Devijantnost

1. Devijantnost

2. Osnovna određenja • Neprihvaćanje skupa normi većine ljudi u nekoj zajednici ili društvu. • Nijedno se društvo ne može jednostavno podijeliti na one koji poštuju norme i devijante. • Devijantnost i zločin nisu sinonimi (premda se ponekad preklapaju) - devijantnost je širi pojam.

3. Istraživanje devijantnosti • Koncepcija devijantnosti • individualno ponašanje • aktivnosti skupina • Kriminologija • proučavanje oblika ponašanja koji su sankcionirani zakonom • interes za tehnike mjerenja zločina, pad i porast kriminala, mjere za suzbijanje... • Sociologija devijantnosti (naglasak na moći i klasi) • istraživanje ponašanja izvan područja pokrivenih kaznenim zakonom • zašto se ponašanje smatra devijantnim • problem diferencirane primjene pojma devijantnosti na različite skupine u društvu • kako devijanti promatraju norme

4. Nesociološka objašnjenja • Biološka objašnjenja - "kriminalni tipovi" • Cesare Lombroso - tipovi zločinca prema anatomskim obilježjima • izgled i fizičke karakteristike kriminalaca • koncept "atavizma" • Psihološka objašnjenja - abnormalna mentalna stanja • naglasak na "tipovima ličnosti" • Hans Eysenck - abnormalnost, nasljeđivanje i predispozicije • psihopatologija • Naglasak na pojedincu, a ne društvu (pozitivistički pristupi) • Sociološka objašnjenja ► ► ► ► ►

5. Funkcionalističke teorije • Odmak od biologije i psihologije - naglasak na društvenim silama • Devijantnost - posljedica strukturalnih napetosti i odsustva moralnih pravila. • E. Durkheim • anomija - odsustvo jasnih standarda za ponašanje u određenom području društvenog života • kriminalitet kao društvena činjenica, neizbježan u modernim društvima • adaptivna funkcija zločina • funkcija "održavanja granica" između dobrog i lošeg

6. Funkcionalističke teorije • R. Merton - modificirao Durkheimovu teoriju anomije • anomija - pritisak na pojedincu kada prihvaćene norme ne korespondiraju sa stvarnošću (važnost relativne deprivacije) • Subkulturna objašnjenja - kolektivni odgovori na napetost između vrijednosti i sredstava.

7. Teorije konflikta • Devijantnost kao svjestan izbor, ponekad i političkog karaktera. • Kritika argumenata zasnovanih na biologiji, ličnosti, anomiji, dezorganizaciji, etiketi. • Devijantnost i proturječnosti kapitalizma: • zakoni kao "alat" moćnih • zakon u službi održanja poretka (nejednakosti) • pristranost kaznenog prava (oštrije prema pripadnicima radničke klase) • nepravednost poreznog sustava (favorizira bogate) • moćni kao počinitelji najtežih zločina izmiču zakonu

8. Interakcionističke teorije • Devijantnost kao društvena konstrukcija. • Teško identificirati tipove ponašanja koji su po sebi devijantni. • Ključna pitanja: • kako se određene vrste ponašanja inicijalno identificiraju kao devijantne? • zašto se baš određene grupe proglašavaju devijantnima? • E. Sutherland - teorija diferencijalnih asocijacija • H. Becker - teorija etiketiranja: • predstavnici zakona nameću definicije konvencionalnog morala drugima i većinom su odgovorni za "prišivanje" etiketa • etikete izražavaju strukturu moći u društvu • stigmatizacija kao učinak procesa etiketiranja • E. Lemert - primarna i sekundarna devijacija

9. Zločin bijelih ovratnika • Edwin Sutherland (1949) - zločin pripadnika imućnijih društvenih grupa. • Porezne prijevare, nezakonita trgovina, pronevjere, mešetarenje, proizvodnja i prodaja opasnih proizvoda, krađe... • Ne pojavljuju se u službenim statistikama. • Bijeli ovratnici - korištenje profesionalnog položaja za ilegalne djelatnosti. • Korporacijski zločin - onečišćenje, lažne deklaracije, povrede zdravstvenih i drugih propisa - sveprisutan i proširen (Slapper & Tombs, 1999)... šest tipova: • administrativni (problematično knjigovodstvo) • ekološki • financijski (porezni prekršaji, ilegalno plaćanje) • radni (radni uvjeti, prakse zapošljavanja) • proizvodni (sigurnost proizvoda, deklaracije) • nepoštena trgovina (monopolizacija, lažno reklamiranje)

