1 / 48

INDUSTRIJA METALA

INDUSTRIJA METALA. Ana Džapo Ana Habijanec Anđelina Bakula Barbara Maričević Vlatka Grgić Mario Rašić. Sadržaj. uvod industrija metala u svijetu industrija metala u EU Industrija metala u Hrvatskoj zaključak. Metalna industrija.

Download Presentation

INDUSTRIJA METALA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. INDUSTRIJA METALA Ana Džapo Ana Habijanec Anđelina Bakula Barbara Maričević Vlatka Grgić Mario Rašić

  2. Sadržaj • uvod • industrija metala u svijetu • industrija metala u EU • Industrija metala u Hrvatskoj • zaključak

  3. Metalna industrija • Možemo ju podijelitu u 3 osnovna sektora: • Rude i rudarska industrija – prirodni metali u zemljinoj kori koji se vade i dalje šalju na preradu • Metalurgija –rude iz rudarske industrije se kemijski obrađuju da bi se dobili metali u prirodnom stanju i takve se mogu koristiti u prerađivačkoj ind. • Industrije za obradu metala i prerađivačke industrije–industrije koje koriste sirovine iz metalurgije za proizvodnju metalnih strojeva i drugih predmeta

  4. metalna industrija je pokretačka snaga svjetske ekonomije • važan dio svjetske ekonomije (s obzirom na udio BDP-a u svijetu) • U pod-granama kao što su primjerice proizvodnja metala, električnih strojeva i transportne opreme zapošljava 70-ak milijuna ljudi

  5. 85% od svih zaposlenih u metalnoj industriji je aktivno u obradi metala, a samo 13% u proizvodnji, preradi metala • U OECD zemljama je zaposleno 42% od svih zaposlenih u metalnoj industriji , a ostvaruju dodanu vrijednost od 87% • Dok ostale zemlje sa preostallih 52% radnika ostvaruju samo 13% dodane vrijednosti

  6. Radnici iz OECD zemalja u prosjeku 10 puta produktivniji od radnika iz drugih zemalja • Trend u svijetu – zaposlenost u metalnoj industriji opada

  7. Najvažnije grane proizvodnje metalne industrije: • Ne-električni strojevi (27%), • Električni strojevi (25%) • Prijevozna sredstva(9%).

  8. IZVOZ • Vodeći izvoznici su SAD, Japan i Njemačka - zajedno čine oko 42% ukupnog svjetskog izvoza • Najveći- Japan

  9. Rast outputa metalne industrije u 2011.(%)

  10. trendovi • Do 1997 god.ostvaren je prosječni godišnji rast od 3,2 % • Rast OECD zemalja bio je manji od prosjeka, a godišnji porast samo 3% • Rast je najintenzivniji u Aziji i Južnoj Americi • Industrija čelika- najraširenija • Vodeći proizvođači : Kina, Japan, SAD

  11. Vodeći proizvođač čelika • Luxemburška kompanija ArcelorMittal S.A. Je najveća kompanija za proizvodnju čelika na svijetu • Zapošljava 263 000 ljudi • Prihodi 78,03 bil. USD • Profit 2.916 bil. USD

  12. Vodeći proizvođači čelika 2010.

  13. Utjecaj recesije • Recesija je značajno utjecala na industriju metala • ne samo čelik, nego i aluminij i drugi metali doživjeli su veliki pad cijena na tržištu • ima ozbiljan utjecaj na potražnju za primarnim metalima koji su značajna sirovina za proizvodnju trajnih dobara i građevinski sektor • aktivnost u tim sektorima opada zbog recesije, kao i potražnja za metalnim proizvodima

  14. Indeks vodećih primarnih metala pada u prosincu 2008. za 2,4 posto • Šestomjesečna stopa rasta pala je –za 26,8 posto u prosincu • negativna stopa rasta pokazuje pad u aktivnostima industrije • stopa rasta je negativna posljednjih osam mjeseci 2008.

