Maloljetnička delikvencija

1. Maloljetnička delikvencija

2. DELIKVENCIJA (tal. Delinque- pogriješiti,činiti kaznena djela) obuhvaća teže oblike asocijalnog,antisocijalnog,soci-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva), kao što je:krađa,pljačka,namjerno izazivanje štete i požara,huliganstvo… KRIMINALITET (lat. krimen- kaznene aktivnost,zločinstvo) - obično se rabi kad je riječ o odraslima,a delikvencija kad je riječ o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela.To je protudruštveni oblik ponašanja,opasna i složena socijalno-patološka pojava,ozbiljan obiteljski,pedagoški,medicinski problem.

3. Pod maloljetničkom delikvencijom razumijevamo nedruštveno i protudruštveno ponašanje osobe u razvojnoj dobi,koje je odraz njezina poremećena biološkog,psihološkog i socijalnog razvoja .

4. POVIJESNI OSVRT • Svako društvo teži da suzbije ne samo teže oblike devijacije već i sve one oblike ponašanja koji narušavaju pravila društvenog života i odnose koji se na tim pravilima temelje. • Način ostvarenja tog cilja u povijesti razlikovao se, a njegove osnovne karakteristike mogu se sagledati u 3 etape :

5. PRIMITVNA DRUŠTVA - osobina orijentacija za djelo 2.KLASNA DRUŠTVA - kažnjavanje pojedinca s obzirom na procjenu njegove odgovornosti - Platon i Aristotel ističu da je cilj kazne popravljanje zločinca, sprječavanje zla… - pojavljuju se prve ideje o odgojnom djelovanju ( potrebi odgoja tijela i duše da ne bi došlo do zločinačkog ponašanja.

6. kršćanska crkva razvijala je neke preventivne aktivnosti o prilagođavanju kazne ličnosti i temperamentu delikventa 3. OČITUJE SE U IZRAŽAVANJU TEŽNJE ZA RAZVIJANJEM KRIMINALNE POLITIKE NA OSNOVAMA DRUŠTVENE OBRANE ( talijanska pozitivistička škola se zalaže za mjere sigurnosti,uklanjanja nepopravljivih zločinaca iz društva kako bi se ono zaštitilo )

7. Hamurabijev zakonik pokazivao je neposrednu zainteresiranost tadašnje najmoćnije države- babilonske za razvoj djece i mladeži Atensko pravo smatralo je obitelj osnovom razumijevanja pune ljudske prirode. -za “delikventnu” djecu i mladež odgovarao je otac ( on je taj koji je morao djecu naučiti pravilima ponašanja” ) - otac se mogao osloboditi odgovornosti na način da se odrekne “delikventne” djece - kazneno pravo je surovo i strogo- za sve jednako bez obzira na godine

8. RIMSKO PRAVOje prvo počelo voditi brigu o tome je li počinitelj kažnjivog djela dijete ili odrasla osoba - ono je prvo uvelo instituciju punoljetnosti čiji su temelji prisutni u svim zakonima svijeta Sve do kraja 19 st. ne nailazimo na ozbiljnije pokušaje uređivanja posebnog položaja djece, odnosno maloljetnika u kaznenom pravu. Reformu odredaba o maloljetnicima u kaznenom pravu potaknula su zapravo tek novija duhovna, sociološka i kriminalno-politička shvaćanja. Težište se s kažnjavanja i zastrašivanja premješta na prevenciju i resocijalizaciju pa maloljetnici i djeca dobivaju posebno mjesto u kaznenom pravu.

9. Svrha je odgoj i preodgoj 1892 god. Njemački pravnik Appelius je objavio knjigu “ O postupanju s maloljetnim zločincima i zapuštenom djecom “

10. PRISTUPI MALOLJETNIČKOJ DELIKVENCIJI • SOCIOLOŠKI P. - oblik devijantnog ponašanja - neprilagođeno ponašanje koje se sastoji od činova koji ne slijede norme i vrijednosti nekog društva • SOCIJALNO PSIHOLOŠKI PRISTUP - proces socijalizacije,tj.uklapanja u društvo - psihoanalitičke teorije • PRAVNO-KRIMINOLOŠKI PRISTUP - kriminalitet,kažnjavanje radnje tj. delikvencija i ostala asocijalna ponašanja - djela koja su u krivičnom zakonu i za koja su definirane kazne

