Koordinator: dr.sc. Gorenka Sinovčić dr.sc. Vanja Čikeš Keč mr.sc. Barbara Zorica Ivica Šaškor

1. 2. GOSPODARENJE BIOLOŠKIM DOBRIMA I ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI 2.2. SMANJENJE BIOLOŠKIH ZALIHA GOSPODARSKI ZNAČAJNIH VRSTA 2.2.2. NAJVAŽNIJE PELAGIČKE VRSTE Koordinator: dr.sc. Gorenka Sinovčić dr.sc. Vanja Čikeš Keč mr.sc. Barbara Zorica Ivica Šaškor Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Laboratorij za ribarstvenu biologiju, gospodarenje pridnenim i pelagičkim resursima

2. Vrste srdela, Sardina pilchardus inćun (brgljun), Engraulis encrasicolus lokarda, Scomber japonicus skuša, Scomber scombrus iglica, Belone belone srdela golema, Sardinella aurita papalina, Sparttus sprattus palamida, Sarda sarda

3. LH LDF BD OC ED LA LS LF LT Metodologija Biometrija • makroskopsko određivanje spola • procjena stanja sazrijevanja gonada • težina ribe (W) • težina gonada (Wg) • starost • podaci o ulovu

4. Područje istraživanja: zapadna obala Istre ( ), kanalsko područje ( ), Novigradsko more ( ), Kaštelanski zaljev ( ), uzobalje ( ), otvoreno more ( ).

5. Ciljevi: • sustavno pratiti najznačajnije populacije pelagičke (plave) ribe • ustvrditi stanje i dinamiku u njihovim populacijama • ustvrditi najmanje dužine spolnog sazrijevanja • gustoća • predložiti način sprovođenja održivog iskorištavanja (minimalne lovne dužine, lovostaj itd.), iz čega proizlazi očuvanje populacija i zaštita biološke raznolikosti.

6. Rezultati: Dužinska raspodjela srdele (plavi histogrami) i inćuna (crveni histogrami) iz uzoraka lovina ostvarenih u ribolovnom moru Hrvatske: zapadna obala Istre (a), kanalsko područje (b), Novigradsko more (c), Kaštelanski zaljev (d), uzobalje (e) i otvoreno more (f); (1998.-2009.).

7. Dužinska raspodjela srdele u ribolovnom moru Hrvatske tijekom razdoblja istraživanja (1998.-2009.).

8. Dužinska raspodjela inćuna u ribolovnom moru Hrvatske tijekom razdoblja istraživanja (1998.-2009.).

9. Starosna struktura srdele (a) i inćuna (b) a) b)

10. iglica papalina MJESEC III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V skuša srdela Razdoblje mriještenja inćun lokarda srdela golema palamida

11. Kolebanje srednjih vrijednosti alometrijskog koeficijenta (b) srdele (A) i inćuna(B) iz uzoraka lovina ostvarenih u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. A) B)

12. Dužinaprvog spolnog sazrijevanja (učešćenajnaprednijih stadija zrelosti gonada) srdele Sardina pilchardus.

13. Dužina prvog spolnog sazrijevanja inćunaEngraulis encrasicolus(učešće najnaprednijih stadija zrelosti gonada).

14. Dužina prvog spolnog sazrijevanja srdele goleme Sardinella aurita (učešće najnaprednijih stadija zrelosti gonada).

15. Dužina prvog spolnog sazrijevanja lokarde Scomber japonicus (učešće najnaprednijih stadija zrelosti gonada).

16. Dužina prvog spolnog sazrijevanja iglice Belone belone (učešće najnaprednijih stadija zrelosti gonada).

17. Sezonska raspodjela ulova srdele tijekom nekoliko godina istraživanog razdoblja

18. Ulov srdele u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

19. Ulov inćuna (brgljuna) u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

20. ZAKLJUČCI • U uzorcima lovina istraživanog ribolovnog područjaobalnog i otvorenog mora hrvatskog dijela Jadrana u vrijeme istraživanja (1998. - 2009.) su izrazito prevladavale dvije vrste pelagičkeplave ribe: srdela i inćun (75%). • Najmanja je riba prevladavala u estuarijima, općenitou priobalju, dok je najveća i najstarija riba bila zastupljenija na ribolovnim područjima otvorenog mora. U tom je područjui abundancija ovih dvaju najznačajnijih vrsta bila najveća - srdele tijekom jeseni a inćuna tijekom ljeta, što je opasno za navedene populacije. U područjui vremenu istraživanja su se sve pelagičke vrste mrijestile - srdela, papalina i skuša, donekle i iglica tijekom hladnijeg dijela godine, a brgljun, lokarda (plavica), srdela golema (zlatna) i palamida tijekom toplijeg dijela godine (primjena u zakonskim propisima-lovostaj). U isto su vrijeme lovine navedenih vrsta bile najobilnije, što je napovoljno za populaciju.

21. ZAKLJUČCI • Sve promatrane pelagičke vrste riba su vrlo rano dosegle prvu spolnu zrelost: srdela i inćun pri kraju prve godine života, pri dužini od 8,0 odnosno 8,2 cm, srdela golema početkom druge godine života, pri dužini od 15,8 cm, iglica tijekom druge godine života (28,5 cm), skuša i lokarda između druge i treće godine života pri dužinama od 28,4 cm (primjena u zakonskim propisima – minimalne lovne dužine). • Rezultati istraživanja predstavljaju značajnu osnovu za daljnja istraživanja praćenja stanja u populacijama najvažnijih pelagičkih vrsta riba, što je posebno važno jer se ove riblje vrste nalaze na samom početku hranidbenog lanca – glavni su izvor hrane mnogim većim ribama, glavonošcima, pticama i sisavcima. Vrlo su osjetljive na sve promjene u okolišu te na njih vrlo brzo reagiraju. Zbog izrazitih i vrlo brzih promjena u njihovim populacijama, a u svrhu provođenja odgovornog, održivog i osmišljenog gospodarenja ovim značajnim pelagičkim vrstama, koje su najbrojnije i gospodarstveno najznačajnije, preporučuje se daljnje stalno praćenje (biomonitoring) njihovih populacija.

22. Zahvaljujem!