10. Kibernetički kriminal • Utjecaji informacijske i telekomunikacijske revolucije. • Kriminalna djela počinjena uz pomoć informacijske tehnologije • Glavni oblici (Graborsky & Russel Smith, 1998): • prisluškivanje • elektronički vandalizam i terorizam • krađa telekomunikacijskih usluga • problem telekomunikacijske privatnosti • problem kontrole pornografije i uvredljivih sadržaja • porast telemarkentiških prijevara • rizik elektroničkog transfera novca • elektroničko pranje novca • usavršavanje zločinačkih urota

11. DRUŠTVENA MOĆ, DRŽAVA, GLOBALIZACIJA

12. Društvena moć • Svaki društveni odnos koji uključuje razlike u moći može se promatrati kao politički odnos. • Vlast – kad je moć prihvaćena kao legitimna. • Prisila – podređeni vlast ne smatraju legitimnom. • Vlast i prisila – nije ih moguće uvijek u potpunosti razlučiti.

13. Max Weber – određenje društvene moći i tipovi vlasti • Moć - izgledi za provođenje vlastite volje u okviru zajedničkog djelovanja, čak i unatoč otporu ostalih sudionika. • Tipovi vlasti (idealni tipovi): • karizmatska vlast • tradicionalna vlast • racionalno-zakonska vlast • Steven Lukes – dimenzije (lica) moći. • proces donošenja odluka • "nedonošenje odluka" • oblikovanje želja

14. Moć, država, globalizacija • Država kao tradicionalna matrica odnosa moći i proces globalizacije. • Kenichi Ohmae - interlinked economy (ILE) – moć usmjerena na većinu potrošača i kompanija, briše tradicionalne nacionalne granice... • Leslie Sklair – premda države donekle zadržavaju određenu moć, naglasak je na funkcioniranju TNK. • Područja djelovanja TNK: • ekonomsko • političko • kulturno-ideološko

15. Globalizacija • Rastuća značajnost globalnih promjena za sva društva. • Albrow (1990) – "globalizacija upućuje na sve one procese koji ljude svijeta uključuju u jedno društvo, globalno društvo". • nezavršeni procesi • dugi u utjecaju na lokalne kontekste, zemlje i pojedince • proizvode često dosta neočekivane učinke • Nekoliko tema ili čimbenika, ili naglasaka i sl., kojima se barata kada se upozorava na obilježja globalizacije →

16. 1. mijenjanje koncepata vremena i prostora • R. Robertson – globalizacija kao "kompresija svijeta" → radikalan zaokret u našem poimanju vremena i prostora. • Ključne promjene: • počeci arapskih, kineskih, pacifičkih i evropskih istraživanja svijeta i navigacije • Kopernikova teorija (1543) i uspostava heliocentričkog sustava • otkriće pravila perspektive u likovnoj umjetnosti • rast humanizma i mišljenja s čovjekom u središtu nasuprot religioznim preokupacijama • narastajuća upotreba mehaniziranih tiskovina • otkriće mehaničkog sata • stalna revolucija u transportu i pripadajućim tehnologijama zajedno s industrijalizacijom

17. Promjene u brzini transporta (1500-1960-te) Izvor, Dicken, 2002

18. 2. narastajuće kulturne interakcije • Sociologija i kultura kao sveukupnost svih oblika mišljenja, ponašanja i artefakata. • Narastajući kontakti u procesu kulturne razmjene i razmjene znanja → konzekvencije: • veća mogućnost za izmještanje kulturnih značenja izvan mjesta njihovog nastanka • dostupnost sredstava za usvajanje većih količina kulturnih značenja bilo koje vrste • cjelovitije slike o drugima, različitima • bolje poznavanje drugih kultura • mas medijima i jedinstvenost iskustva • rastuća svijest o različitostima koje možemo uključivati u naše živote • dominacija zapadnih, posebno američkih utjecaja

