1 / 23

DALMACIJA (JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE )

DALMACIJA (JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE ). Dalmacija – jedan od najstarijih regionalnih pojmova u antičko doba , u 1. st . n. e. - rimska provincija ( 4. - 6 . stoljeć e primorje s otocima )

nassor
Download Presentation

DALMACIJA (JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE )

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. DALMACIJA (JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE )

  2. Dalmacija– jedanodnajstarijihregionalnihpojmova • u antičkodoba, u 1. st. n. e. - rimskaprovincija (4.-6. stoljećeprimorjes otocima) • u 6. st. bizantskaDalmacija- Osor, Krk,Rab, Zadar, Trogir, Split i Dubrovnik (+Budva, Bar iUlcinj) - teritorijalnonepovezanprostor • rani sr. vijek: zajednicagradovau kojoj su inovihrvatski gradoviBiograd, Šibenik i Nin; teritorijizvangradskihpodručjasastavnidioHrvatske, ZahumljailiZete

  3. od1409.-1797. godineVenecijanska Dalmacija - odKvarnerskihotoka do Bokekotorske s glavnimgradomZadrom; u zaleđudo VelebitaiDinare • Austrijska Dalmacija -početkom19. stoljećapriključenteritorijDubrovačkeRepublike; 1822. - Cres, LošinjiKrkpriključeniIstri • rubni, maritimnipoložajvenecijanskeiaustrijskeDalmacijenepovoljangospodarskirazvoj • postupniporastvažnostiSplita • u prošlostiDalmacijarelativnoizoliranaodostaleHrvatske(prvaželjezničkapruga1925.)

  4. otoci +užipojasprimorja+submediteranskozaleđe (Zagora) • planinskinizDinara-Kamešnica-ZavelimjeprirodnameđapremaBiH

  5. otoci- nepotopljenidijelovireljefnihuzvišenja - vapnenac (višidijelovi)idolomit (poljaiuvale; crvenica plodneoaze u kršu) • dolomitneudolinepreplavljeneipretvorene u jezera (Pag, Dugiotok) ili u plitke "blatine" (Mljet);važno za vodoopskrbu,navodnjavanje, ribolov • potapanjeuzdužnihdolina dubokouvučenizaljevi (Telaščica, Vela Luka, Starigradskizaljev, MilnanaBračuitd.)

  6. flišnenaslagenaPagu - uglavnompotopljene; unutrašnjidijelovizaljevadjelomičnozamočvarenisolane(Paškizaljev, Dinjiška) • u SZ dijelubrojnirelativnomanjiotoci- dinarskismjerpružanja "dalmatinski tip" obale • JI otocisu većiiimajusmjerpružanjaZ-I ("hvarskaskupina“: Brač, Hvar, Vis, Korčula, Lastovo; nazapadnojstranisu vulkanski Jabuka iBrusnik -većatektonska aktivnost) • Mljet, dubrovačkiotociiPelješac- dinarskismjer

  7. nejednakaizloženostdominantnimvjetrovimairazličitaosunčanostpojedinihpadina različita mikroklima i nagospodarskavalorizacija • dolomitnepadinenasvimvećimotocimadjelomičnopretvorene u terase(maslina, vinovaloza, smokva, rogač) • na prisojnimstranama vinogradi • ekstenzivnostočarstvo (npr. Pag) • kvalitetangrađevnikamen(Brač,Korčula)

  8. problem vodoopskrbe: krškapodloga, nepostojanjetrajnihpovršinskihtokova, malobrojnostizvorainjihovaograničenaizdašnostiljetnopresušivanje (najmanjevode u vrijemekadimanajvišeljudi!) • malilokalnivodovodiicisterne • podmorskicjevovodi (Brač, Hvar, Korčula) zadovodvode s kopna (Cetina, Neretva) • brodovi-vodonoscis kopna (skupo!)

  9. kopneniobalnipojas • najširinasjeveru - Ravnikotari • odTrogira do ušćaNeretveje uzakidjelomičnosastavljenodfliša • delta Neretve - niskialuvijalni, djelomičnomočvarniprostor • uskipriobalnipojas na J

  10. Zagora -najizrazitija u središnjemdijeluDalmacije, odKrke do Neretve • sjeverozapadnoodKrkeotvorenirelativnonizakkraj (Ravnikotari+ Bukovica) • izmeđuKrkeiČikole – sjevernodalmatinska (kistanjska) vapnenačkazaravan • u funkcionalnomsmislupodjelanasjevernu, srednjuijužnuDalmaciju(centri ZadariŠibenik, Split teDubrovnik)

  11. 11.793km2, 847.000 st. (2011), 71,8st/km2 (1991: 952.000st.; 80,5st./km2) • najvećidioneplodneipustekrškepovršine emigracijskopodručje– kr. 19. ipoč.20. stoljećaiseljavanje s otoka, a od 1950-ih iizzagore • najstarijagradskatradicija u Hrvatskoj - gradovisuimigracijskicentriporast brojastanovnikaDalmacije(104%od 1857.-1971.)

