Treća životna dob

1. Treća životna dob

2. Starenje populacije, demografski pokazatelji i prognoze • Značajan porast udjela starijeg stanovništva kako u razvijenim, tako, očekivano i u nerazvijenim zemljama • Klasifikacija UN – proporcija stanovništva starijeg od 65 godina (4% - mlada; 4-7% - zrela, 7-10% stara i više od 10% vrlo stara populacija) • Hrvatska prema podacima za 2004. godinu ima 16,64% udjela osoba preko 65 godina • Projekcije do 2025. godine – 27,4% • Očekivano trajanje života (2004.) – 72 odnosno 79 godina

3. Trend smanjenja ukupnog hrvatskog stanovništva • Stariji od 65 godina 2001. činili su 15,62%, a procjene za 2011. govore o povećanju na 17,09% • Prognoze za 2050. godinu govore kako će u Europi čak 60% činiti starije osobe • Udio osoba preko 80 godina u Hrvatskoj činit će čak 7,4% • Ova životna dob karakterizirana je funkcionalnom onesposobljenošću, multimorbiditetom, sve značajnijom osamljenošću s povećanjem broja samačkih kućanstava

4. Poseban problem - urbane cjeline s najvećim udjelom starije populacije • Grad Zagreb – 16,99% • Splitsko-dalmatinska županija – 9,91% • Primorsko-goranska županija – 7,23%

5. Povećanje zdravstvenih potreba starijih • Nužno ih je pratiti u okviru gerontološko-javno zdravstvene zaštite • Svrha – izrada Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih • Nedostatnost smještajnih kapaciteta • Nužnost osiguranja izvan institucijske skrbi za starije u okvirima Gerontoloških centara s ciljem što duljeg zadržavanja starijih unutar vlastite obitelji

6. Demografski pokazatelji ukazuju na šaroliku zastupljenost starijih osoba u pojedinim županijama • U ukupnom stanovništvu udio starijih čini u Ličko-senjskoj županiji čak 23,92%, Karlovačkoj 21,04%, Šibensko-kninskoj 20,84% te Primorsko-goranskoj 17,64%

7. Regionalni raspored ukazuje na podjednaku zastupljenost starijih sa 17,35% udjela u Središnjoj i istočnoj regiji, 17,21% u Jadranskoj regiji i 15,91% u Sjeverozapadnoj regiji

8. Demografski trendovi utječu na zdravstveni, mirovinski, gospodarstveni i obrazovni sustav, ali i na fiskalna kretanja, tržište rada i kapitala, gospodarski rast i životni standard • Rast potrošnje za liječenje i unaprjeđenje zaštite zdravlja i socijalne skrbi – upitna tzv. Međugeneracijska solidarnost

9. Europski trendovi inzistiraju na preraspodjeli sredstava, racionalizaciji i određivanju prioriteta zdravstvene zaštite osiguravanjem aktivnog, zdravog starenja • Problem je i političke naravi (biračko tijelo!) s posljedičnim ekonomsko-političkim posljedicama • Nužnost produljenja radnog vijeka • Odgovornost svakog društva i sustava, ali i suodgovornost pojedinca za svoje zdravlje (pozitivno zdravstveno ponašanje) • Cilj – sačuvati dostojanstvo življenja osiguranjem gerijatrijske skrbi (učinkovitost, dostupnost, primjerenost potrebama) uz poštivanje socijalnih i ekonomskih potreba starijih

10. Biologija starenja • Starenja je složen proces – posljedica sporijeg i slabijeg obnavljanja stanica i tkiva • Progresivno i ireverzibilno – mijenjanje struktura i funkcija – smanjena adaptabilnost okolini i veći rizik smrti • Trajan proces koji je pod utjecajem nasljednih i okolišnih čimbenika

11. Involucijom slabe tkiva (mišići, kosti), organi (srce, pluća) i sustavi (cirkulatorni, respiratorni, neuro-hormonalni) te organizam u cjelini • Parametar maksimalne sposobnosti potrošnje kisika se smanjuje s porastom dobi (svakih 10 godina za 5%), a u slabije aktivnih osoba i dvostruko brže • Sposobnosti organizma slabe određenim slijedom – brzina, koncentracija, snaga i izdržljivost, uz razlike među pojedinim organima i funkcijama, ali i među ljudima

12. Kronološka dob od 65 godina uzeta je kao granična jer u većini zemalja predstavlja granicu radnog vijeka • Težnja pomicanje granice na 75 godina • Podjela na mlađe starije (65-74), stare (75-84) i vrlo stare osobe (preko 85) • Definiranje starosti temeljem bioloških pokazatelja i funkcionalne sposobnosti koje ne moraju biti obrnuto proporcionalne kalendarskoj dobi

