1 / 17

Podvelebitsko primorje

Podvelebitsko primorje. od Ledenica do Zrmanje - rijetko naseljen prostor - disperzn a naseljenost od obale do podnožja glavnoga grebena osnovno obilježje klime je sušnost ; glavni faktor je bura  topla ljeta i pretežno suhe zime s čestim naglim snižavanjima temperature zbog bure.

gyan
Download Presentation

Podvelebitsko primorje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Podvelebitsko primorje • od Ledenica do Zrmanje - rijetko naseljen prostor - disperzna naseljenost od obale do podnožja glavnoga grebena • osnovno obilježje klime je sušnost; glavni faktor je bura topla ljeta i pretežno suhe zime s čestim naglim snižavanjima temperature zbog bure

  2. naseljenost • u rimsko doba–obalna naselja na ishodištu putova preko najvažnijih prijevoja - najpovoljniji položaj Senja • u srednjem vijeku naseljavanje stočarskih vlaha, ali nepovoljni uvjeti za razvoj većih stalnih naselja zbog nerazvijene trgovine i nedostatka obradivog zemljišta • lučko značenje Senja - na izlazu karavanskih putova iz zap. Panonije i zap. Bosne na Kvarner • Karlobag (u 14. i 15. st.) – glavna luka za uže ličko zaleđe

  3. u turskom razdoblju –pustoš, osim Senja (vojno-strateška funkcija) • u 2. pol. 17. st.naseljavanje stočara iz sjeverne Dalmacije (u sastavu senjske vojnokrajiške organizacije) brojni mali zaseoci • početkom 18. st. oko 5000 st. (Senj ½) • ekstenzivno sitno stočarstvoi dopunski prihodi (sječa i transport drveta, trgovina solju, građevinski radovi na Jozefini i drugim cestama...)

  4. visok prirodni priraštaj  porast br. stan. - maksimum 1910. – 20.000 st. • nakon toga stalno opadanje, ali rast Senja (do 1991.: 6000 st.; 2011.: 4800 st.) • Karlobag (470) – sekundarni centar (prom.-tranzitna funkcija i razvoj turizma) • naselja uz Jadransku magistralu: Sv. Juraj (600), Jablanac (80) – trajektna pristaništa • Starigrad (1100) - u Zadarskoj regiji • ukupno 1991: 12.300 st., 2011: 10.000 st. (uz Jadransku magitralu 8400)

  5. Krk • tri reljefno različita dijela otoka: • 1. sjeverni Krk– niska vapnenačka zaravan– 8% površine i 2% naselja –posebno značenje u najnovije doba (aerodrom, most, naftni terminal…) • 2. srednji Krk–blagi, valoviti reljefni oblici - dolomiti - 57% površine, 88% naselja (uglavnom mala sela i zaseoci u unutrašnjosti) • 3. južni Krk–visoka vapnenačka zaravan razdvojena flišnom udolinom – 35% površine i 10% naselja • flišna udolina- sredinom otoka od Omišlja do Baške–najveće poljoprivredno značenje (Omišaljsko, Dobrinjsko, Vrbničko i Baščansko polje)

  6. prevladavaju disperzna sela, ali značenjem dominiraju grupirana naselja, najstarija i najveća na otoku • tipični mediteranski gradići opasani gradskim zidinama izvan kojih je gospodarsko zemljište; u 19. st. šire se i izvan gradskih zidina • zajedničko obilježje: istaknut topografski položaj

  7. neravnomjeran raspored naselja: malen broj na južnom i sjevernom Krku, a velik u središnjem; 1/6 naselja na obali, a preostala u unutrašnjosti • u 6 glavnih obalnih naselja (Krk3730, Punat1973, Omišalj1868, Njivice 1115, Vrbnik948 i Baška981) živi oko 55% stanovništva (ukupno 10.615 od 19.383 st.) • maksimalan broj stanovnika 1910. – 21.000 st. – rezultat visokog prirodnog priraštaja, unatoč emigraciji od kraja 19. stoljeća • nakon 1910. stalan pad, ali posljednjih 30-ak godina porast – 1971. – 13.000, 1991. – 16.400 st., 2001. – 17.500 st., 2011. – 19.400

