1 / 46

BRODSKI GENERATORI PARE 3.dio

BRODSKI GENERATORI PARE 3.dio. Toplinska shema generatora pare. Toplinska bilanca generatora pare. Toplinska iskoristivost generatora pare. Energija(ulaza) = korisna energija + gubici η GP =energija (ulaza) - gubici / energija (ulaza) η GP = 1 – [gubici / energija (ulaza)] 1 = η GP + ∑g i

efrat
Download Presentation

BRODSKI GENERATORI PARE 3.dio

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. BRODSKI GENERATORI PARE3.dio

  2. Toplinska shema generatora pare

  3. Toplinska bilanca generatora pare

  4. Toplinska iskoristivost generatora pare • Energija(ulaza) = korisna energija + gubici • ηGP=energija (ulaza) - gubici / energija (ulaza) • ηGP= 1 – [gubici / energija (ulaza)] • 1 = ηGP+ ∑gi • 100 = ηGP% + ∑gi% • ηGP = 1 - ∑gi • ηGP% = 100 - ∑gi% • ∑gi– suma svih gubitaka • ηGP = korisna energija / dovedena toplina • ηGP = Q / (B·Q1) = Q / (B·HL)

  5. Q1 = HL = Hd + qZL + qG + qP kJ/kg • qZL = λ·VZmin · CL · ( tL - to ) kJ/kg • qG = CG · ( tG - to ) kJ/kg • qP = dP · ( hp – ro ) kJ/kg dP -količina pare za raspršivanje (0,05-0,1 kg/kg) • Q=Dp·(hp-hnv)+Dmp·(hmpi-hmpu)+Do·(h’-hnv) • B·Q1 = Q+G1+G2+G3+…+Gn /: (B·Q1) • 1 = ηGP+g1+g2+g3+…+Gn= ηGP + ∑gi

  6. Toplinski gubici generatora pare • gubitak zbog osjetne topline izlaznih dimnih plinova (g1), • gubitak zbog zračenja topline u okolinu (g2), • gubitak zbog kemijski nepotpunog izgaranja (g3), • gubitak zbog pojave čađe (g4), • gubitak zbog letećeg koksa (g5), • gubitak zbog propadanja goriva kroz rešetku (g6), • gubitak zbog sadržaja izgorivih dijelova u troski (g7), • gubitak zbog osjetne topline ostatka iz ložišta (g8).

  7. g1=Vpl · Cp ·(tpl-to) / Q1 • To je najveći gubitak topline kod generatora pare • Zavisi o izlaznoj temperaturi dimnih plinova i o pretičku zraka za izgaranje • g2 je drugi po veličini u generatorima pare • Ovisi o stanju ozida i izolacije, te o kapacitetu i opterećenju generatora pare (smanjuje se s porastom kapaciteta i opterećenja te obrnuto) • Kreće se od 0,5 do 3 % • g3 ovisi o vrsti (kvaliteti) goriva i načinu izgaranja • Nastaje zbog toga što dio ugljika ne izgori potpuno u CO2 • Kod tekućih i plinovitih goriva je zanemariv

  8. Potrošnja goriva • ηGP= korisna energija / dovedena energija • ηGP= Q / (B · HL) • B = Q / (ηGP· HL) 1.Generator pare proizvodi pregrijanu paru • B = Dp·(hp-hnv) / (ηGP·Hd) 2. G.P. proizvodi preg. paru i zasićenu paru • B = Dp·(hp-hnv) + Dzp·(hzp-hnv) / (ηGP·Hd)

  9. 3.G.P. proizvodi pregrijanu paru uz kontinuirano odsoljavanje iz bubnja • B = Dp·(hp-hnv)+ Do·(h’-hnv) / (ηGP·Hd) 4. G.P. proizvodi pregrijanu i međupregrijanu paru • B = Dp·(hp-hnv)+ Dmp·(hmpi-hmpu) / (ηGP·Hd) 5. G.P. upotrebljava zrak predzagrijan stranim izvorom topline • B = Dp·(hp-hnv) / (ηGP ·[Hd + λ·VZmin·CL·(tL-to)] 6. G.P. koristi gorivo predzagrijano vanjskim izvorom topline, koje se rasprskava s parom • B = Dp·(hp-hnv) / (ηGP ·[Hd +CG·(tG-t1)+dp·(hp-ro)]

  10. Potrošnja plina

  11. Cirkulacija vode u generatorima pare • Prirodna cirkulacija - uzgon zbog razlike gustoće • Umjetna (prisilna) cirkulacija - djelovanje pumpe • Osnovni zadaci: • hlađenje materijala ogrjevnih površina • prenošenje topline sa stijenki na radni fluid • usmjeravanje strujanja nastalih mjehurića vodene pare • sprječavanje smanjenja kvalitete (čvrstoće) materijala • onemogućuje stvaranja parnih jastuka odnosno lokalnih pregrijavanja

  12. Faktori ograničenja i poremećaja cirkulacije: • hidrostatska visina cirkulacijskog kruga (položaj cijevi) • razlika gustoće u silaznim i uzlaznim cijevima • visoki radni tlak u generatoru pare • razni otpori strujanja fluida u cijevima: - porast otpora (zbog prljavštine, mehanički) - prekomjerni talozi unutar cijevi (kamenac) • nagli porast opterećenja, odnosno pad tlaka u silaznim cijevima (stvaranje parnih mjehurića i zastoja u cirkulaciji)

  13. Generator pare tipa Yarrow bez i s hladnim silaznim cijevima

  14. Strmocijevni generator pare bez i s hladnim silaznim cijevima

  15. Umjetna ili prisilna cirkulacija • optočna (sustav La Mont) • protočna (sustav Benson i Sulzer) • Cirkulacijski broj C C = količina vode koja je u cirkulaciji količina isparene vode • C = 6 – 12 (optočna) • C = 1 (protočna)

  16. Cirkulacija zraka i dimnih plinova u generatorima pare • Prirodna cirkulacija • nastaje zbog djelovanja sile uzgona, bez utroška vanjske energije • ovisi o visini dimnjaka i temperaturi plinova • Δpu = H · (ρzr-ρpl)·g [Pa] • Umjetna (prisilna) cirkulacija • ostvaruje se djelovanjem ventilatora koji će tlačiti svježi zrak ili / i usisavati dimne plinove

  17. Umjetna (prisilna) cirkulacija • mogućnost postizanja većih kapaciteta (učinaka) generatora pare, • mogućnost efikasnije regulacije procesa izgaranja, • postizanje boljih uvjeta izgaranja i većeg stupnja iskoristivosti • mogućnost ugradnje većih naknadnih površina radi smanjenja izlaznih temperatura dimnih plinova

  18. Izvedbe umjetne cirkulacije: • s tlačnim ventilatorom (1) • za velike kapacitete, • nedostatak: dimni plinovi su pod pretlakom i postoji mogućnost propuštanja u strojarnicu • s isisnim ventilatorom (2) • nedostatak: visoka radna temperatura ventilatora (materijal) • kombinirano (3) • nedostatak: ograničeni učinak isisnog ventilatora • s pretlakom u prostoriji (strojarnici) • ugradnja dvostrukih vrata, kod brodova s više generatora pare

  19. Snaga za pogon ventilatora • uzgon u strujnim kanalima • otpor strujanja zbog trenja • lokalni otpori strujanja • P = (Δp·V) / (1000·ηv) [kW] • Δp [Pa] – pad tlaka kojeg treba savladati ventilator • V [m3/s] – volumen zraka odnosno dimnih plinova • ηv – stupanj iskoristivosti ventilatora koji iznosi od otprilike 0,5 do 0,8

More Related