370 likes | 643 Views
Privrženost u cjeloživotnoj perspektivi ak. god. 2013/2014. doc.dr.sc. Ina Reić Ercegovac Katedra za psihologiju; Filozofski fakultet u Splitu Kontakt: inareic@ffst.hr Konzultacije: utorkom 9-11; po dogovoru. SADRŽAJ PREDMETA.
E N D
Privrženost u cjeloživotnoj perspektiviak. god. 2013/2014 doc.dr.sc. Ina Reić Ercegovac Katedra za psihologiju; Filozofski fakultet u Splitu Kontakt: inareic@ffst.hr Konzultacije: utorkom 9-11; po dogovoru
SADRŽAJ PREDMETA • Razvojna perspektiva - privrženost u ranoj dobi, vrste privrženosti • kroskulturalna istraživanja privrženosti, obiteljski utjecaji na privrženost, • teorije privrženosti u odrasloj dobi, obrasci privrženosti u odrasloj dobi. • Perspektiva teorije ličnosti i socijalne psihologije – • metode ispitivanja privrženosti u odrasloj dobi, stabilnost privrženosti, • ljubavne veze kao privrženi odnosi, partnerski/bračni odnosi, • kvaliteta i stabilnost bračnih veza.
LITERATURA • Vasta, R., Haith, M., Miller, S. (1998 ili novije izdanje). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap (str. 467-476). • Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Naklada Slap (str. 16-36) • Lacković Grgin, K., Ćubela Adorić, V. (2006). Odabrane teme iz psihologije odraslih. Jastrebarsko: Naklada Slap (str. 161-250). DODATNA • David Howe (2011). Attachement Across the Lifecourse: A Brief Introduction. Palgrave McMillan.
Uvod • Što je privrženost? • Etološki, privrženost je jedan od najpoznatijih koncepata - jedinstveni evolucijski sustav znakova između djeteta i skrbnika koji potiče socijalne odnose neophodne za opstanak i preživljavanje.
Privrženost • U širem smislu - snažna emocionalna veza između dvije osobe • U užem smislu - odnosi se na jaku emocionalnu vezu između djeteta i onoga tko se brine o njemu, najčešće roditelja ili skrbnika.
trajna afektivna veza okarakterizirana tendencijom traženja i odražavanja bliskosti sa specifičnom osobom, osobito u uvjetima stresa • teorija privrženosti primarno se bavi vezom koja nastaje između djeteta i skrbnika i njenim posljedicama na samopoimanje i razvoj stavova o socijalnom svijetu.
Razvoj privrženosti • stvarni proces započinje kratko nakon rođenja • može se jasno opaziti u dobi od šest do osam mjeseci
1. FAZA (od rođenja do drugog mjeseca) • nediskriminativne socijalne reakcije • ne usmjeravaju pažnju isključivo na majku • Ipak, novorođenčad radije gleda u majku nego u stranu osobu • nekoliko sati po rođenju majke mogu djecu prepoznati po mirisu ili dodiru
II FAZA (od drugog do sedmog mjeseca) • Usmjeravanje socijalnih reakcija na primarnog skrbnika i druge poznate osobe (diskriminativne socijalne reakcije) • Dijete razvija kognitivnu predodžbu (unutarnji radni model) skrbnika ovisno o tome koliko ga pouzdanim i vrijednim povjerenja percipira • Dijete gleda u majki u situacijama tjeskobe i traži povratnu informaciju o tome kako se treba osjećati
III FAZA (od osmog mjeseca do kraja druge godine) • Usmjerena privrženost • Privrženost jaka i stabilna, vezana uz emocionalnost i fizički razvoj. • Strah od nepoznatog - traži utjehu kod majke; separacijska anksioznost • Blizina skrbnika umanjuje anksioznost • Fizički razvoj (puzanje pa hodanje) omogućuje djetetu kontrolu nad okolinom
Najpoznatiji teoretičari privrženosti Mary Ainsworth, John Bowlby
Iz biografije • Diplomirala na Sveučilištu u Torontu uoči 2. svjetskog rata, • Blatz ju je uveo u teoriju sigurnosti koja je suprotstavljena Freudovim idejama, • Prema toj teoriji mala djeca moraju razviti sigurnu ovisnost o roditeljima prije ulaska u socijalne interakcije s drugima.
Iz biografije • Obrazovanje iz razvojne psihologije, Sveučilište Cambridge 1928. • Volontirao u školi za djecu s poteškoćama prilagodbe • Studirao medicinu i psihijatriju, Britanski institut za psihoanalizu, utjecaj M. Klein • M. Klein je smatrala da su emocionalni problemi djece posljedica internalnog konflikata agresivnih i libidalnih poriva, te da je utjecaj okolinskih činitelja minimalan.
Bowlby je pak smatrao da su obiteljske interakcije i iskustva puno važniji, ako ne i osnovni razlozi emocionalnih poteškoća kod djece. • U praksi je ukazao na važnost rada s majkama djece s poteškoćama • U svom radu je pokazao interes za međugeneracijski prijenos obrazaca privrženosti te na mogućnost pomaganja djeci s poteškoćama preko pomaganja njihovim majkama.
Bowlbyeva prva empirijska studija uključivala je 44 djece s emocionalnim poteškoćama i poremećajima u ponašanju ukazala je na vezu tih smptoma kod djece i neadekvatne odnose na relaciji dijete – majka. • Osnovao vlastiti istraživačku skupinu i usmjerio se na istraživanje efekata separacije majke i djeteta.
