1 / 27

Unipolarni tranzistori ili Tranzistori s efektom polja (FET)

Unipolarni tranzistori ili Tranzistori s efektom polja (FET). Unipolarni tranzistori - općenito. Poput bipolarnih: (najčešće) 3 elektrode, koriste se za pojačanje i kao sklopka

effie
Download Presentation

Unipolarni tranzistori ili Tranzistori s efektom polja (FET)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Unipolarni tranzistori ili Tranzistori s efektom polja (FET)

  2. Unipolarni tranzistori - općenito • Poput bipolarnih: (najčešće) 3 elektrode, koriste se za pojačanje i kao sklopka • Osnovna razlika: izlazna struja upravljana ulaznim naponom (praktično nema ulazne struje), tj. el. poljem nastalim kao posljedica ulaznog napona – zato ime FET (eng. Field Effect Transistor – Tranzistor s Efektom Polja) • Rad ovisan samo o većinskim nositeljima, ne i manjinskim - samo jedan polaritet nositelja naboja – zato se još zovu i unipolarni tranzistori (za razliku od bipolarnih, čiji rad temeljno zavisi o oba polariteta nositelja naboja, tj. o većinskim ali i manjinskim nositeljima)

  3. Dva osnovna konstrukcijska oblika: - spojni tranzistoris efektom polja (Junction Field Effect Transistor – JFET) - metal-oksid-poluvodič tranzistors efektom polja (Metal Oxide Semiconductor Field Effect Transistor – MOSFET) • Imaju 3 elektrode: -  upravljačka elektroda ili vrata (G – gate) -  odvod ili ponor (D – drain) -  uvod ili izvor (S- source) • Slično kao što kod BJT imamo NPN i PNP tip, i kod FET-a imamo 2 tipa: N-kanalni i P-kanalni. Princip rada je potpuno isti, samo što su polarizacije napona za P-kanalni obrnute od N-kanalnog. • Temeljni princip rada objasnit će se na N-kanalnom tipu

  4. JFET Simboli JFET-a sa oznakama elektroda (G,D,S) a)      N – kanalni JFET; b) P – kanalni JFET (često se koriste simboli bez kruga)

  5. Konstrukcija N-kanalnog JFETa • “Blok” N-tipa poluvodiča ponaša se kao običan otpornik • Ovaj “blok” zove se kanal • U kanal je ugrađen jako onečišćen P-tip poluvodiča • Osiromašeno područje PN spojeva (na slici bijelo) čini kanal nešto užim • Izlazna struja ID protječe kroz kanal

  6. Priključivanjem vanjske elektrode (G) na P-tip poluvodiča dobiva se mogućnost upravljanja širinom osiromašenog područja vanjskim naponom • Stoga i ime: G = upravljačka elektroda ili vrata • Posljedica: mijenjanjem potencijala G upravljamo širinom kanala, pa samim tim i otporom kanala, a onda (Ohmov zakon) i izlaznom strujom ID • Krajni rezultat: ulazni napon (između G i S) upravlja izlaznom strujom (ID)

  7. Na G se uvijek priključuje ulazni napon UGS tako da se ostvari zaporna polarizacija PN spoja (za N kanalni JFET, ovo znači da potencijal G mora biti manje od 0.7V pozitivniji od potencijala S) • Stoga, ulazna struja (u G) je zanemarivo mala (sjetimo se, kroz zaporno polariziran PN spoj teče samo vrlo mala struja manjinskih nositelja) • Na ovaj način je postignuto da jedino iznos ulaznog napona (zanemarujući vrlo malu ul.struju) utječe na protjecanje većinskih nositelja (za N-kanalni, elektrone) kroz kanal, tj. na iznos izlazne struje ID Kako ulazni napon UGS upravlja izlaznom strujom ID ? OSNOVNI PRINCIP: veći UGS→ veća zaporna polarizacija → šire osiromašeno područje → uži kanal → veći otpor kanala → manja izlazna struja ID Ilustracija na primjeru slijedi…→

