1 / 27

Svjetski dan voda, 22. ožujka

Svjetski dan voda, 22. ožujka. Prezentacija učeničkog istraživačkog projekta: Krapinom od izvora do ušća. VODA. 50-90 %. 70 %. Hidrološki ciklus. Voda na Zemlji. pitka. Voda na Zemlji. GLOBE za očuvanje zaliha pitke vode. Kako je sve započelo?.

eldon
Download Presentation

Svjetski dan voda, 22. ožujka

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Svjetski dan voda, 22. ožujka

  2. Prezentacija učeničkog istraživačkog projekta: Krapinom od izvora do ušća

  3. VODA 50-90% 70% Hidrološki ciklus

  4. Voda na Zemlji pitka Voda na Zemlji

  5. GLOBE za očuvanje zaliha pitke vode

  6. Kako je sve započelo? • Prisustvovali smo radionicama Hrvatskog meteorološkog društva pod nazivom “Meteorološki izazovi” 3¨.

  7. Rijeka Krapina (duljina približno 70 km) Izvor (Podrute) Krapinica (najveća pritoka) Ušće u Savu (Zaprešić)

  8. Živi svijet mrena Vodeni beskralješnjaci šaran klen smuđ riječni rak vrba iva žuta perunika crvenperka dabar divlje patke

  9. GLOBE podatci • Svakog četvrtka u našoj školi obavljamo mjerenja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine i Bajera • Mjerimo temperaturu, kisik,nitrate, prozirnost,alkalitet, pH i konduktivitet

  10. Istraživačka pitanja / Hipoteze - jesu li fizikalno-kemijska svojstva vode u rijeci jednaka cijelim tokom od izvora do ušća? - spada li rijeka Krapina u zagađene rijeke? • Pretpostavili smo da kvaliteta vode u Krapini opada od izvora prema ušću zbog djelovanja čovjeka, te da je umjereno zagađena.

  11. Pripreme za projekt • Dogovorili smo plan aktivnosti, odredili postaje, pripremili materijal i pribor i 9. prosinca, 2013. krenuli na mjerenje

  12. Terenski rad Određivanje lokacije na karti pomoću GPS-a 2. Uzorkovanje vode Najprije samostalno, a kasnije uz pomoć domara

  13. 3.Vršenje mjerenja fizikalno – kemijskih svojstava • Temperatura • pH • Otopljeni kisik • Alkalitet • Nitrati i nitriti • Prozirnost • Električna vodljivost

  14. Temperature vode – ukazuje na količinu topline apsorbirane u njoj • Ima velik utjecaj na količinu i raznolikost života • Temperatura vode • se kretala • od 4° do 5°C • Temperatura • zraka • bila je 7 °C 4. Rezultati istraživanja Slika 1. Temperatura vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

  15. Kisik-u vodu ulazi iz atmosfere, a nastaje i procesom fotosinteze vodenih algi i viših biljaka Njegove koncentracije su se kretale od 6-10 mg po litri Pad koncentracije primjetan je nakon postaje Hum Lug, iako bi zbog niže temperature trebao rasti. No to ovisi i o nekim drugim pokazateljima kao što je količina prisutne organske tvari na koju se kisik troši zbog oksidacije Slika 2. Količina otopljenog kisika u rijeci Krapini na odabranim postajama

  16. Električna vodljivost – indirektna mjera za količinu otopljenih tvari u vodi. Njome mjerimo sposobnost provođenja struje u našem uzorku • U rijeci Krapini je rasla od izvora prema ušću Ona raste zbog većeg broja ispusta otpadnih voda i pritoka ostalih rijeka u Krapinu na tome području. Slika 3. Konduktivitet vode rijeke Krapine na odabranim postajama

  17. pH - mjera kiselosti neke otopine, a određuje se prema koncentraciji vodikovih (H+) iona. Otopine dijelimo na kisele, neutralne(pH 7) i lužnate (bazične) Slika 4. Vrijednosti pH vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

  18. Alkalitet – mjera sposobnosti vode da neutralizira dodanu kiselinu. Nastaje kad voda otapa stijene koje sadrže kalcijev karbonat • Alkalitet vode u rijeci Krapini kreće se od minimalno 374 mg/l CaCO3 na postaji Hum Lug, do maksimalno 414 mg/l CaCO3 najbliže izvoru Krapine. Usporedbom podataka alkaliteta i pH vrijednosti potvrđuje se proporcionalan odnos ta dva parametra Slika 5. Alkalitet vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

  19. Prozirnost vode - pokazuje mogućnost prolaza sunčevog svjetla kroz vodu, a ono je bitno za rast zelenih biljaka Najprozirnija je rijeka u svom gornjem toku (više od dužine cijevi ili >100 cm ). Najniže vrijednosti su izmjerene na postaji Hum Lug (samo 38 cm), što je i za očekivati s obzirom na vrijednosti ostalih parametara koji na tom mjestu pokazuju također najniže rezultate Slika 6. Prozirnost vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

  20. Nitrati i nitriti – važni za određivanje kvalitete vode. Najčešći je ograničavajući faktor za rast biljaka. Kod povećanih koncentracija može doći do većeg razvoja algi i makrofita Količina nitrata kreće se od minimalno 1 mg/l u gornjem toku do maksimalno 3 mg/l na postaji neposredno poslije zabočke industrijske zone Slika 7. Prisutnost nitrata u vodi rijeke Krapine na odabranim postajama

  21. Surađivali smo i razmjenjivali podatke s državnim ustanovama koje brinu o čistoći i zaštiti voda Hrvatske vode Zavodo za javno zdravstvo Termoelektrana Jertovec

  22. Tablica 1. Analiza vode u rijeci Krapini za 2013. godinu Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda

  23. Tablica 2. Analiza vode u rijeci Krapini Zavoda za javno zdravstvo na postaji Konjščina Podatci Zavoda za javno zdravstvo Sa sanitarnog aspekta (Tablica2.) vodotok Krapina opterećen je koliformnim bakterijama što je posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u vodotok i njegove pritoke.

  24. Zaključak • Rezultati naših istraživanja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine te dostupni podatci ustanova koje se bave praćenjem stanja u rijeci, potvrdili su našu hipotezu da kvaliteta vode u rijeci Krapini opada od izvora prema ušću zbog antropogenog utjecaja te je time svrstavamo u umjereno zagađene rijeke.

  25. Hoće li naši potomci dobiti jednoga dana priliku da kao naši preci zaplivaju u bistroj rijeci? To ovisi prvenstveno o razini ekološke svijesti svakog od nas, a zatim i o primjeni suvremene tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda iz industrije i kućanstava, kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada, planiranju prometnica u skladu s potrebama zaštite voda, nadziranju prijevoza otpadnih tvari te o kontroliranoj uporabi pesticida. Mi Globovci vjerujemo da će i ovaj projekt dati vrijedan doprinos pozitivnom odgovoru na prethodno pitanje.

  26. Izvori GLOBE hidrološki protokoli Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, Narodne novine broj 47, 2008. Internet stranice: http://public.carnet.hr/globe/prirucnik/voda.PDF http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_89_2502.html http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/moduli/doc/26280_hidrokemija.pdfhttp://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query&lang=hr&bid=AaJdocji3NUll49M6NykJw%3D%3D

  27. HVALA NA PAŽNJI! • Sudionici: • Učenice: Ines Bačan, Jelena Tuković, Doris Žugec, Josipa Knežević,Marta Kuljak, Ana Mrković, Laura Vrabec i Anita Žeželj • Mentorice: Milena Prodanović i Irena Gladoić

More Related