  12. do 1.svj.rata najjače iseljavanje u prekomorskezemlje, izmeđudva rata inakondrugogsvjetskog rata u prostorbivšeJugoslavije, od1960-ih u zapadnuEuropu, najviše Njemačku • najjačeiseljavanjeod 1880.-1910. (oko 58.000 osoba); zatim između1918. i 1938. (30.000)  utjecajnaprirodnokretanje • 1971. 840.000 • 1981. 890.000 • 1991. 952.000 1971.-1991.: + 14,5% • 2011. 847.000 1991.-2011.: - 11,0%

  13. urbanizacija u uvjetimalitoralizacije; važan faktor je siromaštvokrškogzaleđaiotoka • 58% gradskogstanovništva • višadinamikarastaukupnogigradskogstanovništvaod drugih regija Split je makroregionalnicentar s najvećimporastomstanovništva(od 1981.-1991. porast11%)

  14. više od 40centararada s preko 100 zaposlenih (4 s> 15.000- samou Splitu 1/3 ukupnozaposlenih, a u 4 najvećagradaoko 60%) • bržirazvojcentararada, a emigracijskaobilježjazagoreiotoka

  15. Razvoj gospodarstva • dvojnogospodarenje - iskorištavanjekopna (ratarstvoistočarstvo) imora (ribarstvoipomorstvo) • sredozemnekulture: maslina, vinovaloza, smokva, bajam, ranopovrće • ratarstvo u flišnimidolomitskimpojasimaprimorjaialuvijalnimravnimaipoljimaZagore

  16. konjunkturavina u 2. pol. 19. st. zbog bolestivinoveloze (lug u Italiji, filokserau Francuskoj) velikiizvoz (od 1858.-98. u Dalmaciji se upeterostručilaproizvodnjavina, osobitonaotocimaHvaru, KorčuliiVisu) • tzv. vinskaklauzula 1881. (Italijadobilapovlasticezaplasmanvina u Austro-Ugarsku) +bolestvinoveloze (filoksera, peronosporai lug) propastvinogradarstvaiseljavanjezapuštanjeobradivihpovršinaiširenjeugara(do danas)

  17. Zagora– ratarstvo upoljima u kršu, ponikvamaiogradamanakamenjaru(ječam, kupus, kukuruz, vinovaloza, višnja, bajami dr.) - većaautarkija • poljanekadpoplavljivana, a danasuglavnomisušena (Nadinsko, Kosovo, Kninsko, Sinjsko, Imotsko, Vrgorsko, Vransko, Konavoskoi dr.) • stočarstvonekaddrugagranapovažnosti u Zagori (ovce u nižimipitomijim, a koze u višimisurovijimpredjelima), danassamosporadično

  18. industrijanijeproizašlaizrazvijenogaobrta • stranikapital+domaćesirovine(vapnenac, ugljen, boksit, lapor), energija(Krka, Cetina) ijeftinaradna snagapotkraj19. ipoč.20. stoljeća • tvornicaferomangana(Šibenik), tvornicagliniceialuminija(Lozovac), tvornicecementakodSplita (KaštelSućurac, SoliniMajdan) , tvornicekalcijevakarbida u DugomRatuicementa u Omišu... • nakon2. svj.rata brodogradnja(Split, Trogir, Korčula, Zadar, Vela Luka, Betina), metalurgija(Šibenik), industrijapreciznemehanikeielektronike (Zadar), organskokemijskaindustrija (KaštelSućurac), tvornicavijaka (Knin), tvornicaplastičnihproizvoda (Split), tekstilnaindustrija (Zadar, Sinj, Imotski…)

  19. noveHE naCetini (Peruča, ZakučaciOrlovac) iTrebišnjici(zaleđeDubrovnika) • prirodnosiromaštvotlimairudama(boksitilapor) • turizam –potkraj19. stoljeća, alisnažnirazvojod 1960-ih, nakonizgradnjejadranskemagistrale • neagrarnedjelatnosti u centrimana obali - povoljangeografskipoložaj, posebnonakonizgradnjeprvihkolnihcestaiželjezničkihpruga

  20. Naselja • svivećigradovisu naobali - najboljeuvjetezarazvojimajuonisdobrim prometnim vezama • u rimskodobarazvojSalone, Jadere, Scardone... • nakonprestankaturskeopasnosti, poč.18. stoljeća, oživljavajuprometnevezesazaleđem- bržirazvojZadra, Splita, ŠibenikaiDubrovnika; postupnonajvišedolaze do izražajaprednostisredišnjepoloženogSplita • gradovikojisuostalibezglavnihprometnicastagniraju(Trogir, Skradin, Nin i dr.)

  21. otočnigradovi bili susredištameđuotočnihmaritimnihrutaitrgovine (Hvar, Korčulai dr.);u novimuvjetimamanjedruštvenoigospodarskoznačenje • starijidijelovinaselja: često unutar zidina, kućezbijeneinakat, uske ulicenagnuteprema obali, gradnjaodbijelogkamena, mnoštvoantičkihisrednjovjekovnihostatakaitd. • novijidijeloviizgrađenisuizvan stare jezgreizidina

  22. u Zagorizbijenitip gradića s podgrađempodnotvrđave • malobrojnijiimanjigradovi nastaliuglavnomnarubovimakrškihpoljakaoupravnaitrgovišnasredišta (Knin, Sinj, Imotski, Vrgorac, Drniš, Benkovac) • njihovoje značenjeovisiloo gospodarskojsnaziokolicei o prometnom položaju

  23. selasu pretežnou kontaktnoj zoni (kopnaimora, flišaivapnencailipoljaikrša), uz izvor vode • obalnasunastalakasnije, u dobavećesigurnostinamoruirazvojapomorstva • starijanaselja su se u nesigurnimvremenima (15-18. st.) opasavalazidinamaikulama (Kaštela, Vodicei dr.) • nekaselanastalakaozbjeg (Primošten, Krapanji dr.) • processpuštanjaselapremacestamaikrižištima u Zagoritepremaobali

More Related