Nastanak teorije privrženosti • Bowlby i Ainsworth, 1950-tih. • Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je izdala izviješće prevedeno na 14 jezika i prodano u 400000 primjeraka pod naslovom “Maternal Care nad Mental Health” (1951). Taj Bowlbyev rad je nastao istražujući djecu siročad u Europi poslije drugog svjetskog rata. • U tom je radu koristio psihoanalitičku terminologiju
Odvajajući se od ideje da superego vuče korijene u rješavanju edipovog kompleksa, Bowlby je smatrao da tijekom prvih godina dok dijete razvija kapacitete za samoregulaciju, djetetov ego i superego predstavlja majka. • Glavni zaključak je: da bi izrasli u mentalno zdrave pojedince, tijekom dojenačke dobi i djetinjstva pojedinac mora imati toplu i kontinuiranu vezu s majkom u kojoj i on i majka osjećaju zadovoljstvo (Bowlby, 1951).
Često se previdi da je Bowlby naglašavao i važnost društva (socijalnih mreža) koje bi trebalo pomoći majkama da mogu optimalno ispunjavati svoju roditeljsku ulogu. • S obzirom na ulogu oca, njegova glavna zadaća je pružiti majci emocionalnu potporu • Bowlby se naslanja na etologiju i kritične točke embrionalnog razvoja
1. The Nature of the Child’s Tie to his Mother (1958) • Odmak od stajališta da je zadovoljavanje potreba primarno, a privrženost s majkom sekundarna • Uvodi etološke koncepte, poput podržajnog znaka koji potiče određene reakcije i ponašanja (zbog toga su ga “optuživali” da je biheviorist)
2. Separation Anxiety (1959) • Djeca doživljavaju separacijsku anksioznost kada su u situaciji koja aktivira i želju za bijegom i potrebu za privrženošću, ali figura privrženosti nije dostupna • Freud je smatrao da je ponašanje majke koje uključuje pretjerano iskazivanje ljubavi opasno tijekom dojenačke dobi. • Bowlby pak smatra da majčin pseudo-afektivnost i pretjerano zaštićivanje proizlaze iz kompenzacije nesvjesne hostilnosti. U tom kontekstu, pretjerana separacijska anksioznost rezultat je nepovoljnih obiteljskih iskustava kao npr. prijetnji ostavljanjem ili napuštanjem od strane roditelja, potencijalnom bolešću roditelja za koje se krivi dijete i sl.
moguće je i odsustvo svake separacijske anksioznosti pri čemu dijete djeluje neprirodno zrelo. Ta pseudo-neovisnost je ustvari obrambeni mehanizam djece koja nisu razvila privrženost
3. Grief and Mourning in Infancy and Early Childhood (1960) • Anna Freud – nedovoljna razvijenost ega ne dozvoljava djeci žalovanje i tugu • Bowlby – žalost i tuga se pojavljuju kod djece i odraslih kada je objekt privrženosti nedostupan • Nalazi su doveli do onoga što poznajemo kao stadije žalovanja i kod odraslih – tupost, otpor i poricanje, očaj i dezorganizacija te konačno reorganizacija.
BOWLBY – KOMBINACIJA ETOLOGIJE I FREUDA • Poput Freuda smatra da je kvaliteta ranih socijalnih odnosa ključna za kasniji razvoj • Etološki, bliska veza između majke i djeteta ključna je za opstanak • Privrženost se lako razvija tijekom osjetljivog perioda, ali nakon njega dijete ne može postići istinski prisan emocionalan odnos
O etologiji • Jedan od teorijskih pristupa u dječjoj psihologiji • Istraživanje razvoja iz evolucijske perspektive • Ponašanje ima dvije vrste uzroka – neposredne (korist za jedinku) i evolucijske (manje jasne, bile važne u procesu prirodnog odabira i opstanku vrste).
Klasična etologija • Lorenz i Tinbergen • Proces utiskivanja (objekt praćenja naučen u prvim danima života)
Važneosobine utiskivanja: -utiskivanje je biološki proces tijekom kojeg mladunčad nekih vrsta stječe emocionalnu privrženost prema majci ZNAČAJKE UTISKIVANJA: - trajnost i ireverzibilnost - kritični period - utiskivanje se odvija brzo, po principu sve ili ništa
Kvalitete urođenih ponašanja • Univerzalnost (za sve članove vrste) • Ne zahtijevaju učenje ni iskustvo • Stereotipnost (uvijek se odvijaju na isti način) • Minimalan utjecaj okoline
Primjeri urođenih ponašanja na životinjama • Kljucanje kod pilića • Pravljenje mravinjaka kod mrava • Okupljanje u krdo kod antilopa Primjeri urođenih ponašanja na ljudima sisanje
Obrasci uobičajenog ponašanja (pokreću se podražajem iz okoline – to je podražajni znak ili prema Lorenzu urođeni poticajni sklop.) • KRITIČNI PERIODI – OSJETLJIVA RAZDOBLJA
Ljudska etologija • Zanemarena do 60-tih godina jer se odbijalo gledati na ljudsko ponašanje na bilo koji način osim kao svjesno i namjerno • Značajan utjecaj Bowlbya