  15. INDUSTRIJA METALA EU

  16. EU najveći potrošač i jedan od glavnih proizvođača metala u svijetu Slabljenje u odnosu na konkurente zbog velike kontinuirane potražnje proizvođači u EU pod pritiskom razvoja suvremene tehnologije u zemljama poput Kine i Indije Gubitak dionica od strane zemalja trećeg svijeta Proizvođači se suočavaju s povećanjem cijena energije i sirovina Važnost recikliranja zbog nedostatka sirovina Smještenje proizvodnih pogona u zemlje koje nude niže cijene električne energije Proizvodnja čelika i obojenih metala se smatra ključnom industrijom i razvija se usred razvoja prerađivačke industrije (automobilska, avio, električna i mehanička industrija)

  17. STRUKTURA INDUSTRIJE • INDUSTRIJA ČELIKA • Privatizirana • Racionalizacija i spajanje • Mittal Steel – najveća kompanija • Zajednička ulaganja i spajanja u zemljama gdje su uvjeti povoljniji u odnosu na tržišne prilike i pristup sirovinama • Podizanje kvalitete proizvoda i zaštita okoliša

  18. STRUKTURA INDUSTRIJE INDUSTRIJA OBOJENIH METALA • Trend depresije razine cijena • Novi pokazatelji: cijene metala sve više rastu zbog velike potražnje u Kini – veći prihod • Alcan, Alcoa, Norsk Hydro • Preuzimanja i spajanja

  19. EU27 proizvodnja metala po regijama 2006. • Rest of EU15, 16% • EU12, 8% • Germany, 25% • UK, 9% • Spain, 9% • Italy, 20% • France, 13% • Total = €506bn Source(s) : Eurostat; CE calculations.

  20. EU27 ZAPOSLENOST U IND. METALA PO REGIJAMA, 2006. • EU12, 20% • Rest of EU15, 14% • Germany, 20% • Italy, 17% • UK, 8% • Spain, 9% • France, 11% • Total = 4.24m Source(s) : Eurostat; CE calculations.

  21. Proizvodnja metala 2001.-2008.

  22. Fizički obujam ind. proizvodnje

  23. Prihodi i broj zaposlenih

  24. Prihodi i broj zaposlenih • Ukupni prihodi za 2007.godinu iznose 15,8mlrd kn. • Zaposlenih u sektoru metalske industrije 2010.je 5606, prevladava tradicionalno muška radna snaga srednje stručne spreme ( 4988 SSS,387 VSS, 6 magistara i 1 doktor) • Prosječna neto plaća u ožujku 2010. iznosila je 3953 kune, što je znatno niže od hrvatskog prosjeka. • Prosječna plaća s obzirom na visinu obrazovanja: VSS-7768kn; viša- 5520kn, SSS- 3801kn

  25. INVESTICIJE

  26. Investicije i razvoj • U proizvodnji metala značajan je dio vlasništva još uvijek u posjedu državnih fondova i banaka, dok je u proizvodnji proizvodaodmetalaveći dio društava u privatnomvlasništvu. • U razvitku tog dijela prerađivačke industrije očekuje se osnivanje većeg broja novih privatnih malih i srednjih tvrtki. • Zbog nedovoljnog financijskog potencijala domaćih tvrtki,potrebna su, a i očekuju se, povećana strana ulaganja svih oblika. • Povećava se broj tvrtki koje imaju jedan od certifikata ISO 9000, što je uvjet za suradnju i izvoz u razvijene industrijske zemlje i uspostavu strateških partnerstva, posebno s domaćim proizvođačima strojeva i uređaja.

