1 / 29

PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA

PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA. ŠTO JE KEMIJA?. Kemija je prirodna znanost koja proučava građu, svojstva i promjene tvari. Pokus je namjerno izazivanje nekih promjena u određenim uvjetima radi njihova praćenja i proučavanja.

hiroko-boyd
Download Presentation

PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA

  2. ŠTO JE KEMIJA?

  3. Kemija je prirodna znanost koja proučava građu, svojstva i promjene tvari. • Pokus je namjerno izazivanje nekih promjena u određenim uvjetima radi njihova praćenja i proučavanja. • Demonstracijski pokusi- oni pokusi koje izvode nastavnik/nastavnica, a učenici pozorno prate.

  4. SVOJSTVA I PROMJENE TVARI

  5. Tvar- svaka tvar ima masu i zauzima prostor. • Tijela su građena od tvari. • Ako želimo pobliže upoznati neku tvar, uzmemo manju količinu te tvari tj. uzorak. bakar Modra galica Sol kuhinjska

  6. Tvari različito provode struju, pa ih dijelimo na vodiče i izolatore. • Agregacijska stanja tvari: čvrsto(s-solid), tekuće(l-liqid) i plinovito(g-gas) • Čvrsto stanje- stalan oblik i stalan volumen • Tekuće stanje- stalan volumen i nestalan oblik • Plinovito stanje- nestalan oblik i nestalan volumen Zlato je dobar vodič struje

  7. VRSTE TVARI I RAZDVAJANJE SASTOJAKA IZ SMJESA

  8. Kiseline, lužine i soli • Indikatori-kiseline: plavi lakmusov papir, metiloranž • Indikatori-lužine: crveni lakmusov papir, fenolftalein • Sol- otopine kuhinjske soli ne mijenja boju indikatora, stoga je neutralna kiseline lužine kuhinjska sol

  9. Nazivi kiselina • HCl– klorovodična kiselina • H2SO4 – sumporna kiselina • H3PO4 – fosforna kiselina • H2SO3 – sumporasta kiselina • H2CO3 – ugljična kiselina • H2S – sumporovodična kiselina • HNO3 – dušična kiselina

  10. Smjese tvari • Smjesa se sastoje od dviju ili više tvari, a pojedini sastojsci u smjesi sadržavaju svoja svojstva. • Smjese mogu biti - heterogene - homogene

  11. Heterogene - sastojci se mogu razlikovati golim okom, povećalom ili mikroskopom -primjer:ptičja hrana, žbuka, ulje i voda... -postupci za odvajanje:čavlićima od drvene piljevine magnetom • Homogene-sastojci se ne mogu razlikovati golim okom, povećalom ili mikroskopom npr. zrak, morska voda,... - postupci za odvajanje:kristalizacija, hlapljenje, destilacija,... HETEROGENA SMJESA HOMOGENA SMJESA

  12. Zrak koji udišemo i voda koju pijemo

  13. Zrak • 21 %-kisik • 78%-dušik • ostali plinovi • Atmosferski tlak-atmosfera tlači Zemlju i sve što je na njoj • Troposfera-događaju se sve atmosferske pojave(kiša, vjetar,...)

  14. Kisik - najzastupljenije tvari u prirodi - tri bitna svojstva:teži od zraka, podržava gorenje, ali ne gori -topljivost kisika je relativno mala -kisik se iz smjese može izdvojiti:elektrolizom,frakcijskom destilacijom • Dušik-bezbojan plin -vrlo slabo se otapa u vodi -ne gori

  15. Voda • Najrasprostraniji i najvažniji spoj na Zemlji • Bez nje nije moguć ni jedan oblik života • Voda u prirodi stalno kruži i usput otapa mnoge tvari • Anomalija vode-najgušća pri 4°C • Vrste vode: -meke vode(sadrže vrlo malo otopljenih tvari) -tvrde vode(imaju otopljene velike količine soli) POSLJEDICA TVRDIH VODA

  16. Vodik • Vodik je pri sobnoj temperaturi plin bez boje i mirisa,lakši od zraka ,gori,ali ne podržava gorenje • Dobivamo ga u kippovom aparatu • Plin praskavac-smjesa zraka i vodika KIPPOV APARAT

  17. Atom

  18. Atom-čestice kuglastog oblika, različitih veličina -subatomske čestice-elektroni, protoni, neutroni -protonski broj: Z=N(p)=N(e) -maseni broj:A=N(p)+N(n) DMITRIJ IVANOVIČ MENDELJEJEV

  19. Izotopi-atomi istog kemijskog elementa s različitim brojem neutrona -vodik: procij, deuterij, tricij -ugljik: C C C • Relativna atomska masa- u 1,66 x 10 1,66 x 10 • Kemijski spojevi - H O-voda - NH - amonijak - CH -metan 12 6 13 6 14 6 -24 -27 kg = g= 2 3 4 MODEL MOLEKULE METANA MODEL MOLEKULE AMONIJAKA

  20. Ioni • Ioni-električki nabijene čestice, nastale primanjem ili otpuštanjem elektrona. • Kationi-pozitivno nabijeni ioni nastali otpuštanjem elektrona • Anioni-negativno nabijeni ioni nastali primanjem elektrona

  21. Sposobnost atoma da se veže s određenim brojem atoma nekoj jednovalentonog elementa nazivamo nekom valencijom. • Relativna molekulska masa – dobije se zbrajanjem relativnih atomski masa svi atoma u molekuli M (molekule)=M (molekule) r _____________ f Da

  22. Kemijske promjene

  23. Reaktanti-tvari koje reagiraju • Produkti-tvari koje nastaju nakon kemijske reakcije • Kemijska sinteza-iz 2 jednostavne tvari dobije se nova,složenija tvar • Kemijska analiza-složenija tvar koja je razlažena na jednostavnije tvari • Zakon o očuvanju mase glasi: masa tvari nakon kemijske reakcije ostaje nepromjenjena H + O H O 2 2 2 IZJEDNAČAVANJE JEDNADŽBE

  24. Energija • Energija ne može nestati • Egzotermna promjena-energija se oslobađa • Endotermna promjena-energija iz okoline dolazi u sustav • Što sve ovisi o brzini kemijske reakcije-tempereatura reaktanata, vrsta reaktanata, količina katalizatora ENERGIJA SUNCA

  25. Kemijski elementi i njihova svojstva

  26. Metali-imaju metalni sjaj -najčesšće su sive boje -dobro provode elektricitet i toplinu -mnogi se mogu kovati -legiranje-svojstva metala se poboljšavaju -najčešći su alkalijski metali • Nemetali-nemaju metalni sjaj -nalaze se u sva 3 agregacijska stanja -ne provode elektricitet i toplinu -ne mogu se kovati -halogeni

  27. Prezentaciju uredile i napravile: • Natalija Debeljak • Gabriela Marić 7.a

More Related