1 / 28

Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša Laboratorij za molekularnu ekotoksikologiju BIOLOŠKI UČINCI NAFTNOG ZAGAĐENJA. Predavač: Dr. sc. Smiljana Britvić. Dva su temeljna razloga te zabrinutosti: prvo, utjecaj čovjeka karakteriziran je zagađivanjem

donar
Download Presentation

Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša Laboratorij za molekularnu ekotoksikologiju BIOLOŠKI UČINCI NAFTNOG ZAGAĐENJA Predavač: Dr. sc. Smiljana Britvić

  2. Dva su temeljna razloga te zabrinutosti: prvo, utjecaj čovjeka karakteriziran je zagađivanjem velikog inteziteta koje djeluje na malom prostoru (točkasti izvori zagađivanja ili tzv. “vruče točke”), i drugo, po čovjeku proizvedene tvari su većinom one koje su za prirodu strane – ksenobiotici ( = stran  = život)

  3. SLOŽENOST PROBLEMATIKE Bit složenosti ove problematike leži u ogromnim brojkama kojima se izražavaju bilo vrste štetnih tvari , bilo vrste učinaka ili vrste ugroženih organizama. Od 9 miliona poznatih kemijskih tvari, 70 000 kemijskih tvari proizvedenih po čovjeku su u svakodnevnoj komercijalnoj upotrebi a tisuću novih svake godine ulazi u upotrebu.

  4. DJELOVANJE KSENOBIOTIKA NA ORGANIZAM

  5. FAZA 1 FAZA 2 ksenobiotik primarni sekundarni metabolit metabolit oksidacija konjugati redukcija glutation hidroliza glukuronid

  6. INTERAKTIVNI UČINCI ZAGAĐIVALA

  7. DNA adducts in carp exposed to artificial diesel – 2 oil slicks 32P – Adduct maps of liver DNA of carp exposed to experimental crude oil (b) and Diesel – 2 oil (c,d) polluted water and clean water as a control (a). DNA adducts were analyzed by a 32P – postlabeling assay (Gupta, 1985).

  8. BAKARSKI ZALJEV: MONITORING OPORAVKA POMOĆU BIOMARKERA

  9. HRVATSKI NACIONALNI MOMITORING PROGRAM “SUSTAVNO ISTRAŽIVANJE JADRANSKOG MORA KAO OSNOVA ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE” PROJEKT “JADRAN” RAZINA I UTJECAJ ONEČIŠĆENJA NA PODRUČJU VEĆIH NASELJA – “VRUĆE TOČKE”

  10. ZAKLJUČAK: • Određivanje veličine indukcije BaPMO i EROD – aktivnosti • inkorporirano je u sve glavne svjetske biomonitoring programe: • The National Status and Trend Programme in USA • The North Sea Task Force monitoring Master Plan of the North Sea • Nations • The Biomar/EEC project • The Mediterranean Action Plan – UNEP • Ovim istraživanjem prikazala sam da i znanstvenici u Hrvatskoj raspolažu svjetski relevantnim tehnikama i saznanjima neophodnim za učinkovitu • procjenu okolišnog rizika. • Kako je predmet ovog izlaganja onečišćenje mora, citirat ću definiciju koju je dala Join Group of Experts on the Scientific Aspects of Marine Pollution • (GESAMP 1984), prema kojoj onečišćenje morskog okoliša (marine environment) znači: “Unošenje po čovjeku, posredno ili neposredno, tvari ili energije u morki okoliš (uključivo ušća) koje rezultira pogubnim učincima kao što su štete na živom svijetu, opasnost za ljudsko zdravlje, smetnje u pomorskim aktivnostima uključivo ribarenje, smanjenje kvalitete upotrebe morske vode i umanjenje ljepote prirode”.

  11. 1. Bez opasnosti za kvalitetu okoliša? Tanker – prevoz nafte; mogućnost izljevanja nafte. Kad se to dogodi nastaje prvi šok. Međutim, sve što se ne vidi, ali traje npr. derivati nafte, kaznene norme za to ne postoje. Monitoring: utvrđivanje zagađenja s naftom jestivih organizama dagnja ; riba kad je jedeš ona smrdi Havarija- kod pretovara 1-3% nafte hlapi u zrak iz atmosfere nekoliko miliona tona raznim padavinama pada u okoliš i cijelo područje smrdi po nafti. Jer tankeri mogu oštetiti bilo koji resurs. Balasne vode – otpadne vode? Naplatiti štetu zbog posljedica- kažnjen treba biti- uključiti kontrolu satelitima

  12. Koliko se predviđa da bi trebalo proteći kroz Jadranski naftovod od Rusije do Omišlja? Ljeto 2003; 5 miliona tona nafte 2004; 10 miliona tona nafte 2005; 15 miliona tona nafte 2006; 20 miliona tona nafte Stoga aktivna zaštita okoliša! Imali Hrvatska stručnjaka? Budućnost plave ljepotice Jadrana u odnosu na njegov geofizički položaj. Talijanska obala zagađena; talijanske rijeke unose u taj zapadni dio Jadrana razne inksekticide, pesticide,GMO, industrijski, farmaceutski otpad itd. Italija eksplozija stanovništva – Hrvatska smanjenje Italija eksplozija industrije - Hrvatska smanjenje Stoga ono što bi Janaf treba tražiti svojim akcijama, a što bi bilo pozitivno za Hrvatsku proglašenje gospodarskog pojasa unutar gabarita međunarodnih obaveza. Prije posljedica moramo postaviti uvjete. Pri tome mislim da se Janaf nacionalno osvjesti da vidi što vrijedi more. Dakle, aktivno iskorištavanje okoliša i biti svjestan što se događa. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u zajednici s Znanstvenim Vijećem za naftu i Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa U Zagebu, 3. ožujka 2003. Organizirala je okrugli stol s temom: ŠTO PROJEKT “DRUŽBA – ADRIA”DONOSI HRVATSKOJ?

More Related