11. BIO-PSIHOSOCIJALNE KARAKTERISTIKE MLADIH

12. Danas u suvremenim uvjetima život mladih mnogo je složeniji.Konstantno su izloženi pritisku negativnih političkih i kulturnih tendencija, koja utječu na njihov način mišljenja i djelovanja. • mladi moraju riješiti mnoge životne zadatke i u raznim područjima postići određene rezultate • postaju emocionalno stabilniji, javlja se osjećaj nesigurnosti - oblikuju se moralna gledišta i shvaćanja • razvija se vlastita individualnost - mladi se uključuju u razne oblike društvenog života i učvršćuju se u njemu

13. - udruživanje u skupine u dobro organiziranoj društvenoj sredini(škola, sportska društva…) nemaju razloga za zabrinutost, međutim u manje kontroliranim uvjetima mladi se ponekad udružuju u grupe sa devijantnim ponašanjem – u tom smislu se povezuju mladi koji imaju nekih psiholoških i društvenih problema, najčešće teže da budu tretirani kao odrasle osobe, žele se isticati i biti opaženi …

14. PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE MLADIH DELIKVENATA

15. Pri ocjeni odnosa dobi i kriminalnog ponašanja potrebno je obuhvatiti sve činitelje: - sociološke - psihološke - fiziološke POSTAVLJA SE PITANJE POSTOJI LI RAZLIKA U LIČNOSTI PRESTUPNIKA I ONIH KOJI TO NISU TE DA LI SU PRESTUPNICI PO SVOJEM BIOPSIHIČKOM USTROJSTVU POSEBAN TIP LIČNOSTI ?

16. u tom pogledu često se kriminalitet povezuje s jednom od značajki ličnosti- INTELIGENCIJOM • Burt smatra da mladi slabije inteligencije nisu u stanju shvatiti nedopuštenost nekih postupaka i nedoličnost pobuda koji ih na to navode • osobe slabije inteligencije češće se javljaju kao suučesnici, ostavljaju vidljive tragove itd. • EMOCOINALNE značajke povezane s kriminalnim ponašanjem proistječu iz emocionalne nestabilnosti,uznemirenosti,potištenosti,ljubomore,odbačenosti …

17. Healy i Bronner ( istraživači na području kriminologije ) smatraju da emocionalna napetost često uvjetuje delikventno ponašanje djece i mladih . • C.Burt je ustanovio da je 60 % delikvenata pretjerano senzibilno • MENTALNI POREMEĆAJ “ BJEG OD STVARNOSTI “

18. ISTIČE SE DA JE DELIKVENTNO PONAŠANJE PRETEŽNO I POSLJEDICA SMANJENE SPOSOBNOSTI INDIVIDUE DA SE ODUPRE SOCIJALNO NEGATIVNOM PONAŠANJU. • LIČNOST PRIHVAĆA ONE OBLIKE PONAŠANJA KOJI SE NAJLAKŠE UKLAPAJU U NJENU VEĆ FORMIRANU,STABILNU STRUKTURU ILI U STRUKTURU KOJA JE U FORMIRANJU

19. MOGLO BI SE ZAKLJUČITI DA PONAŠANJE MALOLJETNIH DELIKVENATA NIJE TAKO STABILNO KAO U NEDELIKVENATA TE JE I PREDVIĐANJE PONAŠANJA DELIKVENATA TEŽE OD PREDVIĐANJA NEDELIKVENATA !

20. KARAKTERISTIKE DOBI ISPITANIKA

21. Ukupna populacija djece i maloljetnika sastoji se od 3 dobne skupine : 1. DJECE 2. MLAĐIH MALOLJETNIKA ( 14 do 16 god. ) 3. STARIJIH MALOJLETNIKA ( 16 do 18 god. ) Poremećaji u ponašanju znatno su manji kod dobne skupine djece ( zbog svoje dobi i fizičke konstrukcije njihovo reagiranje na nepovoljne uvjete odgoja može se zasad očitovati tek u početnim oblicima poremećaja u ponašanju: zapuštanje školskih obveza,izražena agresivnost ili povučenost …

22. ,a relativno najjače izraženi u ponašanju starijih maloljetnika i to u obliku krivičnih djela noću, a potom u obliku recidivizma i druženja s asocijalnim osobama, bježanje od kuće … KARAKTERISTIKE SPOLA ISPITANIKA Ženski kriminalitet po opsegu mnogo je manji od muškog, mnogi pisci smatraju da je kriminalitet “ tipično muška reakcija “ ( Milutinović 1976.) .