19. 3. postojanje zajedničkih problema • Događaji koji nas podsjećaju na fenomen "dijeljene ljudskosti" • Svijest o "zajedničkim problemima" 4. međupovezanost i međuovisnost • Složenije mreže transnacionalnih razmjena i afilijacija

20. 5. transnacionalni akteri i organizacije • TNK • Međunarodne vladine organizacije – naddržavni akteri • Međunarodne nevladine organizacije • Globalni socijalni pokreti • Sinhronizacija svih dimenzija

21. ŠTO JE GLOBALIZACIJA? • Neumoljiva integracija tržišta, nacija-država i tehnologija do ranije nezabilježenog stupnja – (T.L. Friedman, The Lexus and the Olive Tree,1999) • Kompresija svijeta i inteziviranje svijesti o svijetu kao cjelini... (Roland Robertson, Globalization,1992). • Socijalni procesi u kojima geografske prepreke (M. Waters, Globalization,1992). • Histrorijska transformacija koju čini suma posebnih oblika i instanci stvarajući procese na globalnoj razini (M. Albrow, The Global Age, 1996). • Integracija na osnovi projekta koji slijedi tržišna načela ili pravila na svjetskoj (globalnoj) razini (P. McMichael, Development and Social Change, 2000). • Promatrano odozdo, historijska transformacija → politički odgovor na ekspanziju tržišne (ekonomske) moći, posebno znanja kao kategorije važne u tom kontekstu (J.H. Mittelman, Globalization Syndrome, 2000).

22. TNK: ekonomska i društvena uloga • Različiti konteksti aktivnosti: • kad djeluju same, • kad djeluju u kombinaciji s snažnim nacionalnim državama, • kad djeluju u novim industrijaliziranim zemljama

23. TNK • Ekspanzija europskih sila i rast TNK • Japanske TNK • porijeklo u gigantskim trgovinskim kompanijama (sogo shosha) • nešto su više nacionalno orijentirane • u početku usmjerene na trgovinu i organizaciju trgovine

24. TNK • Područja ekonomije i TNK: • eksploatacija nafte • automobilska industrija • područje željeznica • IT • Važno obilježje TNK – djeluje u više zemalja • Problem zemalja u razvoju

25. Korporativna, državna i regionalna ekonomska moć

26. TNK • Broj stranih zaposlenika u TNK kao mjerilo za stupanj decentralizacije djelovanja... • Ključne oznake TNK: • kontroliraju ekonomske aktivnosti u dvije ili više zemalja • maksimiziraju komparativne prednosti u pojedinim zemljama, • geografski fleksibilne, tj., sposobne preusmjeravati resurse i aktivnosti između različitih lokacija na svijetu • više uvažavaju financijske, komponentne i operacijske protoke među različitim segmentima drugih TNK-a, nego protoke u pojedinim zemljama • imaju značajne ekonomske i socijalne učinke na globalnoj razini

27. Obrisi rada u društvu rizika

28. Problem obrazaca radnih identiteta i socijalizacije • Rad u formativnom razdoblju sociologije. • Kontekst kasnog kapitalizma - neoliberalna ekonomija. • Nesigurnost i pojačana intezivnost rada? • Gubljenje elementarnih predodžbi o vlastitom smislu i važnosti?

29. Brazilizacija Zapada (U. Beck) • Nepredviđena konzekvencija neoliberalne utopije o slobodnom tržištu. • Karakter nezaposlenosti i tranzicije od društva rada prema društvu znanja. • Konzekvencije - raspršenost, nejasnoća i nesigurnost u radu i životima ljudi. • "Nomadska multiaktivnost" ...

30. Politička ekonomija nesigurnosti • Novi odnosi moći (teritorijalno fiksirani politički akteri i neteritorijalno fiksirani ekonomski akteri); • Dilema ne/zaposlenosti; • Istrošenost tradicionalnih ekonomskih politika; • Politička ekonomija nesigurnosti i domino efekt; • Problematičan karakter fraze "fleksibilnost tržišta rada"; • Endemička nesigurnost ...