  8. Smanjimo potencijal upravljačke elektrode… • G je 2V negativniji od S (dakle, UGS = -2V): veća zaporna polarizacija PN spojeva → osiromašeno područje se proširi • P strana znatno više onečišćena od N strane - širenje osiromašenog područja je gotovo isključivo u kanal . • Rezultat: kanal je uži što je G na nižem potencijalu, tj. što je veća zaporna polarizacija PN spojeva → ID manja *Napomena: strelica preko simbola baterije sugerira varijabilnost (da se napon baterije mijenja)

  9. Još smanjimo potencijal upravljačke elektrode… • G je za 3V negativniji od S : osiromašeno područje se još više proširi – kanal još uži – otpor kanala još veći - izlazna struja ID još manja (sve ovo uz konstantni izlazni napon UDS)

  10. No ako dovoljno smanjimo potencijal upravljačke elektrode… • G je za 4V negativniji od S : osiromašeno područje se toliko proširi da potpuno zatvara čitav kanal ! • Izlazna struja ID=0 • Iznos ulaznog napona pri kojem osiromašeno područje postaje toliko široko da zatvori kanal zove senapon dodira ili napon prekida UP • Za ovaj primjer tranzistor ima UP=4V (inače ovo definira proizvođač)

  11. Upravo opisani mehanizam ovisnosti izlazne struje ID o ulaznom naponu UGS grafički se prikazuje prijenosnom karakteristikom (slika) • Maksimalna izlazna struja ID je za ulazni napon UGS = 0V (najširi kanal) • Povećanje iznosa UGS smanjuje izlaznu struju • Minimalna izlazna struja (0 A) je za kada ulazni napon dosegne iznos napona dodira, tj. kada UGS = -UP(kanal je potpuno zatvoren) • Negativni predznak ulaznog napona UGS govori da je potencijal G manji od potencijala S. Ovo je nužno za normalan rad N-kanalnog JFET-a (za P-kanalni obrnuto – G bi morao biti na većem potencijalu od S), tj. za osiguravanje zaporne polarizacije PN spojeva na koji je UGS priključen, čime se ulazna struja praktično eliminira i osigurava upravljanje izlaznom strujom samo električnim poljem koje ulazni napon stvara.

  12. Shema upravo opisanog upravljanja pomoću N-kanalnog JFET-a: • Što ako imamo P-kanalni JFET-a? • Opisani princip kontrole izlazne struje pomoću ulaznog napona ostaje potpuno isti, jedina razlika je što je kanal P-tip poluvodiča, u koji su “usađena” N područja (dakle, G je ovdje vezan za N-tip poluvodiča, a D i S za P-tip). Stoga je, za korektan rad P-kanalnog JFET-a potrebno samo okrenuti polarizacije napona (desna slika)

  13. MOSFET MOSFET (Metal Oxide Semiconductor Field Effect Transistor): Metal – oksid –poluvodič FET ili Tranzistor s efektom polja s izoliranom upravljačkom elektrodom Osnovna karakteristika: • Kod ove vrste tranzistora uopće ne postoji vodljivi kontakt između upravljačke elektrode (G) i poluvodičkog materijala, pa ulazne struje nema (čak ni struje manjinskih nositelja, kao kod JFET-a) • Drugim riječima, vrlo veliki ulazni otpor (znatno veći od JFET-a → praktično beskonačan).

  14. Općenito • Po električnim karakteristikama slični JFET-u • Princip rada i konstrukcija različiti od JFET-a • Posebno pogodni za izradu u integriranim krugovima – danas dominiraju (pogotovo digitalna elektronika) Dva tipa i dva “podtipa” (dakle, ukupno 4 različita tipa): • N-kanalni (N-MOSFET, ponekad NMOS) i P-kanalni (P-MOSFET, ponekad PMOS) • Svaki od ovih može biti osiromašenog i obogaćenog tipa

  15. N – kanalni MOSFETobogaćenog tipa • Unutar podloge (substrata), sastavljene od poluvodiča P tipa, nalaze se dva jako onečišćena (zato N+, a ne N) područja sastavljena od poluvodiča N tipa. • Upravljačka elektroda (G) je električki izolirana od podloge, tj. od N područja (koja su spojena na elektrode odvod (D) i uvod (S)) slojem Silicij-dioksida (dobar izolator). • Dakle, kroz G ne može teći nikakva struja

  16. Upravljačka elektroda (G) nalazi se na površini između izvoda i izvora. Zbog ove slojevitosti metal-oksid-poluvodič i nastao je naziv MOSFET.