  27. Udruženje proizvođača metala u HGK Osnovne aktivnosti udruženja su: -praćenje sveukupne zakonske regulative -informiranje članica o predstojećim promjenama te zastupanje interesa članica pred zakonodavcem u konzultativnom procesu i lobiranju za rješenja koja pridonose rastu i razvoju gospodarskog sustava zemlje u cjelini -priprema i obavještavanje članica o tržišnim i regulativnim uvjetima u EU te informiranje i konzultiranje članica o tijeku pristupnih pregovora s EU • uspostavljanje suradnje i partnerskih odnosa sa strukovnimudruženjima drugih zemalja (bilateralno) te sa strukovnim udruženjima na razini međunarodnih gospodarsko-političkih asocijacija s posebnim naglaskom na EU. Udruženje će se posebno koncentrirati na problem nedostatka radne snage, školovanja i uvoza kadrova, potrebe uvođenja adekvatnih horizontalnih potpora, potpora za razvoj novih proizvoda i pomoći izvoznicima, kao i edukaciju članica u vezi s pretpristupnim fondovima i regulativom povezanom sa zaštitom okoliša.

  28. Recesija • U 2009.godini u metalskoj industriji u Hrvatskoj 2500 zaposlenih na određeno vrijeme izgubilo je radna mjesta. Iako je hrvatska Vlada ponudila antirecesijske mjere, ona u njima ne sudjeluje, već SMH(sindikat metalaca Hrvatske) cijelo ovo vrijeme ima samo bipartitne pregovore s poslodavcima, dok se Vlada isključuje. • Tako je SMH primjerice zbog manjka posla s poslodavcima dogovorio privremeno smanjenje radnoga tjedna na četiri dana. No, problem je plaćanje toga petog radnog dana za koji je sindikat tražio osnivanje Fonda iz kojeg bi se plaćao, kao što je to bio slučaj u Sloveniji u kojoj tamošnja Vlada taj dan plaća 60 eura.

  29. Recesija • Metalska industrija ima značajno mjesto u prerađivačkoj industriji, što pokazuju udjeli pojedinih financijskih kategorija. Tako metalna industrija sudjeluje u ukupnom prihodu prerađivačke industrije sa 22 posto, sa 31 posto u ostvarenoj dobiti, 33 posto odnosi se na broj zaposlenih te sa 26 posto sudjeluju tvrtke metalne industrije u ukupnom broju prerađivačke industrije. • Osnovni financijski indikatori metalne industrije u 2009. godini pokazuju znatno manje vrijednosti u odnosu na 2008. godinu. Ukupni je prihod 38 posto manji u odnosu na godinu ranije, ukupni su rashodi 33 posto manji, dok je ostvarena dobit 65 posto manja.U poslovanju metalne industrije u 2010. godini vidi se blagi porast proizvodnje i izvoza, a otvorena su i nova tržišta u Češkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.

  30. Recesija • Metalna industrija u prvih devet mjeseci 2010.zabilježila je lagani porast ukupnoga prihoda uz snižavanje troškova poslovanja. • Financijski pokazatelji za razdoblje siječanj-lipanj 2011. godine, koji govore da su rezultati metaloprerađivačke industrije u prvoj polovici ove godine pozitivni u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a naglašeni su i pozitivni pomaci u vanjskotrgovinskoj bilanci. Na investicijskom planu metaloprerađivačka industrija i dalje pokazuje silazne trendove, osim u proizvodnji strojeva i uređaja.

  31. Očekivanja • Vlada RH ide u krivom smjeru jer se mjerama ne potiče rast i razvoj industrije pa ima daljnju tendenciju pada; Vlada nema strategiju razvoja industrije, već je od proizvođačkog koncepta (razvoja?) pribjegla trgovačko-uslužnom konceptu i u toj sferi samo traži prihode za održivi Proračun. • S obzirom na neimanje koncepta razvoja industrije nema ni koncepta razvoja prerađivačke industrije. Metalski sektor bez brodogradnje orijentiran je na angažiranje kapaciteta za brodogradnju i iz inozemstva- isključivo na tržištu čime prijeti daljnji slom industrije i metalskog kompleksa

  32. 10 najvećih tvrtki prema ukupnom prihodu

  33. ŽELJEZARA SISAK

  34. osnovana 1938. godine • bila je tradicionalni proizvođač svih vrsta čeličnih cijevi u regiji s proizvodnjom od 350 000 t vlastitog čelika, 300 000 t cijevi i oko 14 000 zaposlenih

