Terotehnologija

1. Terotehnologija 1. kolokvij

2. Razvoj koncepta terotehnologije Poglavlje 1

3. Terotehnologija ili menadžment održavanja poslovnih sustava (grč. terein = brinuti se) je znanstvena disciplina koja istražuje metode i zakonitostimenadžmenta poslovnih sustava tijekom cijelog životnogvijeka tih sustava.

4. Definicija terotehnologije u Britanskim Standardima Terotehnologija je kombinacija: • menadžmenta, • financiranja, • inženjeringa, • izgradnje i drugih disciplina primijenjenih na fizička poslovna sredstva poduzeća s aspekta ekonomičnosti troškova tijekom njihova korisnog vijeka trajanja.”

5. Terotehnologija omogućuje menadžerima da: razmišljaju kao ekonomisti, a djeluju kao inženjeri u donošenju odluke o pravilnom izborusredstava za radi opreme u svrhu ostvarivanja najnižih mogućih dugoročnih troškova posjedovanja poslovnih sustava. Ona osigurava bogatu informacijsku podlogu za donošenje efikasnih i efektivnih dugoročnih poslovnih odluka.

6. Cilj terotehnologije Terotehnologija primjenjuje “multidisciplinarni pristup kojim se osiguravaju optimalni troškovi životnog ciklusaposlovnih sustava i obuhvaća upravljanje sustavomod njegovog stvaranja do odlaganja ili preraspoređivanja.”

7. Razvoj terotehnologije Pojam se javlja nakon Drugog svjetskog rata kao posljedica: • potrebe za velikim proizvodnim naporima kako bi se nadomjestila sredstva izgubljena tijekom ratnih zbivanja • napretka tehnologije U Velikoj Britaniji menadžeri zaduženi za upravljanje funkcije održavanja u poduzećima istakli su potrebu izbora poslovnih sustava na temelju procjene njihovih ukupnih troškova tijekom cijelog vijeka korištenja, a ne samo na visini početnih nabavnih troškova.

8. Razvoj filozofije i metoda održavanja sve do uvođenja terotehnološkog koncepta:

9. Primjena terotehnologije • na tehničke djelatnosti (strojarstvo, brodogradnja, građevinarstvo, proizvođačke industrije i sl.) • u novije vrijeme na uslužne poslovne sustave (stambene zgrade, bolnice, škole, hoteli i slični sustavi s velikim udjelom dugotrajne materijalne imovine)

10. Australsko Udruženje menadžmenta poslovnih sustava (Facility Management Association) definira terotehnologiju kao “potragu za optimalnim tehničkim i ekonomskim troškovima posjedovanja poslovnog sustava tijekom cijelog njegovog životnog vijeka.

11. Životni vijek sustava

12. Životni vijek sustava je vrijeme od početka ulaganja materijalnih sredstava s ciljem realizacije sustava pa do konačnog izdvajanja sustava iz procesa eksploatacije (dekomisije). Eksploatacijski vijek sustava je vrijeme od puštanja sustava u rad (komisija) do njegovog isključivanja iz eksploatacije (dekomisija). U tom periodu moraju se vratiti sva sredstva uložena u sustav a utrošena u životnom vijeku sustava.

13. POSLOVNA SREDSTVA su sva sredstva potrebna nekoj organizaciji za ostvarivanje funkcije transformacije inputa organizacije u output prema definiranom skupu procedura i u skladu s definiranom funkcijom kriterija. Poslovna sredstva se na osnovu njihova trajanja dijele na: dugotrajna poslovna sredstva i kratkotrajna poslovna sredstva. Dugotrajna poslovna sredstva možemo uvjetno nazvati i osnovna sredstva koja se mogu podijeliti na materijalna osnovna sredstva i nematerijalna osnovna sredstva. .

