1 / 43

Vojna industrija

Vojna industrija. Birač Dimitrije Wasserbauer Dinko. Uvod. Smisao prezentacije (vojna industrija ne pada s neba...) Dvostruka svrha vojne industrije: čuvanje interesa krupnog kapitala i kontinuirano oplodnja istog; permanentno ratovanje

heinz
Download Presentation

Vojna industrija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Vojna industrija Birač Dimitrije Wasserbauer Dinko

  2. Uvod • Smisao prezentacije (vojna industrija ne pada s neba...) • Dvostruka svrha vojne industrije: čuvanje interesa krupnog kapitala i kontinuirano oplodnja istog; permanentno ratovanje • Razlika u razvoju (svrsi) vojne industrije među kapitalističkim zemljama (periferija-centar)

  3. VOJNA INDUSTRIJA SAD-a

  4. ZA POČETAK... PARE • VOJNI PRORAČUN 2010. – 693 milijardi $ (drugi izvor : 754 mil $) • No kada se uključe neki troškovi koji nisu izravno uključeni u Pentagonov proračun dolazimo do brojke 1,01 – 1,35 bilijuna $ koji su potrošeni na obranu

  5. 44% ukupne vojne potrošnje u svijetu (5% populacije) • SAD troši više nego 15 slijedećih zemalja zajedno

  6. Vojna potrošnja po zemljama 2011.

  7. SAD troši oko 44% svjetske vojne potrošnje, šest puta više nego Kina, dvanaest puta više nego Rusija i devedeset i osam puta više nego Iran. Nadalje tzv.neprijatelji Amerike (Kuba, Iran , Libija, Sj.Koreja, Sirija, Sudan , Rusija i Kina troše ukupno 26 % vojne potrošnje Amerike).

  8. IRAK I AFGANISTAN • na ratove u Afganistanu i Iraku se troši 150 milijardi $ na godinu • 373 milijarde $ na Afganistan i 734 milijarde $ na Irak • Izdaci za 1 vojnika u Iraku mogu prehraniti 60 američkih (!!!) obitelji • Jedan dan u Afganistanu dođe više nego izgradnja Pentagona • 2008. Pentagon je za 5 sekundi potrošio više nego prosječni Amerikanac zaradi na godinu • Svaki Amerikanac je potrošio 3,644$ na rat u Iraku i Afganistanu

  9. 5 kompanija sa najvećim ugovorima

  10. Divni ljudi • U djelatnostima aerosvemirske industrije, obrana, sigurnost, napredne tehnologije • KUPCI: NASA, NSA, Defense Department, Nuclear Regulatory Commision

  11. Izvor :http://defensesystems.com

  12. Izvor :http://defensesystems.com

  13. UGOVORENO 2010: 35,9 milijardi $ • UKUPNI PRIHODI: 45,8 milijardi $

  14. GLAVNI PROIZVODI • Vojni avioni • Rakete • Svemirske letjelice • Bojni brodovi točnije

  15. “We never forget who we’re working for

  16. Northrop Grumman (NOC)

  17. BROJ ZAPOSLENIH : 120 000 • GLAVNI KUPCI : Department of Defense, Center for Disease Control, U.S Cost Guard...

  18. Izvor :http://defensesystems.com

  19. Drugi izvor kaže da su 2010 ugovorili sa Pentagonom 16,5 milijardi $ a ukupni prihodi su im 38,4 milijardi $ • Isto proizvode razne “stvarčice” na području visoke tehnologije kao što su:

  20. Boeing (BA) • Ugovoreni iznosi dosežu skoro 20 milijardi$, ali im je ukupni prihod veći od 63 milijarde$ • Broj zaposlenih : 158 000 • Posluju prije svega sa Defense Department and Homeland Security Department

  21. Raytheon (RTN)

  22. General Dynamics (GD) • 16,526 transakcija sa američkom vladom vrijednih sveukupno oko oko 15 milijardi$ od ukupno 33 milijarde $ ukupnih prihoda

  23. KAKO TO SVE FUNKCIONIRA?(Military Keynesianism) • 1. stalno vođenje ratova kao i vojna prisutnost na potencijalnim žarištima povećava stopu zaposlenosti kroz vojnu potrošnju,

  24. 2.masovni mediji propagandom osiguravaju podršku za vođenje ratova i

  25. 3. poboljšanje životnog standarda u odnosu na prošla vremena

  26. Europska Unija-vojna industrija • Manja uloga vojne industrije nego u slučaju SAD-a • Ipak, i dalje postoje interesi bivših kolonijalnih sila • NATO kao savez krupnog kapitala

  27. Izvor:http://www.sipri.org/research/armaments/production/Top100/2009#_edn1Izvor:http://www.sipri.org/research/armaments/production/Top100/2009#_edn1

  28. Izvor: SIPRI

  29. Eurocopter • Osnovana 92’, spajanjem francuske i njemačke kompanije • Prihod 2010., 4,8 milijardi $; zaposlenih 17.600 • Najveća kompanija u industriji helikoptera; njene kompanije preteče bile su pioniri u mnogim poslovima vezanim za helikopter