  17. Kako ulazni napon upravlja izlaznom strujom? • Ako nema ulaznog napona, nema kanala – nema izlazne struje ID • Obogaćeni tip se ponekad zove i “normalno isključen” (Normally OFF) tranzistor • Pod “normally” se podrazumjeva situacija kada ništa nije spojeno na G, a “ON” ili “OFF” su engleski nazivi za 2 stanja sklopke: “uključeno” ili “isključeno” • Da bi se tranzistor uključio (počeo voditi izlaznu struju), područje kanala (područje pri vrhu P-podloge) se treba “obogatiti” • Izlazna struja ID ne teče (praktično je 0), s obzirom da je desni PN spoj zaporno polariziran (N strana je na višem (pozitivnijem) potencijalu od P strane (podloge)). • Malu izl. struju uslijed manjinskih nositelja možemo za MOSFET zanemariti (uzeti da je 0)

  18. Osnovni princip rada • Između G i podloge se formira el.polje tako da G (na + potencijalu) privlači elektrone (manjinske nositelje) iz P podloge, a odbija šupljine (većinske nositelje) • Elektroni se skupljaju na vrhu P podloge – koncentracija elektrona u ovom dijelu počinje rasti u odnosu na koncentraciju šupljina • Pri tome nema nikakve ulazne struje – za ovo je dovoljno samo el. polje koje se stvara između G “ploče” i P-podloge (koja je na nižem potencijalu od G)

  19. Ako se ulazni napon UGS nastavi povećavati, sve više elektrona se skuplja pri vrhu P podloge i sve više šupljina se potiskuje dublje u podlogu. Drugim riječima, u području pri vrhu podloge (koja je P-tip poluvodiča) koncentracija manjinskih elektrona raste, a većinskih šupljina pada • Pri ovome je i dalje desni PN spoj zaporno polariziran (N strana je na većem potencijalu od P strane), pa i dalje nema izlazne struje ID. Osnovni princip rada

  20. Ulazni napon UGS se dovoljno povećao da je koncentracija elektrona pri vrhu podloge dosegla koncentraciju šupljina – formiran je N kanal! Osnovni princip rada • Ako se UGS nastavi povećavati, za dovoljno velik iznos UGS koncentracija elektrona pri vrhu P podloge toliko poraste da se izjednači sa koncentracijom šupljina. Ovo područje više se ne ponaša kao P tip poluvodiča, već se može smatrati N tipom poluvodiča. Ovaj efekt se naziva inverzija kanala, a iznos napona koji je bio potreban za ovo je napon praga UP (u ovom primjeru UP =2V). Ovo “novoformirano” N-područje pri vrhu P podloge se naziva kanal. • Sada više nemamo 2 PN spoja, već samo 1, s obzirom da su 2 N područja sada “spojena” N-kanalom.Struja ID stoga počinje teći kroz kanal između D i S .

  21. Prijenosna karakteristika grafički prikazuje kako ulazni napon UGS upravlja izlaznom strujom ID : Prijenosna karakteristika obogaćenog NMOSa • Dok UGS < UP NMOS je “izgašen” (nema kanala → nema izl. struje) • Nakon inverzije kanala (tj. nakon što UGS dosegne UP; u primjeru sa slike to je 2V ), daljnje povećanje ulaznog napona UGS povećava koncentraciju elektrona u kanalu (“obogaćuje” kanal), pa je otpor kanala sve manji →za UGS>UP izlazna struja ID (nelinearno sa UGS) raste sa rastom ulaznog napona UGS *Napomena: ovo je samo primjer prijenosne karakteristike obogaćenog NMOSa (sami iznosi se mogu jako razlikovati između pojedinih modela i proizvođača tranzistora)