14. Materijalna osnovna sredstva su trajna sredstva za obavljanje određene proizvodne ili uslužne djelatnosti, a najčešće su to sustavi koji uključuju zemljište, građevine, postrojenja, opremu, alat, pribor, upute za upotrebu, sve predujmove za nabavu materijalnih osnovnih sredstava, investicije u tijeku, knjige, umjetnička djela, računalni programi, poslovne procedure, i procedure kontrole kvalitete, te sva dugoročna financijska imovina (akumulirana amortizacija, udjeli i dionice, dugoročni krediti, depoziti i pretraživanja). Nematerijalna osnovna sredstva čine svu trajnu nematerijalnu imovinu organizacije i obuhvaćaju: patente, licencije, zaštitne znakove, izdatke za istraživanje i razvoj, nematerijalna ulaganja u pripremi, predujmove za nematerijalna sredstva i akumuliranu amortizaciju nematerijalne imovine

15. Ukupni troškovi korištenja poslovnih sustava Troškove čitavog životnog vijeka poslovnog sustava čine: • inicijalni (početni), odnosno kapitalni troškovi, • troškovi održavanja tijekom cijelog vijeka korištenja (odnosno troškovi iskorištavanja sustava), • troškovi odlaganja. Svi troškovi sujednako važni, jer troškovi održavanja i odlaganja mogu biti mnogo veće vrijednosti od kapitalnih troškova sustava (često u praksi!). Što to znači?

16. Procjene troškova trebaju početi onoga trenutka kada se poslovni projekt krene osmišljavati.Kako se projekt razvija i donose odluke o dizajnu poslovnih sustava, temelji takvih procjena će se poboljšavati. Do kraja faze nabave sustava, bit će poznat i njegov konačni dizajn, kao i konačni troškovi nabave.

17. Studijama pouzdanosti dobiju se sve informacije koje se odnose na: • očekivane performanse i troškove: • rada i • održavanja sustava. Na temelju njih određuju se pogodnosti i podrškezaodržavanje koje se provode tijekom razvoja i proizvodnje poslovnog sustava.

18. Stvarna vrijednost proizvodnog sustava Stvarna vrijednost proizvodnog sustava dobije se usporedbom: • rezultata poslovanja sustava i svih njegovih komponenti s • ukupnim troškovima koji su pri tome nastali.

19. Da bi se dobila potpuna ekonomska procjena projekta mora se biti svjestan opsega svih troškova: • prošlih, • sadašnjih i • budućih, ali i povrata sredstava od prodaje (rezultati poslovanja): • svojih proizvoda, • nus-proizvodai eventualno od • dispozicije poslovnog sustava na kraju korisnog životnog vijeka trajanja.

20. Ispravno upravljanje poslovnim sustavima Terotehnloški sustav obuhvaća upravljanje: • dizajnom (dizajniranje sredstava sa željenim operativnim karakteristikama i karakteristikama održavanja - sustava pogodnih za održavanje), • nabavom (izbor najpovoljnijeg proizvođača i/ili dobavljača), • financijama (kontrola i nadzor troškova i odlučivanje na temelju povratnih informacija), • ljudskim potencijalima (izbor kadrova, te razvoj i provođenje programa usavršavanja operativnog osoblja i radnika na održavanju), • operacijama (uvođenje operacijskih tehnika kojima se smanjuju zastoji i unaprjeđuje skrb poslovnog sustava).

21. Povezane tehnologije LCC (Life Cycle Costs) predstavljaokvir za ocjenu i usporedbu različitih opcija dizajna poslovnih sustava temeljem svih troškova kojima će sustav biti izložen tijekom cijelog životnog vijeka - troškovi uključuju inicijalne troškove nabave sustava, troškove održavanja i povremenog moderniziranja i troškove rada sustava. Za razliku od terotehnološkog pristupa LCC ignorira i opseg i vremensku dimenziju pritjecanja financijskih sredstava od prodaje proizvoda koji nastaju kao rezultat korištenja poslovnih sustava.

