80 likes | 757 Views
Učinak staklenika i kiselih kiša. Tomislav Donđivić. Kisele kiše. padalina zagađena sumporovim dioksidom, dušikovim oksidima, amonijakom i drugim kemijskim spojevima pH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4,5.
E N D
Učinak staklenika ikiselih kiša Tomislav Donđivić
Kisele kiše • padalina zagađena sumporovim dioksidom, dušikovim oksidima,amonijakom i drugim kemijskim spojevima • pH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4,5 • glavni uzročnici kiselih kiša su termoelektrane, dim iz kućanstva i ispušni plinovi • - ugrožavaju biljni i životinjski svijet • - izazivaju koroziju metalnih predmeta, oštećenja na građevinskim materijalima i spomenicima
Proces nastajanja • pri procesima sagorijevanja nastaju sumporov dioksid, dušikovi oksidi i drugi plinovi koji pospješuju nastajanje kiselina • Takvi slobodni nemetalni oksidi oksidiraju u vlažnoj atmosferi sa vodenom parom u sumpornu i dušičnu kiselinu • 2SO2(g) + 2H2O(g) + O2(g) H2SO4(aq) - oksidi dušika (NO, NO2) i ugljikov dioksid (CO2) također stvaraju s vodom iz zraka dušičnu i ugljičnu kiselinu: • NO2(g) + NO(g) + H2O(l) HNO2(aq) • CO2(g) + H2O(l) H2CO3(aq)
Posljedice • sagorijevanjem fosilnih zapaljivih tvari atmosfera se jako zagađuje sumpor dioksidom. On se pretvara u sumpornu kiselinu i u spoju s vodom čini kiselu kišu, koja je jedan od glavnih uzroka izumiranja šuma • negativan utjecaj imaju i na tlo, jezera, građevine, šume, oceane, rijeke…
Učinak staklenika • proces u kojem naš planet ne uspijeva održati ravnotežu izmeđuenergije prikupljene sa Sunca i topline izračene u svemir • plinovi čija je koncentracija porasla zagađenjem atmosfere odbijaju dio topline natrag na Zemlju, što izaziva podizanje temperature atmosfere • izgaranjem fosilnih goriva podiže se koncentracija CO2
Posljedice • glavna posljedica je zatopljenje klime koje prijeti pretvaranju našeg planeta u beživotnu pustinju • da bi se spriječilo daljnje štetno djelovanje efekta staklenika razvijene zemlje su se dogovorile da će smanjiti ispuštanje plinova staklenika za 5,2%. To je protokol Ujedinjenih naroda usvojen u Rio de Janeiru 1992. godine, a u Kyotu unaprijeđen. • Protokol predviđa i kvote proizvodnje CO2 što nekim zemljama razvijenog svijeta ne odgovara (SAD), pa sporazum ne može stupiti na snagu