  30. ThyssenKrupp Marine Systems • Njemačka kompanija, osnovana 2005., kad je Thyssenkrupp kupio Howaldtswerke-Deutsche Werft; bavi se brodogradnjom • Prihod 2006., bio je 2.2 mlrd $, s 8000 zaposlenih

  31. Rheinmetall AG • Njemačka kompanija s tradicijom proizvodnje oružja, streljiva, teškog naoružanja • Osnovana 1889.g, prihod 2010., 3,9 mlrd$ i zaposlenih 19 980

  32. BAE Systems • Engleska MNK, sjedište u Londonu, jedna od najvećih vojnih kompanija po prihodima • Nastala 99’ spajanjem British Aerospace i Marconi Electronic Systems; prihod 2010.g, 22,3 mlrd$ i oko 107 000 zaposlnih • Spoj zrakoplovstva, elektronike i brodogradnje

  33. Kapital ne mari za embargo • Vojna trgovina s Libijom • Nakon uvođenja embarga na oružje u kolovozu 2004., EU u sljedećih pet godina odobrava izvozne licence u iznosu od 834.5 mil$ za izvoz oružja • Italija prednjači s 276,7 mil $ • 2010.,Grčka kupila od Francuske vojnih brodova i helikoptera za 3 mlrd eura; 25 aviona Mirage za 1.7 mlrd eura. Od Njemačke šest podmornica za 5 mlrd eura (Eric Toussaint)

  34. Hrvatska-vojna industrija • Članica NATO-a • Razvoj vojne industrije – ‘Hrvatski vojnik za 21.stoljeće’ • Cilj – vojna industrija kao okosnica domaće industrije

  35. Izvor: OESS, Bečki dokument 1999

  36. Proizvođači • HS Produkt iz Karlovca- proizvodi puške, pištolje, a planira se proizvodnja vojnog streljiva • Đuro Đaković iz SB- proizvodnja i modernizacija tenkova • Šestan-Busch iz Preloga-proizvodnja kaciga • Čateks iz Čakovca-maskirne odore, vjetrovke... • Mettalic iz Rijeke-proizvodnja ručnog bacača granate • Adria Mar-proizvodnja patrolnih brodova

  37. Trgovinska razmjena roba vojne namjene(2009.) • Irak-puške, pištolji- 4.545.400 $ • SAD – puške, kacige, pištolji, streljiva 2.954.725 eura, 262.545.050$ • Saudijska Arabija-kacige, 1.510.000 eura • Libija-brod,bacač granata- 29.9mil $ • Ukupni izvoz: 9.9 mil eura; 297.4 mil $ • Češka –puške, dijelovi za pištolje 1.353.464 eura • Austrija –vojno streljivo, dijelovi pušaka, 631.967 eura • Libija- brod, 1.500.000 $ • Slovenija-kalupi, matrice (alat), dijelovi pušaka—211.720 eura • Ukupni uvoz: 2.179.071 $; 3.5 mil eura

  38. Trgovinska razmjena roba vojne namjene(2010.) • SAD-dijelovi pištolja, pištolji, vojno streljivo- 37.283.741 $ • Peru-kacige, 967.345 eura • Makedonija-šator, plinonepropusno odijelo- 326.625eura • Irak-kacige, vojno streljivo...- 2.634.132$ • Ukupni izvoz: 40.040.674 $; 25.744.334 eura • Češka-streljivo...- 461.440 eura • Austrija-dijelovi za puške...- 242.588eura • Crna gora- 100.200 $ • Srbija- 159.011 eura • Ukupni uvoz- 1.544.678 eura; 222.863 $

  39. Projekti MORH-a • Vrijednost osam milijardi kuna; 14 programa od kojih neki: • INŽENJERIJSKI STROJEVI (strojevi za zemljane radove i inženjerijska vozila) • TENK M-84 (modernizacija u Đuri Đakoviću, specijalnim vozilima za potrebe jedne tenkovske bojne); • ODORE (nabava 8400 kompleta novih maskirno zelenih odora); • PJEŠAČKO NAORUŽANJE (nove jurišne puške, nove puškostrojnice i univerzalne strojnice u NATO-ovu kalibru 5,56 mm).

  40. Zaključak • Military keynesianism • Vojno-industrijski kompleks • Vojna korporacije • Vojna industrija EU • Projekt ‘Hrvatski vojnik za 21.stoljeće’ • Vojna industrija kao okosnica domaće industrije

  41. Litaretura • www.globalissues.org • www.sipri.org • www.guardian.co.uk • www.nacional.hr • http://www.cadtm-pakistan.org/index.php?pageid=3&menuid=0&sectionid=&articleid=33 • www.vjesnik.hr • www.monthlyreview.org • OESS, bečki dokument 1999-godišnja razmjena informacija o obrambenom planiranju 2011

More Related