31. Tržište i neoliberalna utopija materijalna sigurnost tržište tržište kao samodostatna ekonomska forma socijalna prava demokracija • Narušavanje historijskih veza između kapitalizma, države blagostanja i demokracije • Opravdava li tržište samo sebe? kao dio društveno-ekonomskog sustava

32. Antiteza društvu rada (Beck) • Zahtjevi druge modernizacije – individualizacija, globalizacija, padanje zaposlenosti i ekološka kriza. • Beck (2000): antiteza društvu rada. • osnaživanje političkog društva pojedinaca; • aktivno civilno društvo; • isprepletenost lokalne i globalne perspektive ...

33. Podjela rada u "multiaktivnom društvu" • Reduciranje broja radnih sati; • Plaćeni posao kao (djelomična) mogućnost; • Afektivni i roditeljski rad; • Kriterij redistribucije kućanskih poslova; • Multiplicirani rad; • Pravo na diskontinuitet i izbor radnog vremena; • Antiteza društvu rada ≠ slobodno vrijeme ili dokolica...

34. Antiteza društvu rada • Koje su alternative konceptu društva rada? • Kultura Zapada - rad kao jedini relevantan izvor i mjera za evaluaciju ljudskosti i njenih aktivnosti. • Društvo bez rada kao društvo bez vlastitog centra. • Rad i sloboda - 3 epohe (modela): • grčki polis; • moderna demokracija rada; • buduće društvo bez rada.

35. Grčki polis: • sloboda = sloboda od rada; • konstitutivnost javne političke sfere; • robovski rad i potčinjenost žena ... • Moderna demokracija rada: • rad - temeljni oblik integracije u društvo; • važnost plaćenog rada - vrijeme reformacije, građanskih revolucija i moderne političke ekonomije; • oni koji rade i oni za koje se radi - izrazi društvene (klasne) strukture u (građanskoj) društvenoj svijesti (Saint Simon) ... • I. Ilich: dvostruka inovacija građanske reinterpretacije rada: • plaćeni rad kao element u prevladavanju bijede i šire integracije u društvo. • društvo rada kao društvo reda. • Politički ishod - demokracija rada.

36. Budućnost rada i političkog djelovanja - pod znakovima pitanja. • ekološki i tehnološki limiti društva rada? • paradoks rada u modernoj epohi? • nedoumice društva rada na zalasku - od radne etike, preko automatizacije do radno intezivnih ali slabo produktivnih i slabo plaćenih poslova? • ideja dualne ili multiaktivnosti nasuprot punoj zaposlenosti - zaokret prema samoaktivnom političkom društvu?

37. Identitet i nove forme rada • Rad danas: • nije samo rad za plaću u institucijama. • utjelovljuje se kao aktivnost i u drugim područjima života. • podložan je brojnim tipovima društvenih odnosa • Zaposlenost - važan, ali ne i jedini čimbenik. Drugi čimbenici koji konstituiraju rad, a nisu povezani sa zaposlenošću: • obrazovanje • zaposlenost • umirovljenje • ... ...

38. Implikacije na planu društvenih nejednakosti • Nejednakosti u višedimenzionalnoj perspektivi (društvena klasa, rod, etnicitet, dob ...). • Djelovanje klasičnih aktera u društvenoj politici: • preokupirani zaposlenošću kao jedinim pokazateljem rada. • prešutno okretanje neformalnom sektoru rada. • Organizacija rada i posla - nove teme: • proliferacija elektronskih oblika rada. • narastajući globalni opseg ekonomskih operacija i natjecanja.

39. Konzekvencije • Proliferacija novih oblika rada prema tržištu, nekih starih izvan tržišta ... • Plaćeni rad sve više pokriva kategorije koje ispadaju izvan dosega full-time stalnog zaposlenja. • Ideja standardnog zaposlenja i posla života u vremenima fleksibilnosti i kratkoročnih ekonomskih izbora?