23. To nije posljedica predrasuda oko uloge spolova u društvu već činjenica da su muškarci u svim zemljama i svim povijesnim razdobljima počinili više krivičnih djela nego žene, prije svega krivičnih djela nasilja. Govori se o većoj razvijenosti moralnih i altruističkih osjećaja kod žena, o njenom plašljivom karakteru, odvratnosti prema zločinu.

24. IMOVINSKI DELIKTI DELIKTI PROTIV ŽIVOTA I TIJELA DOSTOJANSTVA, LIČNOSTI I MORALA OSTALO – KRIVIČNA DJELA KOJA PRIPADAJU RAZLIČITIM GLAVAMA KRIVIČNOG ZAKONA VRSTE KRIVIČNIH DJELA

25. KRIVIČNA DJELA PROTIV IMOVINE • Maloljetnička delikvencija obuhvaća prije svega imovinski kriminalitet,dakle krađu, tešku krađu,provaljivanje,oduzimanje motornog vozila,prijevaru itd. • Porast imovinskih delikata u pravilu je neposredna posljedica privrednih i socijalnih depresija • Najviše maloljetnika počinilo je krivična djela teške krađe u pravilu provaljivanjem u zatvorene prostore • Kod sitnih krađa i kod krivičnog djela oštećenja tuđih stvari,oštećeni najčešće nemaju interesa da podnose krivične prijave

26. SITNE KRAĐE počinjene na štetu roditelja,rodbine,prijatelja… Većinom je riječ o deliktu koji nije unaprijed planiran • RAZBOJSTVO- maloljetnici slabije inteligencije, primitivnije strukture ličnosti ili osobe koje su sklone alkoholu.Većinom nije riječ o planiranim akcijama nego osoba koja je npr. pod utjecajem alkohola svojim ponašanjem pridonosi nastanku delikta.Počinitelji su uglavnom starije punoljetne osobe muškog spola. • VANDALIZAM-kolektivno počinjen delikt na štetu društvene imovine

27. KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE

28. KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA • Lake tjelesne ozljede,znatno manje teške tjelesne ozljede,a najmanje krivično djelo ubojstva • Situacijski delikti ( afektivna napetost,preosjetljivost,naglost..) ima znatan utjecaju nastajanju kaznenog djela

29. SEKSUALNI DELIKTI • Kod seksualni delikata je poznata tzv.“tamna brojka” – nespremnost žrtve da se podnošenjem krivičnih prijava izloži sredini u kojoj živi • maloljetnici rijetko sami čine krivična djela silovanja, najčešće to čine u suučesništvu i to s punoljetnim osobama od 18-23 god. • oni su inicijatori takve aktivnosti

30. KAZNENA DJELA S OBILJEŽJIMA NASILJA

31. PRIJAVLJENE MALOLJETNE OSOBE PO GRUPAMA KAZNENIH DJELA

33. SUUČESNIŠTVO

34. maloljetnici rjeđe čine krivična djela nego punoljetne osobe • pojedinac često i nema delikventne namjere • tek u zajedništvu sa skupinom vršnjaka dolazi do delikventnog usmjeravanja njegove aktivnosti jer želi istaknuti svoju snagu i odvažnost, ne želi se izložiti diskriminaciji i izrugivanju vršnjaka. • to dovodi do rizika nastupanja težih ekscesa • Suučesništvo kao pojavni oblik delikventnog ponašanja katkad se nedovoljno kritički uzima kao indikator procjene važnosti delikventnog ponašanja ( djeca i mladež koji samo čine krivična djela obično imaju negativniju kriminološku prognozu od onih koji su delikt počinili u skupini )

35. grupiranje maloljetnika raznoliko je i dinamično • može nastati slučajno ili planirano • može biti jednokratno ili trajnijeg karaktera • stupanj unutarnje kohezije i organiziranosti može biti jače i trajnije povezan ovisno o cilju ili planovima skupine, to su obično značajke tzv. maloljetničkih bandi • Uzroci: manja povezanost s obitelji,slabija integriranost u odgojno-obrazovni proces… • maloljetnici u suučesništvu s punoljetnom osobom- oko četiri puta više krivičnih djela protiv života i tijela,oko tri put više seksualnih delikata i oko dva puta više “ostalih” delikata -

