1 / 47

Osjetila

Osjetila. Percepcija informacija iz okoline. Osjetila su jedino sredstvo kojim organizam može spoznati okolinu Percepcija i integracija informacija iz okoline organizmu osiguravaju preživljavanje Proces percepcije započinje specijaliziranim osjetnim receptorskim stanicama

filia
Download Presentation

Osjetila

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Osjetila

  2. Percepcija informacija iz okoline • Osjetila su jedino sredstvo kojim organizam može spoznati okolinu • Percepcija i integracija informacija iz okoline organizmu osiguravaju preživljavanje • Proces percepcije započinje specijaliziranim osjetnim receptorskim stanicama • u oku, uhu, koži ili drugim organima • reagiraju na kemijske ili fizikalne podražaje

  3. Osjetne stanice • Razlikujemo nekoliko vrsta osjetnih stanica: • Kemoreceptori – osjet njuha i okusa • Mehanoreceptori – opip, sluh, ravnoteža • Termoreceptori – temperatura • Fotoreceptori – vid

  4. Kemoreceptori za osjet okusa • Evolucijska uloga je omogućavanje razlikovanja sigurne hrane od one koja organizmu može naškoditi • Jezikje prekriven tisućama papila, izbočina epitela i vezivnog tkiva sluznice usne šupljine • Sa strana jezičnih papila, između stanica mnogoslojnog pločastog epitela jezika, smješteni su okusni pupoljci

  5. Okusni pupoljci • Na slobodnoj površini osjetnih stanica nalaze se mikrovili prekriveni brojnim receptorima (za slatko i gorko) ili ionskim kanalima (za slano i kiselo) • Molekule iz hrane koje izazivaju okus stvaraju signal koji se prenosi u središnji živčani sustav • Signal se prenosi živčanim vlaknima

  6. Osjet mirisa • Kemoreceptori • Nos razlikuje molekulamirisa i to u iznimno niskim koncentracijama • Osjet njuha također prenosi informacije o hrani, ali i o mirisima okoline, poput mirisa potencijalnih predatora pa čak i seksualnih partnera (feromoni) • Mirisne osjetne stanice: u tankom sloju olfaktornog epitela gornjih nosnih školjki • Pravi neuroni koji na slobodnoj površini sadrže mikrovile prekrivene receptorima

  7. Termoreceptori • Osjetne stanice čiji slobodni živčani završetci prepoznaju promjene u temperaturi • Najviše takvih živčanih završetaka nalazi se u koži, rožnici, mokraćnom mjehuru, ali i u centrima u središnjem živčanom sustavu koji su odgovorni za termoregulaciju • Receptora za hladno ima više nego za toplo • Najveća koncentracija na licu i uškama pa stoga tijekom hladnoga dana najviše zebu upravo uši i nos

  8. Receptori za hladno i toplo • Receptori za hladno • Aktiviraju se kada temperatura kože padne ispod 35°C • Najaktivniji su pri 25°C • Kad temperatura padne ispod 5°C više ne reagiraju • Zbog toga osjećamo obamrlost ekstremiteta u iznimno hladnim uvjetima • Receptori za toplo • Aktiviraju se pri 30°C • Najintenzivnije reagiraju oko 45°C, a iznad te temperature aktiviraju se nociceptori, neuroni za prijenos i kodiranje štetnih podražaja (osjet boli)

  9. Mehanoreceptori • Primarni aferentni neuroni koji reagiraju na tlak ili na mehaničke deformacije • Služe za registriranje osjeta dodira, boli, zvuka, položaja i gravitacije • Jednostavni fizikalni princip; promjena oblika mehanoreceptora i njegove stanične membrane stvara signal (akcijski potencijal) • Signal putuje do kralježničnemoždine pa u veliki mozak • Na membrani mehanoreceptora nalaze se vrlo raznolike skupine proteina koji mogu reagirati na mehaničku deformaciju. Ti receptori nisu ništa drugo nego membranski proteini koji su stanična prva linija komunikacije s okolinom

  10. Mehanoreceptori kože • U koži koja nije prekrivena dlakama: slobodni živčani završetci, Merkelove stanice te Ruffinijeva , Pacinijeva, Maissnerova i Krauseovatjelešca • U koži prekrivenoj dlakama postoje mehanoreceptorifolikula dlake koji reagiraju na bilo koju promjenu njenog položaja

  11. Uho • Specijalizirani organ za percepciju osjeta sluha, položaja u prostoru i ravnoteže • Osjetne stanice: mehanoreceptori • Vanjsko, srednje i unutarnje uho

  12. Vanjsko, srednje i unutrašnje uho 1/Vanjsko uho • uška • vanjski slušni hodnik(lojnice i ceruminozne žlijezde) 2/Srednje uho • bubnjište • slušna tuba • čekić, nakovanj i stremen(pojačanje 22x, kompresija tekućine) • ovalni i okrugli otvor 3/Unutrašnje uho • membranozni i koštani labirint • sakulus, utrikulus