  22. Sve isto kao i obogaćeni osim što inicijalno ima kanal • Kanalom se upravlja podjednako kao kod obogaćenog tipa (dakle, pozitivniji potencijal G “podebljava” kanal, tj. povećava izl. struju ID) • Osnovna razlika – čak i ako nema ulaznog napona (UGS=0), kod osiromašenog tipa MOSFETa postoji kanal, pa samim tim i ID (“normally ON” tranzistori) • Posljedično, mogu raditi i za UGS<0 – pri tome se elektroni “odbijaju” iz kanala pa otpor kanala raste → struja pada – kanal se osiromašuje • Osiromašeni MOS-ovi mogu raditi u 2 moda rada: obogaćeni mod (UGS>0 – kanal se “obogaćuje”) i osiromašeni mod (UGS<0 – kanal se “osiromašuje”). Obogaćeni tip MOS-a ima samo obogaćeni mod (za UGS<0 ništa se ne događa) • Ako se UGS nastavi smanjivati, kada UGS <= UP (UP je kod osiromašenih NMOSa negativan) struja ID padne na 0 (toliko elektrona se odbije iz kanala, da kanal više ne postoji - tranzistor se “isključi”). • Dakle, da bi se osiromašeni MOS “isključio”, potrebno je dovesti negativan potencijal na G, i to toliki da je makar za iznos |UP| negativniji od S. Osiromašeni NMOS

  23. Prijenosna karakt. grafički opisuje ovo što smo upravo pokazali, dakle kako ulazni napon UGS upravlja izlaznom strujom ID: • Kvalitativno, skoro sve isto kao kod obogaćenog NMOS-a • Zbog kanala koji postoji i bez dodatnog el.polja (koje izaziva UGS), izl. struja ID postoji i za UGS=0 Prijenosna karakteristika osiromašenog NMOSa • Za negativan UGS (tj. kada G postane negativniji od S), G počinje odbijati elektrone (“osiromašivati” kanal), pa se ID počinje smanjivati kako UGS postaje negativniji • Ako G postane dovoljno negativniji od S tako da dosegne napon praga (u ovom primjeru -1V), N kanal više ne postoji i izl. struja više ne teče (ID=0)

  24. Simboli MOSFET-a *još različitih varijacija simbola (npr. simboli mogu biti unutar kružnice), no svi imaju zajedničko smjer strelice prema kanalu (N ili P kanalni) te izgled kanala (obogaćeni tip – isprekidana crta, osiromašeni tip – puna crta)

  25. Kao pojačalo – npr. tzv. “strminsko pojačalo”: male promjene ulaznog napona UGS izazivaju velike promjene izlazne struje ID • Kao sklopka – ulazni napon određuje izlazni otpor između D i S: • JFET : • UGS = 0: zatvorena sklopka (točnije, izlazni otpor (između D i S) je vrlo male vrijednosti, dakle nije idealna zatvorena sklopka kod koje R=0) • UGS > UP : otvorena sklopka – zapiranje (kanal zatvoren), vrlo velik (gotovo beskonačan) izlazni otpor, ne teče izlazna struja • MOSFET (obogaćenog tipa) • UGS velik (UGS >> UP): zatvorena sklopka (točnije, izlazni otpor (između D i S) je vrlo male vrijednosti, dakle nije idealna zatvorena sklopka kod koje R=0) • UGS < UP : otvorena sklopka – zapiranje (“isključen” MOSFET), vrlo velik (gotovo beskonačan) izlazni otpor, ne teče izlazna struja Korištenje FET-ova

  26. Osnovne relacije • Faktor naponskog pojačanja: govori koliko puta više se promijeni izlazni napon UDS u odnosu na promjenu ulaznog napona UGS za konstantnu izl.struju:  • Strmina: govori koliko se promijeni izlazna struja ID kao posljedica promjene ulaznog napona UGS za konstantni izl.napon:  • Dinamički izlazni otpor: govori koliko se promijeni izlazni napon UDS kao posljedica promjene izlazne struje ID za konstantni ul.napon: 

  27. FET u odnosu na BJT • Prednosti FETova: • vrlo veliki ulazni otpor tj. gotovo nema ulazne struje – pogotovo MOSFET (upravljanje gotovo bez snage) – vrlo značajno u digitalnoj elektronici • opadanje struje povećanjem temperature • jednostavnost izrade • (Tipične) mane FETova: • veća nelinearnost (izl. struje sa ul. naponom) • manje pojačanje • za MOSFET-e: osjetljivost na statički elektricitet uslijed vrlo tankog dielektrika (otežano baratanje – običan dodir ruke može izazvati proboj)

More Related