22. Zaključak: • Terotehnologija se bavi dizajniranjem pouzdanosti i održivosti fizičkih poslovnih sustava. • Ona uzima u obzir cjelokupni proces instalacije, upotrebe, održavanja, modificiranja i zamjene sustava. Odluke su uvjetovane povratnim informacijama o dizajnu, performansama i troškovima tijekom cijelog životnog vijeka projekta. • Terotehnologija se podjednako odnosi i na sredstva i na rezultate proizvodnje jer proizvod jednog poduzeća često postaje sredstvo drugog poduzeća. Čak i kada je proizvod jednostavan predmet potrošnje, terotehnologija može pozitivno utjecati na njegov dizajn i privlačnost za kupca, a to će se reflektirati u povećanoj tržišnoj sigurnosti proizvođača.

23. Pitanja za ponavljanje • Što je terotehnologija? • Gdje je sve moguće primijeniti terotehnološke principe? • Koje su tri temeljne faze životnog ciklusa poslovnog sustava? Od čega se sastoje ukupni troškovi korištenja poslovnih sustava? • Koja je razlika između životnog i eksploatacijskog vijeka?

24. Troškovi iskorištavanja trgovačkog broda Poglavlje 2

25. Troškovi trgovačkog broda Optimizacija troškova počinje već kod projektnog zahtjeva, uključujući i brodske i kopnene troškove. Kako su svi troškovi u međusobnoj ovisnosti smanjenje jednog troška može povećati drugi trošak ili ga smanjiti, pa to treba uzeti u obzir. Troškovi trgovačkog broda dijele se na: • Varijabilne troškove • Fiksne troškove (unaprijed izračunate u godišnjim planovima)

26. 1. Varijabilni troškovi Troškovi goriva Komercijalni troškovi 2. Fiksni troškovi Troškovi održavanja Troškovi potrošnih materijala Osobni dohoci i ostali troškovi posade Opći i zajednički poslovi Troškovi osiguranja rizika Iznimni troškovi Amortizacija

27. 1. Varijabilni troškovi • Troškovi goriva (eng. Fuelling) Troškovi goriva ovisni su prije svega o pristupu brodskog osoblja, a posredno i onoga kopnenog, u smislu odgovarajuće logističke podrške. Osjetljivost regulacije porivnog motora i pripreme goriva u redu je veličina do 2% potroška goriva. Troškovi goriva povezani su i s određivanjem rute plovidbe. U tom kontekstu plovidba ponajkraćoj ruti nije uvijek i optimalan izbor. Praćenjem vremenskih prognoza ikontinuiranom prilagodbom rute boljim uvjetima pri prijelazu Atlantika uštedi se i do 12sati vožnje, što nije baš zanemarivo za troškove goriva, i ne samo za njih.

28. Trošak goriva ovisi o brzini kojom brod vozi. Komercijalna brzina broda (i razvijena snaga porivnog stroja) raste što je vozarinska rata veća, a pada što je vozarinska rata manja. To znači da pri susretu s malim vozarinskim ratama valja namjerno smanjiti razvijenu snagu porivnog stroja kako bi se postigao pad brzine, baš zato da bi ona ostala komercijalnom. Osim o vozarinskoj rati komercijalna brzina broda ovisi i o stanju trupa, vijka, vjetra i mora (porivni četverokut). Okvir porivnog četverokuta čine krajnje mogućnosti porivnog stroja i maritimne sposobnosti broda.

29. Smanjivanje troškova goriva može se postići: • smanjenjem hrapavost i odabirom odgovarajućeg oblika trupa, • odgovarajućim gazom i trimom broda, • smanjenom potrošnjom struje, • pripremom porivnog stroja i goriva, • štedljivim gospodarenjem generatorima i električnom energijom, i • izborom optimalne rute.

