1 / 21

TRŽIŠNA VALORIZACIJA GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE I. dio

TRŽIŠNA VALORIZACIJA GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE I. dio. POJMOVNO ODREĐENJE, PODJELA I OBILJEŽJA INFRASTRUKTURE.

isabel
Download Presentation

TRŽIŠNA VALORIZACIJA GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE I. dio

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. TRŽIŠNA VALORIZACIJA GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE I. dio

  2. POJMOVNO ODREĐENJE, PODJELA I OBILJEŽJA INFRASTRUKTURE • INFRASTRUKTURA U UŽEM SMISLU- stvarni ili materijalni kapital u djelatnostima prometa, energije, vodoprivrede, obrazovanja, zdravstva, istraživana, kulture, sporta i rekreacije, odmora i održavanja javnog reda i poretka; • INFRASTRUKTURA U ŠIREM SMISLU- infrastrukturna područja koja pružaju infrastrukturne usluge u koje uz materijalne ulaze i ostali proizvodni inputi da bi se proizveli infrastrukturni učinci. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  3. INFRASTRUKTURA U UŽEM SMISLU INFRASTRUKTURA U ŠIREM SMISLU MATERIJALNA GOSPODARSTVENA: objekti, instalacije, uređaji i oprema u djelatnostimaprometa i veza (transport i komunikacije), energetike i vodoprivrede GOSPODARSTVENA: infrastrukturne djelatnosti prometa i veza, (transport i komunikacije), energetike i vodoprivrede MATERIJALNA IZVANGOSPODARSTVENA: objekti, instalacije, uređaji i oprema u djelatnostima odgoja i obrazovanja, zdravstva, istraživanja, informacija, kulture, sporta, rekreacije, socijalne skrbi, javne uprave i narodne obrane IZVANGOSPODARSTVENA: infrastrukturne djelatnosti odgoja i obrazovanja, zdravstva, istraživanja, informacija, kulture, sporta, rekreacije, socijalne skrbi, javne uprave i narodne obrane GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  4. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  5. OBILJEŽJA INFRASTRUKTURE: 1. ekonomska, investicijsko obilježje, visoka ulaganja, visok rizik ulaganja, eksterni učinci, ekonomija obujma visoki fiksni i opći troškovi, ograničenost primjene načela suvereniteta i isključenja korisnika 2. tehnička, opće primjenjiv input, dug vijek trajanja, lokacijska vezanost uz određeno područje, nemogućnost uvoza, međuovisnost podsustava i sustava infrastrukture, tehnička nedjeljivost kapaciteta 3. institucionalna, zakazivanje tržišnih funkcija i obilježja javne djelatnosti GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  6. INFRASTRUKTURA I GOSPODARSTVENI RAZVOJ • MATERIJALNA(GOSPODARSTVENA) INFRASTRUKTURAje predučinak za proizvodnu potrošnju i opću sposobnost prihoda od investicija - ovisi o postojanju više ili manje skladnog odnosa između kapaciteta općih i specifičnih učinaka OPĆI PREDUČINAK: proizvodne jedinice koriste izvan procesa proizvodnje SPECIFIČNI PREDUČINCI: sirovine i pomoćni materijali; proizvodna dobra koja oplemenjena, izmijenjena i prerađena ulaze u finalni proizvod INFRASTRUKTURA je krvotok koji opslužuje gospodarski organizam, omogućava njegovo funkcioniranje i razvoj. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  7. ER- ekonomski razvoj Ii - investicije u infrastrukturu Io - investicije u ostale čimbenike proizvodnje d- ostali čimbenici ekonomskog razvoja, posebno znanja i sposobnosti ljudskih resursa ER = f(Ii,Io,d) URAVNOTEŽEN I NEURAVNOTEŽEN RAST IZRAVNO PROIZVODNIH DJELATNOSTI ekonomski se procesi odvijaju uz MANJAK ili VIŠAK INFRASTRUKTURNIH KAPACITETA GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  8. 1. nemoguć istodoban rast infrastrukturnih i izravno proizvodnih djelatnosti u optimalnom odnosu 2. prednost onima koji će dati maksimalno moguće razvojne učinke u određenom vremenu 2 STRATEGIJE RAZVOJA: - strategija razvoja pomoći viška infrastrukturnih kapacitete (država ulaže u infrastrukturu, te stvara primamljive uvjete za individualne poduzetnike da ulažu u izravno proizvodne kapacitete, ali neiskorišteni kapaciteti istovremeno predstavljaju dodatne troškove i dodatno angažirana sredstva) - strategija razvoja pomoću manjka infrastrukturnih kapaciteta (sredstva se investiraju u izravne proizvodne kapacitete i time se maksimalno koristi postojeća infrastruktura, a kad ona postaje ograničenje razvoja stanovništvo i poduzetnici vrše pritisak na državu za izgradnjom dodatnih infrastrukturnih kapaciteta) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  9. TROŠKOVI RAZVOJA INFRASTRUKTURE PODJELA TROŠKOVA S MOTRIŠTA NJIHOVA NASTAJANJA: 1. troškovi izgradnje novih kapaciteta 2. troškovi korištenja, održavanja, modernizacije i rekonstrukcije postojećih kapaciteta S MOTRIŠTA SNOŠENJA TROŠKOVA: 1. troškovi proizvođača infrastrukturnih usluga 2. troškovi koje snose korisnici infrastrukturnih usluga 3. troškovi koje snosi vlast (država) - visoko i skokovito ulaganje u infrastrukturu - visok udio fiksnih i općih troškova - ulaganje u infrastrukturu čini velik udio u ukupnim ulaganjima u gospodarstvo - relativno sudjelovanje u ukupnim investicijama veće u manje razvijenim zemljama GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  10. KORISTI (UČINCI) INFRASTRUKTURE GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007. ++ IZRAZITO POZITIVNI UČINCI, + POZITIVNI UČINCI