13. Povijesno – produljenje očekivanog trajanja života s 20 godina (antika) na 50 godina (početak 20. stoljeća) do današnjih blizu 80 godina, uz gotovo 8 godina višu dob u žena • Pretpostavlja se da bi gornja granica ljudskog vijeka mogla biti oko 120 godina

14. Kako na procese starenja utječu nasljedne osobine na koje vrlo malo možemo djelovati za sada, od iznimne su važnosti vanjski utjecaji koji mogu nepovoljno utjecati na biološku vrijednost, potencijale i funkcionalnu sposobnost organizma (traume, akutni i kronične bolesti, samo-oštećivanje, nepravilna prehrana, nedovoljno kretanje, štetni utjecaji iz okoline – zrak, voda, hrana)

15. Obzirom na sve navedeno, obveza svih zdravstvenih djelatnika je upoznavanje s problematikom i osobitostima starije životne dobi • Osnovni moto globalnih aktivnosti zdravstvene zaštite starijih osoba propagira integraciju ove populacije u društvo (“Dodati život godinama, a ne samo godine životu.”) • Čovjek se i nakon povlačenja iz aktivnosti treba osjećati korisnim i objektivno to biti u odnosu na obitelj i društvo

16. Zdravstvena zaštita starijih osoba • Nužnost individualnog gerontološkog pristupa • Prilagodba dijagnostike, liječenja, rehabilitacije i njege starijoj dobi • Važno sačuvati funkcionalnu sposobnost bolesnika • Starost je fiziološka pojava i taj je proces nužno dobro poznavati

17. Svaka peta osoba između 65. i 74. godine ovisna je o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi i tuđoj pomoći • Ta je pomoć potrebnija osobama iznad navedene dobi • Osnovno obilježje – multimorbiditet • Značaj primarne, sekundarne i tercijarne prevencije radi izbjegavanja nastanka komplikacija (funkcionalna nesposobnost – tzv. domino efekt – gerijatrijski sindrom 4 “N” – nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost i nekontrolirano mokrenje)

18. Najzastupljenije bolesti su cirkulatorne, a potom slijede lokomotorne, nervne i osjetilne, endokrine, psihičke, metaboličke, imunološke te padovi i ozljede • Rast farmakoterapije u starijih osoba iako multimorbiditet ne bi trebao nužno uvjetovati ovakav trend • Starije osobe drugačije reagiraju na lijekove – češće nuspojave i interakcije • U pravilu ne više od 3 lijeka – pogotovo ne nekontrolirano

19. Zdravstvena zaštita starijih pokazatelje je napretka, ali i propusta zdravstvene zaštite stanovništva u cjelini • Važnost određivanja i praćenja javno-zdravstvenih pokazatelja potreba i funkcionalne sposobnosti starijih kako na institucijskoj tako i izvan institucijskoj razini • Zadaća Gerontološko-javno-zdravstvenih jedinica pri županijskim ZZJZ (ZZZ 85/06 i 126/06) – na razini primarne zaštite

20. Gerontološki centri – izvan institucijska zaštita uglavnom mlađih starijih osoba s očuvanim funkcionalnim sposobnostima • Institucijska zaštita – osobe s oslabljenom funkcionalnom sposobnošću (srednja i duboka starost) • Program zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba uključuje primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju • Cilj – zadržavanje unutar obitelji

21. Zadaća gerontološke djelatnosti ZZJZ je praćenje, proučavanje, evaluacija i izvješćivanje te predlaganje zdravstvenih mjera • Gerontološki tim se treba sastojati od liječnika (specijalist javnog zdravstva ili epidemiologije, viša medicinska sestra ili viši radni terapeut za starije ljude i zdravstveni statističar ili informatičar zdravstvenog usmjerenja

22. Gerontološki centri – osiguravaju izvan institucijsku zaštitu starijih • Za sada u Hrvatskoj postoji preko 30 Centara • Provoditelji aktivnosti su socijalni djelatnik, viša medicinska sestra ili viši radni terapeut te fizioterapeut ili patronažna sestra uz poželjno uključivanje stručnjaka drugih profila

23. Potrebe starijih za primarnom zdravstvenom zaštitom • Prema preporukama SZO primarna zdravstvena zaštita ima središnje mjesto u zdravstvenoj zaštiti starijih osoba • Uključuje mjere prevencije, dijagnostike, liječenja, rehabilitacije i njege u zdravstvenim ustanovama i u kući bolesnika

24. Prevencija • Preventivne aktivnosti nužno je započeti za vrijeme starenja • Primarna prevencija – sprječavanje pojavljivanja bolesti (odgojno-obrazovna uloga zdravstvenog osoblja) • Poseban naglasak na mijenjanje negativnog stava o starenju i starijima • Značenje promjene načina ponašanja (prehrana, tjelesna aktivnost, sprječavanje nezgoda ...)

