140 likes | 310 Views
PARENZANA KRAJOBRAZNO PLANERSKA VALORIZACIJA. Naručitelj: Istarska županija Izvršitelj: Microstar inženjering, Rovinj. CILJ I SVRHA. određivanje obima, distribucije i značaja prostornih vrijednosti u pojasu Parenzane za turistički razvoj na održivim osnovama.
E N D
PARENZANAKRAJOBRAZNO PLANERSKAVALORIZACIJA Naručitelj: Istarska županija Izvršitelj: Microstar inženjering, Rovinj
CILJ I SVRHA • određivanje obima, distribucije i značaja prostornih vrijednosti u pojasu Parenzaneza turistički razvoj na održivim osnovama. • Parenzanaje potencijalna infrastruktura za upoznavanje i integriranje prirodnih, kulturnih, tradicijskih i rekreacijskih vrijednosti te ruralnih i enogastronomskih posebnosti Istre.
trasa prolazi po izuzetno vrijednim i atraktivnim krajolicima Istre, od obalnog i tradiconalnog poljoprivrednog na kršu, do reljefno raščlanjenog i po tipu korištenja prostora i naseljenosti drugačijeg središnjeg dijela na flišu. • u krajoliku bogatom po prirodno ekološkoj osnovi i po kulturno povjesnim datostima, smisleno je izgraditi mrežu ZAVIČAJNOG PARKA ISTRE. • prostor će biti povezan komunikacijskim sustavom Parenzana, a moguće je organizirati tematske parkove, linijske sustave i punktove, koje će se moći umrežiti u jedinstvenu turističku ponudu središnje Istre
METODOLOŠKI POSTUPAK U postupku valorizacije izvršena je : • identifikacija potencijala i mogućih posljedica rekonstrukcije i korištenja trase Parenzana u prostoru. • predikcija obima i prostornog smještaja resursnog potencijala i mogućih utjecaja • opredjeljenje značaja resusai cjelokupne vrijednosti krajobraznog prostora
određivanje namjene - korištenje površina u obuhvatu pojasa trase • ocjena ekonomske isplativosti odabranih aktivnosti u definiranom prostoru
Za izradu planerske valorizacije korištena je GIS tehnologija, kao najsuvremeniji oblik planiranja gospodarenja i zaštite prirodnih i kulturno povijesnih resursa. • Zbog velikog broja kvalitetnih i vrlo vrijednih podataka upravo je GIS tehnologija omogućila sistematizaciju i organizaciju prostorne i opisne baze podataka na način da se vrlo lako i pregledno mogu formirati različiti konceptni modeli i prostorni scenariji.
PROSTORNI OBUHVAT • Trasa obuhvaća cijelu dužinu pruge, 98,9 km, u hvatskom djelu teritorija u pojasu širine 2.000 m, po 1.000 m lijevo i desno od njene osi. • Ova je širina uzeta kao formalna mjera unutar koje su vršena istraživanja, analize i konačno plansko rješenje. Širina od po 1.000 m od osi uzeta je u funkciji pristupa biciklista, kao osnovnog korisnika same trase i čitavog pojasa. • Prostorni obuhvat zauzima sveukupnu površinu od 197,8 km2
GIS BAZA PODATAKA • Osnovna kartografska matrica za prikupljanje, analizu, valorizaciju i prijedlog programskih sadržaja bila je geokodirana T.K. 1:25000, ODK 1:5000 i 1:1000. • Izrađeno je 7 tematskih karata s više od 280 prostornih varijabli • Također je izrađeno 7 prostornih modela: agroturistički potencijali, potencijali za jahanje biciklizam i šetnju, potencijali za sport i rekreaciju, mogućnosti rekonstrukcije Parenzane, ekološka raznolikost, kulturno povijesne vrijednosti i vizuelne kvalitete prostora,
PLANSKE SMJERNICE ZA TRASU PARENZANE • Smjernice kojih smo se držali kod realizacije osnovne trase Parenzane su sigurnost, kontinuiranost, prepoznatljivost i dostupnost zanimljivih dijelova krajolika. • U tom smislu predlaže se cjelovita i jedinstvena komunikacija, autonomna (po trasama koje su nezavisne od automobilskih cesta) i po mogućnosti dvosmjerna.
Tako definirani itinerer temelji se na nametnutoj potrebi obnove i ponovnog korištenjaParenzane, tamo gdje je to moguće. • Potrebna je obnova poljskih i šumskih puteva, staza i starihkozjih puteva, kao prijedlog alternativnih komunikacija za obilazak i posjetu zanimljivih mjesta za rekreaciju, razgledavanje i korištenje raznolikih turističkih motivacija, mjesta s karakteristikama prirodnosti-divljine,kulturno-povijesnimznamenitostima, tradcionalnimkarakteristikama poljoprivredne obrade i sl.
Popravak i revitalizacija osnovne trase i infrastrukture koju je moguće rekonstruirati, te alternativne trase, tamo gdje je njena originalna trasa izbrisana i više se ne može povratiti, postaju mogućnost za urbanu i teritorijalnu rekvalifikaciju čitavog prostora obuhvata i sa širim razvojnim utjecajima okolnog prostora. • Prilikom stvaranja komunikacijskog sustava Parenzana, posebnu pažnju treba posvetiti križanju s lokalnim i regionalnim cestama kojima prometuju automobili.
Gdjegod je to moguće, potrebno ih je zaobići pasarelama, naročito u prirodnim ambijentima, a treba koristiti podvožnjake svugdje tamo gdje ih ima, kao i obnavljati i rekonstruirati te adaptirati onu zapuštenu infrastrukturu Parenzane koju je još moguće koristiti i uskladiti s kulturno-povjesnim i pejzažnim prilikama prostora. • Prilikom obnove zapuštenih tunela, potrebno je i njihovo osvjetljavanje, te sigurnosne ograde kod mostova i strmih padina kojim trasa prolazi. Mostovi kojima se premošćuju vodeni tokovi trebaju biti izgrađeni u čeličnoj konstrukciji po autentičnom modelu Parenzane.
Predlaže se mogućnost korištenja trase malim turističkim panoramskim vlakovima, biciklom, pješke, konjima, tvoreći okosnicu internacionalne rekreativne prometnice u njenom hrvatskom dijelu, od Poreča do granice sa Slovenijom • Uzduž čitave trase potrebno je organizirati jedinstveni informativni sustav kako za trasu tako i za turističke zanimljivosti kraja. • Stajališta trebaju biti tipološki prepoznatljiva rekonstruirana svugdje gdje ima tragova i gdje se to može ostvariti za potrebe turizma.
Na Parenzani treba organizirati osnovne objekte cijelog sustava adekvatno opremljene za funkciju ulaza, odnosno pristupa, smogućnostima cjelovitih informacija i servisa. • Predložena su tri nacionalna ulaza: Poreč, Livade i Savudrija, te više lokalnih ulaza i stajališta. • Također se predlaže sanacija i rekonstrukcija postojećih štancija i malih naselja u tradicionalnom autohtonom stilu, s bogatom agroturističkom ponudom te visoko kultiviranim i estetiziranim krajolikom.