  13. Funkcija različitih dijelova uha • Vanjsko uho • Prima zvučne valove • Srednje uho • Zvučni valovi se prenose iz zraka na kost • Unutrašnje uho • Preko kosti se zvučni valovi prenose u unutrašnje uho • Vibracije se pretvaraju u specifične živčane podražaje • Podražaji se slušnim živcem prenose u SŽS (sluh) • Unutrašnje uho sadržava i vestibularni organ za ravnotežu

  14. Specijalizirane osjetne regije membranskog labirinta • Mehanoreceptori u epitelu • stanice s dlačicama • Sluh • Spiralni Cortijev organ u pužnici • Ravnoteža • Dvije makule • utrikulusa i sakulusa • Tri kriste ampularis • u proširenim ampularnim regijama svakog polukružnog kanala

  15. PUŽNICA -Pužnica je dio unutarnjeg uha -Oblika je puževe kućice -Zvučnu energiju pretvara u signale koji se prenose slušnim živcem

  16. Presjek kroz pužnicu • 3“prostora”: • Scala vestibuli • Scalamedia • Scalatympani • 2 membrane • Reissnerova membrana • Bazilarna membrana • Scalamedia sadrži Cortijev organ koji služi za provođenje zvuka

  17. Cortijev organ • Kost • Stanice s dlačicama • Membrana tectoria • Reissnerova membrana • Potporne stanice • Bazilarna membrana 7-9) Potporne stanice 10) Slušni živac

  18. Funkcija Cortijeva organa • Sadrži stanice s dlačicama • Mehanoreceptori koji reagiraju na zvuk različitih frekvencija • Stereocilije na površini stanica uronjene su u membranu tektoriju • Zvučni titraji prenose se na bazilarnu membranu • U stanicama se zbog otklona stvara potencijal depolarizacije • Signal se prenosi u moždane centre preko živčanih završetaka koji pristupaju na osjetne stanice

  19. Prijenos vibracija sa srednjeg uha • Sušne koščice prenose vibracije s bubnjića • Ovalni prozorčić se utiskuje u skalu vestibuli • Pomicanje bazilarne membrane • Podražaj stanica s dlačicama • Stvaranje slušnih signala • Uočite živce koji pristupaju stanicama s dlačicama

  20. Makuleutrikulusa i sakulusa • Osjet gravitacije, položaja i linearnog kretanja • Mehanoreceptori – stanice s dlačicama

  21. Histologija makula • 2 vrste receptorskih stanica, potporne stanice, živčani završetci • Makule su međusobno okomite • Prekrivene su statolitnom membranom

  22. Funkcija osjetnih područja utrikulusai sakulusa • Održavanje položaja tijela • odgovor na linearnu akceleraciju • i promjene položaja glave • Stimulus je pomak otolitnemembrane • Pomak otolitne membrane uzrokuje gravitacija i gibanje endolimfe • Stanice s dlačicama: mijenjaju svoj potencijal i otpuštanje neurotransmitera

  23. Polukružni kanali • 3 polukružna kanala • Polaze i vraćaju se u zid utrikulusa • Leže u 3 prostorne ravnine • Otprilike pod pravim kutom • Ampula: prošireni kraj • Grebenasto područje s mehanoreceptorima • Cristaampullaris

  24. Receptorska područja polukružnih kanala nalaze se u proširenjima – ampulama i imaju oblik izduženog grebena (cristaampullaris)

  25. Crista-slična makulama -deblji glikoproteinski sloj -čunjast oblik (kupula) -kupula nije pokrivena statolitima -dodiruje suprotni, ne-osjetni zid

  26. Polukružni kanali: mehanoreceptorikoji detektiraju rotacijsku (angularnu) akceleraciju

  27. Histologija polukružnog kanala

  28. Oko • Složeni fotosenzitivni organ • Analizira oblik, intenzitet i boju svjetla reflektiranog od objekata • Osjet vida

  29. Tri očne ovojnice • Vanjska očna ovojnica (tunicafibrosa): zaštićuje strukture unutar oka i zajedno s intraokularnim tlakom tekućine održava oblik očne jabučice. • Srednja očna ovojnica (uvea): zaštićuje unutrašnjost oka od svjetlosti (pigment), ishranjuje mrežnice (krvne žile) i sudjeluju u akomodaciji (cilijarnimišić) • Unutrašnja očna ovojnica (retina): vidni dio sudjeluje u stvaranju vida dok slijepi dio ne sudjeluje. Čine ju pigmentni sloj i neuralna retina.