  11. - TEHNOLOŠKI EKSTERNI UČINCI bitno obilježje infrastrukture - u pravilu: Km > Tm NEIZRAVNI UČINCI INVESTIRANJA U INFRASTRUKTURU • eksterni učinci koji proizlaze iz investicija u jedno područje djelatnosti u korist drugih, a da ovi drugi investitoru za neizravne učinke ne daju odgovarajuću naknadu • EKSTERNE EKONOMIJE individualne i društvene koristi • EKSTERNE DISEKONOMIJE individualne i društvene štete • TENOLOŠKI EKSTERNI UČINCI output jednog ovisi o ponašanju drugog • NOVČANI EKSTERNI UČINCI tržišna međuovisnost privrednih subjekata • nastojanje individualnih gospodarskih subjekata da internaliziraju pozitivne eksterne učinke i eksternaliziraju negativne eksterne učinke GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  12. ... analiza odnosa troškova i koristi infrastrukture • cost-benefit analiza - izračunavanje neto sadašnje vrijednosti koja se očekuje od projekta - izračunavanje odnosa koristi i troškova - problem mjerenja i izražavanja vrijednosti - OPORTUNITETNI TROŠAK hipotetički gubitak koji nastaje investiranjem u razmatrani projekt, ne u neki drugi projekt koji bi dao veće učinke GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  13. ... financiranje razvoja infrastrukture • visoka ulaganja • nemogućnost ili djelomično funkcioniranje tržišta • opće primjenjiv input IZVORI FINANCIRANJA: 1. sredstva infrastrukturnih poduzeća 2. sredstva poduzeća u izravno proizvodnim djelatnostima 3. krediti 4. javni dug 5. sredstva stanovništva 6. ostali domaći i inozemni izvor financiranje infrastrukture- INTEGRALNI DIO FINANCIRANJA EKONOMSKOG RAZVOJA - naglašena uloga države u planiranju i financiranju infrastrukture - poželjno da izvori financiranja proizlaze iz neposrednog odnosa korisnika i proizvođača GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  14. GOSPODARSTVENA INFRASTRUKTURA U HRVATSKOJ UDIO INVESTICIJA U GOSPODARSTVENU INFRASTRUKTURU U UKUPNO OSTVARENIM INVESTICIJAMA U HRVATSKOJ (%) 1988.-1995. UDIO INVESTIICIJA U NEKE SEKTORE GOSPODARSTVENE INFRASTRUKTURE U UKUPNO OSTVARENIM INVESTICIJAMA U HRVATSKOJ (%) 1996.-2000. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  15. relativni prosječni udio ulaganja u infrastrukturu u BDP-u čini oko 3-4% • ratne štete u sustavima infrastrukture iznosile su oko 2,8 mlrd. USD • najveće štete pretrpio je energetski sektor • posljedica rata - ulaganja u infrastrukturu nedovoljna STRUKTURA RATNI ŠTETA NA SUSTAVIMA VELIKE GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  16. hrvatska je daleko od neuspješnih, ali ipak s primjetnim zaostajanjem u odnosu na najuspješnije INDIKATORI INSTITUCIONALNIH REFORMI INFRASTRUKTURE U TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE I BIVŠEG SSSR-a 2000. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  17. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  18. ENERGETIKAneka obilježja energetike u svijetu i europskom okruženju - tendencija smanjenja potrošnje energije po jedinici proizvodnje u svijetu - razlike razvijenih i nerazvijenih zemalja • ENERGETIKA- infrastrukturni sektor koji sustavno istražuje, koristi i komercijalno proizvodi te opskrbljuje sve vrste potrošača svim dostupnim vrstama energije po ekonomski prihvatljivoj cijeni. • racionalizacija u proizvodnji i potrošnji električne energije UKUPNA POTROŠNJA ENERGIJE PO STANOVNIKU U 2003. god. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  19. GLAVNI SVJETSKI POTROŠAĆI I PROIZVOĐAČI ENERGIJE, 1999. • razvijene zemlje su najveći štediše energije po jedinici proizvodnje, ali i najveći njezini potrošači • SAD, Rusija i Kina- tri najveća svjetska proizvođača i potrošača energije jasna je borba za kontrolu svjetskih energetskih resursa i globalnog energetskog tržišta GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  20. OSNOVNA OBILJEŽJA ENERGETSKOG SEKTORA HRVATSKE ... važniji energetski kapaciteti u 2003. godini PROIZVODNI KAPACITETI CENTRALNIH PLINSKIH STANICA - 18 plinskih polja - podmiruje se 60% potreba DULJINA DISTRIBUCIJSKE PLINSKE MREŽE U REPUBLICI HRVATSKOJ GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

  21. - 34 naftna polja - 9 plinsko - kondenzatnih polja POKRIVA SE 40% UKUPNIH DOMAĆIH POTREBA KAPACITETI PRERADE U RAFINERIJAMA NAFTE GOSPODARSTVO HRVATSKE, 02. 05. 2007.

More Related