1 / 18

Čula-osjetila

ČULA - OSJETILA. Čula-osjetila. Čula-osjetila. Pomoću čula - osjtila doživljavamo sve što nas okružuje. U našem tijelu postoji 5 čula. Svako čulo ima svoj organ. Oko. Čulo - osjetilo vida:. Čulo - osjetilo sluha:. Uho. Nos. Čulo - osjetilo mirisa:. Jezik. Čulo - osjetilo okusa:.

jaclyn
Download Presentation

Čula-osjetila

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ČULA - OSJETILA Čula-osjetila

  2. Čula-osjetila Pomoću čula - osjtila doživljavamo sve što nas okružuje. U našem tijelu postoji 5 čula. Svako čulo ima svoj organ.

  3. Oko Čulo - osjetilo vida: Čulo - osjetilo sluha: Uho Nos Čulo - osjetilo mirisa: Jezik Čulo - osjetilo okusa: Čulo - osjetilo dodira: Šaka

  4. VIDJETI

  5. MIRISATI

  6. ČUTI

  7. OKUSITI GORKO KISELO KISELO SLANO SLANO SLATKO

  8. DODIRNUTI KOŽA

  9. ČULO UKUSA • Čulo ukusa smješteno je na jeziku. Na površini jezika nalaze se osjetljive kvržice (ćelije) koje omogućavaju da osjetimo različite osobine hrane. Hrana se u ustima nakvasi pljuvačkom, pa onda osjećamo da li je SLANA, SLATKA, KISELA ili GORKA. Kvržice (ćelije) primaju draži koje prenose na osjećajni nerv. Taj nerv prenosi nadražaje do centra mozga, tamo nastaje osjećaj ukusa. • Kada na jezik stavimo neki predmet, drveni ili metalni, ne osjeća se okus. Svi predmeti i materije koje ne mogu da se rastvore u pljuvačnom soku, ne mogu nadražiti osjetljive kvržice na jeziku, pa se ne osjeća ukus. Gorko Kiselo Slano Slatko

  10. Ne postoji čulna zona za ljuto, već se takve draži prenose preko nervnih završetaka kao bol. Postoje 4 vrste ukusa. Baznim dijelom jezika osjećamo gorko, ivicom jezika kiselo, a vrhom slatko i slano. Središnji dio jezika ne ulazi u sastav čula ukusa. gorko kiselo slano slatko i slano slatko

  11. ČULO DODIRA • Koža je organ koji ima višestruku ulogu. • Štiti tijelo od vanjskih uticaja, • ima i važnu ulogu u izlučivanju. • U koži su smještena tjelašca osjetljiva na DODIR i PRITISAK, HLADNOĆU i TOPLOTU. Ona čine čulne organe koji su povezani sa nervima, a preko njih sa velikim mozgom. • Tjelašca čula dodira su najbrojnija na vrhovima prstiju. Jagodice prstiju, zahvaljujući osjetljivosti, omogućavaju slijepim ljudima da čitaju. • Preko kože se osjeća i bol, jer u koži su završeci nerava kojima se bol osjeća.

  12. Čulniorgani kože se nalazeispodpokožice u kvržicama, čineihčulnećelije, slobodninervnizavršeci, nervnovlaknoimozak. • Primljenedražiizspoljašnesredine, prenose se nanervnavlaknaisprovode do mozgaprekokičmenemoždine.

  13. Čulni organi za dodir i pritisak - nalaze se u koži; to su sitne kvržice obavijene opnom koje sadrže čulne ćelije za dodir, među njima granaju se završeci osećajnih nerava. • Najviše ih ima na jagodicama prstiju, usnama i dlanovima. • Mijenjaju oblik pri dodiru i tako reaguju na draž. • Čulni organi za osjećaj bola – su posebni nervni završeci u koži i sluzokoži. Broj osjetljivih receptora bola u koži je oko 170cm2. Oni su osjetljivi na mehaničke, toplotne i hemijske draži.