  30. Vanjska očna ovojnica • Bjeloočnica • gusti sloj kolagenih i elastičnih vlakana te fibroblasta. • Rožnica • Veći broj slojeva, uključujući površinski epitel i pravilno organiziranu stromu(osigurava prozirnost) • Živčani završeci za prijenos bola ulaze u epitel (osjetljivost rožnice) • 5 slojeva: • Epitel (1) • Bowmanova membrana (2) • Stroma (3) • Descemetova membrana (4) • Endotel (5)

  31. LASIK • Engl. laser-assistedin situ keratomileusis • Mijenjanje zakrivljenosti rožnice • Mijenjanje fokusa • Epitel rožnice se odigne • Stroma se laserom preoblikuje – vaporiziranje kolagenih vlakana i keratocita • Vraćanje epitela • Slijedi regeneracija

  32. Limbus • Spoj između rožnice i bjeloočnice: korneoskleralni spoj • Sadrži matične stanice za epitel rožnice • Prijelazno područje – rožnica prelazi u neprozirnu skleru • Opskrbljen mikrovaskulaturom • Zajedno s prednjom očnom vodicom daje metabolite stanicama rožnice difuzijom

  33. Srednja očna ovojnica • Uvea • lat. uva=grožđe; nalik oguljenom grozdu • Pigmentirani srednji sloj oka • Vaskularna ovojnica • Žilnica • Cilijarno tijelo • Šarenica

  34. Cilijarno tijelo = cilijarni mišić + cilijarni nastavci. Zonularnavlakna vežu se na leću (akomodacija). • Šarenica = vezivna stroma , dvoslojni pigmentiraniepitel i mišići koji šire ili suzuju zjenicu. • Žilnica= vezivo s mnoštvom žila i pigmentnihstanica

  35. Put očne vodice • Očnu vodicu stvara epitel cilijarnihnastavaka • Izlučuje se u stražnju očnu sobicu • Prolazi kroz zjenicu (pupilarni otvor) u prednju očnu sobicu • Odlazi kroz Schlemmovkanal u episkleralne vene i venske sinuse

  36. Glaukom • Opstrukcija Schlemmovog kanala (najčešće) ili uveitis koji sprječava otok tekućine kroz trabekularnovezivo • Prirođeni (kongenitalni glaukom) – poremećeni razvoj Schlemmovog kanala (genska mutacija ili rubeola do 7 tjedna intrauterinog života)

  37. Unutrašnja očna ovojnica - mrežnica • Sastoji se od pigmentnog sloja (stvara tamnu komoru) i neuralne retine (osigurava prijenos vida) • Pigmentne stanice: sinteza melanina, fagocitoza dijelova fotoreceptora (čunjića i štapića) • Prijenos vida: fotoreceptori prenose informacije na bipolarne neurone, a oni na ganglijske stanice. Informacija se zatim prenosi prema odgovarajućim centrima u središnjem živčanom sustavu.

  38. Deset slojeva mrežnice

  39. Specijalizirani dijelovi mrežnice • Optički disk (slijepa pjega) • Stražnji dio retine gdje izlazi optički živac • Nema fotoreceptora; slijepa točka • Foveacentralis • Samo štapići; bipolarne i ganglijske stanice samo na periferiji • Pojačava vidnu oštrinu • Krvne žile ne prelaze ovu regiju • Maculalutea • Oko foveecentralis • Svi slojevi retine pristuni • Dva mrežasta sloja bgatakarotenoidima – žućkasta boja • Antioksidansi – filtriraju potencijalno štetno svjetlo kratke valne duljine • Štite čunjiće foveecentralis

  40. Foveacentralis – žuta pjega • mjesto najjasnijeg vida. Sadrži mnoštvo čunjića, a ne sadrži štapiće i kapilare. Žuti piment oko fovee stvara žutu pjegu (macululuteu).

  41. Leća • Prozirna bikonveksna struktura iza šarenice • Funkcija: fokusiranje svjetla na rožnicu • Tri glavne komponente: • Kapsula leće • Epitel leće • Vlakna leće • U lećnim vlaknima nakupljaju se proteini kristalinii filensin

  42. Akomodacija • Leća i cilijarno tijelo • Zonularni nastavci • Ciliarni mišić relaksiran • Zonula nategnuta • Leća spljoštena • Na mrežnici se fokusiraju slike udaljenih objekata • Cilijarni mišić kontrahiran • Zonula labava • Leća okruglasta • Fokusiranje objekata koji su blizu

  43. Kratkovidnost i dalekovidnost • Hyperopia – dalekovidnost • Slika se fokusira iza mrežnice • Myopia – kratkovidnost • Slika se fokusira ispred mrežnice • Prezbiopija – staračka dalekovidnost • Zbog smanjenja elastičnosti vlakana leće • Korekcija lećama

  44. Katarakta • Zamućena leća • Poremećen vid • Uzrokovano promjenom topivosti proteina lećnih niti (filensina i kristalina); kod starenja, dijabetesa, pretjeranog izlaganja UV svjetlu, trauma, itd. • Kongenitalna katarakta: često je nasljedna • Teratogeni čimbenici (rubeola), ako djeluju između 4-7 tj.(nastanak primarnih lećnih niti) uzrokuju kataraktu. • Liječenje kirurško

  45. Kirurško liječenje katarakte • Proces: fakoemulzifikacija • Uklanjanje katarakte kroz male, samo-zarastajuće rezove koji obično ne zahtijevaju nikakve šavove • Mikrokirurški instrumenti: nježno otapanje i uklanjanje zamućene leće • Kad se ukloni leća, postavlja se mala preklopljena intraokularna leća • Leža se raširi i zamjenjuje zamućenu

More Related