40. Fleksibilne firme i fleksibilna radna snaga • Plaćeni rad, fleksibilnost i nesigurnost: • Pojedinac - izoloranost, nepovjerljivost, iskorjenjenost. • "Dugi sati" i sektor usluga i servisa. • Nedefinirane karijere. • Transferiranje proizvodnje širom svijeta. • proizvodne industrije • uslužni sektor • Kretanje radne snage i interes za migrante (usluge). • Rad kod kuće • tradicionalno ženski, slabo plaćen i marginaliziran • novi tip, profesionalci iz srednje klase, muški i ženski • spacijalnost - nove dimenzije prostora • temporalnost - duljina radnog vremena, prekovremeno, ne-rad???

41. Obitelj u svijetlu fleksibilnog rada • Doživljaj i balansiranje različitih oblika rada. Rad na području brige: • Povećan udio žena na tržištu radne snage. • Promjene u obiteljskim formacijama i geografskim lokacijama. • Djeca i starci ... starenje populacije. • Manjak ljudi - mnoštvo opcija: • plaćeno - neplaćeno • javno - privatno • formalno - neformalno • regulirano - neregulirano • Povlačenje države, teret na obiteljima - komodifikacija. • Globalni odjeci - siromašni i deficit radne snage u području brige.

42. R A D – II dio Vesna Janković

43. Predindustrijska društva Prezir prema fizičkom radu: • Antika (Grčka i Rim) – rade samo robovi • Srednji vijek – kršćanstvo: rad kao kazna Božja, divljenje kontemplaciji • Nasljeđe barbarizma – veličanje ratnika

44. Industrijska društva Utjecaj protestantizma na stvaranje suvremene radne etike: • Rad kao sredstvo iskupljenja/poziv • Poslovni uspjeh – dokaz Božje milosti Vrijednosti: marljivost, trezvenost, štedljivost Grijeh: lijenost i besposlenost

45. Utjecaj industrijske revolucije • 18. stoljeće – James Watt, izum parnog stroja • Upotreba strojeva nameće nove obrasce rada: • Radni dan u tvornici – točnost • Gubitak kontrole radnika nad radnim procesom Predindustrijska društva: • ritam rada određen godišnjim dobima • obrt – rad kod kuće Otpor – pokret ludita početkom 19. st – uništavaju strojeve

46. Rad – konfliktne perspektive Karl Marx: • Rad – razlikuje ljude od životinja, kroz njega se čovjek potvrđuje • Otuđeni rad: sredstvo održavanja na životu; rad kao roba -> tržište rada • Uzrok: privatno vlasništvo • Izlaz: revolucija

47. H. Marcuse – ‘Čovjek jedne dimenzije’ 1964. Otuđenje se širi i izvan sfere rada Proizvodnja ‘lažnih potreba’ – mediji, reklame Uspostavljanje potpune kontrole vladajućih nad radnicima Prestanak velikih industrijskih sukoba Slabljenje protestantske etike – umjesto štednje naglasak na potrošnji -> komodifikacija svijeta “sretna svijest”

48. TRŽIŠTE LIČNOSTI C. Wright Mills: ‘Bijeli ovratnik’, 1951. • ekspanzija tercijarnog sektora i srednje klase - Naglasak sa vještine baratanja predmetima na vještinu ophođenja ljudima -> prostituiranje ličnosti i hipokrizija - Američko društvo – ‘velika prodavaonica’

49. Rad – funkcionalistička perspektiva E. Durkheim: ‘O društvenoj podjeli rada’, 1893. Mehanička solidarnost: • predindustrijska društva • mala društvena diferencijacija i nespecijalizirana podjela rada Organska solidarnost: • industrijska društva • solidarnost utemeljena na različitosti i razvijenoj podjeli rada (međuovisnost)

50. ANOMIJA • Slabljenje moralnih normi i društvene kontrole: • Samoubojstva, razvodi, industrijski sukobi Razlozi: • Nagle društvene promjene – narušena društvena ravnoteža • Specijalizacija potiče individualizam i sebičnost • Bezgraničnost ljudskih želja Izlaz: • strukovna udruženja: -> profesionalna etika -> etički kodeks