  35. Raspadom tržišta bivše Jugoslavije i agresijom na Hrvatsku (1991.-1995.) dogodilo se nekoliko velikih promjena • smanjeno je dotadašnje domaće tržište, smanjenje potrošnje u Hrvatskoj i privremeno onemogućen plasman na tržište bivše Jugoslavije • odsječena su ležišta željezne rude u Bosni i veliki odljev radne snage (oko 5000 radnika)

  36. Obustavljena proizvodnja pojedinih proizvoda (koksa, bešavnih cijevi...) • -Željezara Sisak postaje konceptualno „MINI“ Željezara • - 1995. god proizvedeno je 74 000 t, od čega Hrvatska apsorbira 30% (22 000 t/god), a 70% se izvozi • privatizacijom je odvojeno 17 poduzeća s 1 127 radnika, a 5 poduzeća predano je na upravljanje Fondu za privatizaciju • -stvoren je tekući dug bankama od 150 mil DM, te gubitak u poslovanju od 30ak mil USD

  37. PROCES VLADINE SANACIJE • 1996. godine pokušano je zaustavit pad proizvodnje i pogoršanje svih poslovnih rezultata.

  38. detaljna razrada i organizacija novog poduzeća – Valjaonica cijevi Sisak. • 1. FAZI – s 1 057 radnika i prodajom od 124 000t • 2. FAZA – s 1 484 radnika i prodajom od 183 000 t/god).

  39. Razrađene su detaljne simulacije i proračun troškova, prihoda, cijena koštanja, te računa dobiti s nizom preporuka • Ključna točka sanacije bila je sklapanje Ugovora o poslovnoj suradnji

  40. odustajanja od ovakvog osnovnog koncepta postrojenja nakon samo 2 mj od formiranja VCS (5. mjesec 1997.) . • izlaz se traži u Projektu modernizacije Čeličane • Vlada Republike Hrvatske prihvaća Projekt moderniziranja Čeličane prije izbora 1999. god.

  41. U isto vrijeme počinje ponovno zaduživanje u inozemstvu (5 mln USD) za obrtne svrhe • 2001. godine nova Uprava izrađuje iznova rekonstrukciju proizvodnje • već nakon 2 mjeseca bilo je jasno da se program ne prihvaća • slijedi izrada Plana izolacije kojim se traži brza privatizacija Željezare Sisak i prestanak sanacije

  42. STEČAJ - PRIVATIZACIJA • Proglašenjem stečaja posuđuju se neophodna financijska sredstva od Hrvatskog fonda za privatizaciju • nastavlja se proizvodnja u Željezari Sisak sve do kraja 2001. godine • Postignuti rezultati vraćaju nadu da će se preokrenuti trend u Željezari Sisak

  43. Prikupljeno je 5 ponuda strateških partnera • 2 odnose na cijelu Željezaru Sisak, a 3 na pojedine poslovne centre • Inzistira se na preuzimanju 1 700 zaposlenika, a oprema se formalno prodaje za 1 kunu • Traži se otkup svih zaliha kao i u modernizaciju opreme i remont – 10 mln eura.

  44. brzo se pokazalo da je izbor strateškog partnera bio pogrešan jer on nije uspio u svojem projektu te je proizvodnja obustavljena u 10. mj. 2002. godine • i dalje postojali zainteresirani partneri s kojima je trebalo razraditi poslovne planove i mogućnost njihove realizacije

  45. 17.09.2007. američka kompanija CMC (Commercial Metals Company) je kupila VCS od Fonda za privatizaciju • U listopadu ove godine CMC odlučila je započeti sa gašenjem proizvodnje • Zatvaranje željezare u Sisku dovesti će do gubitka 1130 radnih mjesta

  46. Utvrđena je i visina otpremnine koja će iznositi 3000 kuna po godini staža u Željezari • Otkazi će se dijeliti parcijalno, kako koji pogon bude zatvarao proizvodnju

More Related