  8. turizam se razvija između dva svjetska rata (Baška, Malinska, Krk, Punat, Omišalj), ali intenzivnije nakon 2. svjetskog rata - uspostava trajektnih veza (1959. Šilo-Crikvenica), a 1980. izgradnja mosta • nautički turizam (Punat) • naftni terminal u Omišlju

  9. Rab 4 reljefne zone (2 flišne i 2 vapnenačke): • 1. kalifrontska zona niskih vapnenačkih zaravni • 2. središnja flišna zona • 3. vapnenački niz Kamenjaka • 4. niska flišna loparska zona

  10. prava mediteranska klima • reljefna struktura  izvori  Rab je otok s najvećim brojem izvora pitke vode (više od 300); osim toga periodični tokovi • glavno agrarno značenje: Loparsko polje, Supetarska draga, Kamporsko polje i Banjolsko polje

  11. specifičnost: stalan porast broja stanovnika; razlog: agrarna produktivnost, rani razvoj turizma - sva naselja, osim Lopara, su u unutrašnjoj flišnoj zoni • 2001: 9205 st.; 2011: 9328 st. • povoljni uvjeti za razvoj turizma: položaj i privlačnost prirodne sredine i kulturno-povijesne baštine • između dva svjetska rata Rab i Crikvenica su dva najveća turist. središta Kvarnera

  12. Cres-Lošinj • najveća geografska otočna cjelina • bitno obilježje: nedostatak fliša - nema stalnih tokova • Vransko jezero kao jedinstveni prirodno-geografski fenomen–Cres i Lošinj imaju najpovoljnije vodoopskrbne uvjete na našim otocima – vodovod nakon 2. svj. rata

  13. razvoj naseljenosti • Absoros (Osor) iz rim. razdoblja (3-4000 st.) – upr. središte otočja do sr. vijeka; Venecija prenosi upr. središte u Cres, a Osor gubi funkcije zbog pojave velikih jedrenjaka (vezano uz smještaj grada!) • na Lošinju prvo naselje u 12. st. (Velo selo, dan. V. Lošinj) • do 16. st. pretežna većina stan. na Cresu; Lošinj slabo naseljen

  14. do 18. st. prevladavalo stočarstvo brojni suhozidi i stočarske stancije ili majuri • iskorištavanje šuma za proizvodnju ogrjevnog drveta • vinogradarstvo -vinogradi uništeni filokserom ili pretvoreni u maslinike (oko Cresa oko 350.000 stabala; na cijelom otoku milijun; danas većina zapuštena) • pomorstvo i ribarstvo na Lošinju (u 19. st. Mali Lošinj vodeći brodarski centar; također Nerezine)

  15. veliki porast br. stan. u drugoj pol. 19. st. (maksimum 1910. 21.300 st.) • nakon 1910. pad (1961. 12.000 st., 1991. 11.400 st., 2011. – 10.666 st.) • 1890. otok Cres 8700 st., otok Lošinj 8700 st. • grad Cres 4600 st., grad M. Lošinj 5000 st. • 2011. otok Cres 3100 st., otok Lošinj 7600 st. • grad Cres 2300 st, grad M. Lošinj 6100 st. • preostalih 30-ak naselja na Cresu ukupno 790 stanovnika; cijeli sjeverni Cres 100 stanovnika u 8 naselja • V. Lošinj 900 st., Osor 60 st.

  16. razvoj turizma na Lošinju potkraj 19. st. – 1892. M. i V. Lošinj proglašeni klimatskim lječilištima • prednosti: opskrba vodom • Cresko-lošinjska otočna skupina: • 1991. – 290.000 turista, 2,6 mil. noćenja • 2001. – 300.000 turista, 2,23 mil. noćenja • 2011. – 375.000 turista, 2,6 mil. noćenja

More Related