  14. Čulni organi za temperaturu - nalaze se u vidu nervnih završetaka ispod pokožice.Neravnomjerno su raspoređeni. Posebno su izdvojeni prijemnici za hladnoću od prijemnika za toplotu. • Čulo za hladnoću - prijemnici draži se nalaze dublje u sloju kože. Receptora za hladnoću ima oko 500000, a najgušći su na leđima. • Čulo za toplotu - prijemnici draži se nalaze dublje u koži i ima ih oko 30000.Najviše ih ima na usnama i obrazima. • Čulni organi duboke (mišićne) i unutrašnje osetljivosti – su posebne ćelije u mišićima i njihovim tetivama, zglobnim čaurama i zglobnim vezama. Nalaze se u zidovima unutrašnjih organa i reaguju na istezanje unutrašnjih organa.

  15. ZAŠTITA ORGANA ČULA DODIRA I UKUSA Kožu treba njegovati (redovito se umivati, prati i kupati). Tako ona postaje otporna. Koža se vrlo lako može ozlijediti prekomjernim izlaganjem suncu. Opekotine mogu nastati i od vatre ili vruće tečnosti . Tada treba posjetiti ljekara. Prilikom ishrane ne treba uzimati prehladnu i vruću hranu i tečnost. Takođe, hrana treba da je umjereno slana, slatka, gorka i kisela, naročito treba izbjegavati pretjerano ljutu hranu.

  16. ČULO DODIRA ZAPAMTIMO ČULO UKUSA • Čulniorgani kože se nalazeispodkože u kvržicama, čineihčulnećelije inervnizavršeci. • Primljenedražiizspoljašnesredine, prenose se nanerveisprovode do mozgaprekokičmenemoždine. Na površini jezika nalaze se organi za ukus. Površina jezika je hrapava i puna kvržica. Njima razlikujemo slatko, slano, gorko i kiselo. Kvržice (ćelije) primaju draži koje prenose na osjećajni nerv. Taj nerv prenosi nadražaje do centra mozga, tamo nastaje osjećaj ukusa. Unutar kože nalaze se organi za: - dodir i pritisak - osjećaj bola - temperaturu ŽIVAC (NERV)

  17. Insekti osećaju dodir preko osjetljivih dlačica kliješta na pipcima. • Kod puževa receptori dodira se nalaze na vrhovima pokretljivih pipaka. • Barske ptice imaju mnoštvo receptora na vrhu svog isturenog kljuna. • Foka se oslanja na čulo dodira kada traži hranu, koristeći svoje brkove koji su povezani sa mrežom nervnih vlakana. • Africki slon, najveći sisar na zemlji, ima na surli dvije izrasline nalik na prste, koje su posebno osjetljive na dodir. •  Riba ima specijalizovan spektar receptora dodira na perajima, takozvani bočni sistem osjetljivosti. • Kod životinja postoji jako čulo ukusa, jer je to važna zaštita od trovanja toksičnom hranom

  18. ZANIMLJIVOSTI • Oko 25 % svih ljudi na svijetu spada u tzv. "superprobače", kod kojih se na jednom kvadratnom centimetru jezika može naći i do 80 gustativnih kvržica. Kod prosječnih (oko polovine ljudi) ima ih oko 50, a kod preostale četvrtine oko 15. Ova razlika ima svoje genetsko porijeklo. "Superprobači" osjetljiviji su od ostalih ne samo na ukus, već na bol i na dodir. Njima je gorko gorče, slano slanije, slatko slađe, kiselo kiselije. To su obično anti-alkoholičari i nepušači, jer ne trpe za njih prejak ukus alkohola i duvana u ustima, a često su skloniji jednoličnoj hrani, jer ne vole da probaju nove i intenzivne ukuse koji previše opterećuju njihova čula, pa obično jedu blagu hranu manje intenzivnih ukusa. Uočeno je da je većina "superprobača" ženskog pola, a uzrokom se smatra evolucija ovog čula koja je kod žena, kao hranilaca djece i porodice, bila intenzivnija. • Kažiprst je poseban zato što ima veći broj receptora od drugih prstiju, koji mozgu šalju dragocjene podatke.... • Mnoge zone na tijelu su podložne golicanju, ali su isto tako, vrlo ranjive tačke. Najpodložnija mjesta su vrat i rebra.

More Related