbalnu i neverbalnu komunikaciju (poboljšava čitanje naglas, pjevanje, kreativno pisanje, javni govor)

22. Hvala na pažnji!