25. Sekundarna prevencija – cilj joj je rano otkrivanje bolesti kako bi im se razvoj mogao zaustaviti ili čak i ukloniti • Uključuje mnoge, vrlo jednostavne procedure (RR, ŠUK, vid, sluh ...) • Na taj način se mogu otkriti brojne bolesti uključujući kardio i cerebrovaskularne bolesti, ali i tumore – ova stanja ujedno predstavljaju i najznačajnije uzroke smrtnosti ( u Hrvatskoj čak 65% svih uzroka smrti)

26. Tercijarna prevencija – aktivnosti kojima se sprječavaju poremećaji i oštećenja koja može uzrokovati postojeća bolest • Za starije ljude od iznimne je važnosti zadržati samostalnost i neovisnost o tuđoj pomoći • Ove su aktivnosti naglašene u staroj populaciji obzirom na njihov visok morbiditet u usporedbi s mlađom populacijom • Posebno značenje obiteljskog liječnika - od edukativnih do provedbenih postupaka

27. Program zdravstvenih mjera prevencije u starijih osoba • Zakonski reguliran (NN 126/06) • Promicanje zdravlja i očuvanja funkcionalne sposobnosti u osoba starijih od 65 godina i više • Zdravstvene mjere primarne prevencije za starije u djelatnosti Gerontološkog centra domicilne lokalne zajednice u kojoj starije osobe žive i stvaraju • Preventivna poduka te savjetovanje kako zdravih tako i bolesnih starijih osiguranika

28. Zdravstveno savjetovanje i podučavanje o samo odgovornosti i samo pomoći te uzajamnoj pomoći • Zdravstveni - savjetodavni rad • Registracija, praćenje, gerontološka analiza, nadzor, evaluacija i izvješćivanje te planska projekcija • Utvrđivanje, evidencija i praćenja zdravstvenih potreba starijih osoba

29. Koordinacija svih zdravstveno-gerontoloških službi i stalna edukacija zdravstvenih djelatnika koji se bave zdravstvenom zaštitom starijih osoba kroz različite vidove obrazovanja • Priprema i izrada stručnog zdravstvenog sadržaja za tiskani gerontološko-edukativni materijal • Prevencija gripe i pneumonije • Prevencija tetanusa

30. Prevencija infekcija i epidemija u gerijatrijskim bolnicama, psihogerijatrijskim odjelima, palijativno gerijatrijskoj skrbi, dnevnim bolnicama i u stacionarnim domovima za starije i nemoćne osobe • Sekundarna prevencija bolesti u osoba starijih od 65 godina • Preventivne zdravstvene mjere tercijarne prevencije za starijeg osiguranika, pripreme gerijatrijskog bolesnika na određene terapeutske postupke • Dijagnostika, liječenje, rehabilitacija i njega bolesnika starijih od 65 godina

31. Kućne posjete gerijatrijskim osiguranicima • Provedba kućnog liječenja gerijatrijskih bolesnika, njege i rehabilitacije prema medicinskim indikacijama za kućno liječenje • Utvrđivanje uvjeta, okolnosti radnih i psiholoških karakteristika okoliša • Određivanje zdravstvene potrebe za specijalističko-konzilijarnom zaštitom starijih • Pružanje medicinske pomoći u rješavanju hitnih stanja bolesnih starijih osoba

32. Potrebe starijih osoba za socijalnom skrbi • Institucionalni kapaciteti su ograničeni (obuhvaćeno svega 3% starijih od 65 godina) • Izvaninstitucionalna skrb oslanja se na aktivnu ulogu obitelji, ne iziskuje visoka financijska sredstva, dostupnija je • Aktivna uloga zdravstvenih službi

33. Porastom dobi raste i potreba za tuđom njegom i pomoći • Pored države za provedbu socijalne skrbi zadužena je i lokalna samouprava (5% prihoda) • Različitosti u zbrinjavanju starijih nisu uvjetovane samo materijalnim mogućnostima već i sviješću o problemima starije dobi te volji i nastojanjima da se oni riješe