30. Komercijalni troškovi (eng. Comercial Expences) Sastoje se od troškova: • manipulacije i separacije tereta, • provizija posrednicima i agentima, te • lučkih i troškova prolaza kanala uključivši peljarenje i tegljenje. Brod boljih manevarskih sposobnosti i sposobnosti rukovanja teretom može (a i ne mora) imati manje ove troškove. Zašto?

31. 2. Fiksni troškovi Fiksni se troškovi tako zovu jer se unaprijed izračunavaju kao prosječne vrijednosti u godišnjim planovima. Tu spadaju: • Troškovi održavanja (eng. Maintenance) Ovi troškovi uključuju cijenu rada održavanja i troškove ugrađenih doknadnih djelova. Ovise o tome da li brod plovi i u kojim područjima plovi, koji teret prevozi itd. Uključuje trošak zastoja ukoliko do njega dođe.

32. Troškovi potrošnih materijala (eng. Stores) Tu spadaju troškovi potrošnih materijala kao što su: • inventarski predmeti, • boje, • kemikalije, • plinovi, • maziva. Ovi troškovi ovise o tome da li brod plovi i u kojim područjima plovi, koji teret prevozi itd.

33. Osobni dohoci i ostali troškovi posade (eng. Wages, Victualling and Travelling) Tu spadaju: • plaće posade, • troškovi prehrane i • putni troškovi posade. Optimizacijom posade može se postići što manji broj posade uz zadovoljavajuće održavanje.

34. Opći i zajednički poslovi (eng. General Expences & Management) Ovi se troškovi mogu nazvati i troškovi administracije, a uključuju: • troškove “zastave”, • PTT troškove, • osobne dohotke i troškove kopnenih službi. I ovdje je moguća optimizacija troškova na način: što je manji broj kopnenog osoblja, to su manji ovi troškovi. Treba odrediti optimalni broj kopnenog osoblja tako da sustav ne bude preglomazan, a da funkcionira.

35. Troškovi osiguranja rizika (eng. Insurance) Tu spadaju: • troškovi osiguranja trupa, • troškovi stroja, • osiguranje prema trećima, itd., Oni ovise o: • vrijednosti i • tipu broda. Što je brod vrijedniji, veća je premija osiguranja. Eventualne havarije utječu na franšizu i premiju osiguranja. Brodovi koji prevoze opasan teret također će imati veće ove troškove.

36. Iznimni troškovi (eng. Extraordinaries) Obično uključuju odbitne franšize u slučaju havarije. Pretpostavi se da će svaki brod u floti doživjeti jednu havariju godišnje koju će pokriti osiguranje i jednu koju će snositi brodar (odbitna franšiza).

37. Amortizacija (eng. Capital Recovery) Brodovi su objekti vrlo velike vrijednosti, pa je stoga amortizacija krupna i veoma značajna stavka u strukturi njihovih troškova. Amortizacija je postupno smanjivanje vrijednosti brodova. Porastom vrijednosti broda povećava se premija osiguranja. Rastu, logično, i troškovi amortizacije. Ta su dva troška, dakle, proporcionalna: smanjenjem vrijednosti broda smanjuju se oba. Smanjenje vrijednosti broda postiže se snižavanjem njegove investicijske cijene.

38. Odnos između troškova amortizacije i ostalih troškova (cijene broda i njegove rentabilnosti) vrlo je složen. U optimizaciji projekta brod treba razmotriti kroz aspekt njegova iskorištavanja. Kod optimaliziranog projekta smanjenje troškova amortizacije može se ostvariti samo"siromašenjem" broda. Ili će se na brod ugraditi uređaji slabijih performansi i kraćegintervala servisiranja ili će se "zalihost" sustava reducirati do donje granice koju jošsigurnost dopušta. U prvom slučaju povećat će se troškovi posade i, zasigurno, troškoviodržavanja, a u drugom troškovi zastoja. Ako se pak djeluje u oba pravca, ovi će troškoviporasti čak s potencijom. Konačan rezultat biva redovito krajnje nepovoljan: ušteda natroškovima amortizacije višestruko je premašena povećanjemtroškova posade, troškovaodržavanja, pa čak i troškova osiguranja rizika.