36. PRIJAVLJENE,OPTUŽENE I OSUĐENE MALOLJETNE OSOBE OD 1998.do 2002. god.

38. KRIMINALNI POVRAT(recidivizam) • osobe u kriminalnom povratu vrlo su problematičan dio svake delikventne populacije • oni pretežito dio života provode u sukobu s društvenim normama formuliranim u Krivičnom Zakonu • Kod punoljetnih počinitelja krivičnih djela najčešće se povratnikom smatra osoba koja je za počinjeno krivino djelo već bila izrečena neka sankcija,no kad maloljetnih osoba ovaj pojam iz više razloga nije dovoljan : - u maloljetnoj delikventnoj populaciji uspješno djeluju selekcijski mehanizmi i upravo zbog toga

39. tek oko jedne petine maloljetnih počinitelja krivičnih djela bude izvedena pred sud radi izricanja sankcije • jedna trećina prijavljenih maloljetnika se ne izvodi pred sud jer u vrijeme izvršenja djela nisu imali 14 godina - tzv. specijalni povrat kod maloljetnika nema kriminalno-političko značenje kao kod punoljetnih osoba,jer maloljetnici ionako u oko 85 % slučajeva čine samo krivična djela protiv privatne i društvene imovine

40. Kriminalni povrat kod prijavljene djece i maloljetnika biti će jače izražen kod necjelovite obitelji i kod obitelji nižeg ekonomskog i obrazovanog statusa. Te su obitelji opterećene problemima životne egzistencije, a raspolažu s manje mogućnosti i alternativa za rješavanje konfliktnih stanja.

41. OBITELJSKE PRILIKE “OBITELJSKI ODGOJ JE PRVI ODGOJ KOJI DRUŠTVO DAJE DJETETU” ( Dobrenović 1975)

42. Pojavu delikventnog ponašanja djece i maloljetnika mnogi istraživači pripisuju raznovrsnim defektima unutar obitelji i s tim u vezi narušenom procesu socijalizacije mladih! Od obitelji očekujemo da ostvaruje reproduktivnu,ekonomsku,emotivnu zaštitnu i odgojno-moralnu funkciju.

43. MATERIJALNI POLOŽAJ UVJETI STANOVANJA OBRAZOVANJE ZAPOSLENJE VELIČINA OBITELJI RED ROĐENJA DJETETA NEPOTPUNA OBITELJ KVALITETA ODNOSA U OBITELJI KVALITETA I NAČIN ODGOJA Socijalni i ekonomski status obiteji

44. ŠKOLA I KRIMINALITET • Škola je nakon obitelji najznačajnija skupina u koju dijete ulazi,ona pred dijete stavlja veće obveze i zahtjeve • Većina djece se u školi suočava sa svijetom u kojem više nema povlaštenu poziciju koju je uživalo u obitelji • Zahtjeva se sposobnost prilagođavanja • Pojedinci postaju prestupnici ponašanja usred nemogućnosti da shvate što je dopuštano,a što nije

45. AUTORI SMATRAJU DA JE VJEROJATNOST BJEŽANJA IZ ŠKOLE VEĆA : • ŠTO MALOLJETNIK IMA NEGATIVNIJI STAV PREMA ŠKOLI I RADU • ŠTO IMA SLABIJI USPJEH U ŠKOLI • ŠTO JE SLABIJE SOCIJALNO ADAPTIRAN • ŠTO JE MANJE SPREMAN DA PRIHVATI INSTITUCIONALNE ( ŠKOLSKE ) NORME I PONAŠANJA

46. KRETANJE KRIMINALITETA MALOLJETNIH OSOBA VEZANOG UZ DROGU

47. Prijavljeni maloljetnici,pokrenut kazneni postupak i odluka suda za sve modalitete kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. KZ 1996.-1998.

48. Kaznenopravni položaj maloljetnika i kazneno djelo zlouporabe opojnih droga • Zakon o sudovima za mladež – kao sankcije izriče: odgojne mjere,maloljetnički zatvor ili sigurnosne mjere (čl.4) Posebna obveza je da se maloljetnik uz suglasnost svoga zakonskog zastupnika podvrgne stručnom medicinskom postupku ili postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti – izriče se kad je kazneno djelo vezano za zlouporabu opojnih droga - izrečena obveza može trajati najdulje 1 godinu

50. DOBNA STRUKTURA KAZNENO PRIJAVLJENIH OSOBA TIJEKOM 1998.