39. Pitanja za ponavljanje • Navedite vrste troškova iskorištavanja broda. • Što spada u fiksne troškove trgovačkog broda? Znati engleski naziv i točno što spada u koju kategoriju fiksnih troškova. • Zašto se zovu fiksni troškovi? • Što spada u varijabilne troškove trgovačkog broda? Znati engleski naziv i točno što spada u koju kategoriju varijabilnih troškova. • Što je komercijalna brzina broda i o čemu ovisi? • Troškovi goriva. O čemu ovise? • Amortizacija broda. Što se događa ˝siromašenjem broda˝ ?

40. Troškovi održavanja Poglavlje 3

41. Održavanje je kompleks aktivnosti: • administrativnog, • organizacijskog, • tehničkog i • tehnološkog karaktera, čiji je cilj očuvanje i poboljšanje radnih karakteristika ili pak osiguranje stanja održavanog sredstva u kojem sredstvo ima sposobnost obavljanja namjenske funkcije.

42. Cilj dobro organizirane i upravljane funkcije održavanja poslovnih sustava je zadržavanje niske razine troškova. Ostvarivanje ovog cilja ovisi o pravilnom inicijalnom izboru sredstava za rad. Vrijedi pravilo: “kupi jeftino – kupi dvaput”

43. Troškovi održavanja Troškovi održavanja su zbroj: • direktnih i • indirektnih troškova. Što spada u direktne, a što u indirektne troškove održavanja?

44. U direktne troškove održavanja spadaju: • troškovi materijala (za čišćenje, brušenje …) i rezervnih dijelova • trošak ljudskog rada na održavanju. Indirektnitroškovi nastaju kao proizvodni gubici zbog • zaustavljanja proizvodnog procesa ili • smanjenog obujma istog, uslijed nastalih kvarova ili redovitih remonta (troškovi zastoja).

45. Oni se mogu promatrati ili kao: • izmakla dobit ili • kao trošak broda u stajanju. Realnije ih je promatrati kao troškove broda u stajanju. To su zapravo fiksni troškovi broda ovisni samo o karakteristikama broda. Dobiju se kada od fiksnih troškova odbijemo varijabilne troškove.

46. Ekonomičnost održavanja ovisi o troškovima zastoja i troškovima održavanja. Ekonomično održavanje je takvo održavanje u kojemu je zbroj troškova održavanja i troškova zastoja najniži. Troškovi zastoja ovise o količini zastoja. Što je zastoja više troškovi su viši. Troškovi održavanja ovise o količini održavanja. Što je održavanje češće troškovi su viši.

47. Dijagram troškova održavanja: UT- ukupni troškovi, TZ - troškovi zastoja, TO - troškovi održavanja Visina troškova Učestalost održavanja

48. Optimizacija troškova i intenziteta održavanja Ukupni troškovi su zbroj troškova zahvata (pravac) i troškova zastoja (hiperbola) - donja slika.

49. Troškovi održavanja (troškovi zahvata) proporcionalno rastu s intenzitetom održavanja. Drugim riječima što je učestalije održavanje (zahvati) to su i troškovi veći. No što je intenzitet održavanja veći troškovi zastoja opadaju (hiperbola). Kako nam je cilj imati minimalne ukupne troškove, tražimo minimum krivlje ukupnih troškova (A i B) i pomoću njih dobijemo i optimalni intenzitet održavanja (B” i A”).

50. Planiranje troškova održavanja O troškovima održavanja se mora voditi računa kod samog projektiranja poslovnog sustava (broda). Prilikom projekiranja tehničkog poslovnog sustava treba: • odrediti mogućnost demontaže i brzog popravka, te • razraditi metodu održavanja.